Historija i tradicija

Srebrenik: Suljagića konak – biser prošlosti

Ovaj konak, koji datira iz 19. stoljeća, predstavalja rijedak primjer starog seoskog gazdinstva. Usmena predanja govore kako je ovaj konak koristila žandarmerija kao zatvor, zatim prenose se priče kako je kadija u ovom konaku donosio presude. Gruntovne knjige pak kažu da je davne 1887. vlasnik postao Dželal-beg Efendić, a da je prije njega konak pripadao porodici Gradaščević.

Zatim, konak su krajem Prvog svjetkog rata kupili Mula Jusuf i Haso Suljagić. Sin Mula Jusufa je kasnije u ovoj kući podigao osmero djece, a od njegove i smrti njegove supruge u ovom konaku niko ne stanuje. Sam konak pripada tipu seoskih čardaklija. Prizemlje konaka je izgrađeno od kamena, na ulazu se nalazi ukrasni kameni luk u stilu osmanske arhitekture. Enterijer konaka krase tradicionalni predmeti, poput mangale, raskošnih ćilima, hamandžika. Dvorište je pak obogaćeno magazom, hambarom, koševima, pušnicama, što odaje dojam o bogatstvu porodice u čijem posjedu je konak bio. Suljagića konak sa pratećim objektima je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2012. godine.

Posljednja obnova je izvršena 1936., a zavod za zaštitu i korištenje historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona u saradjnji s općinom Srebrenik radi na aktivnostima koje bi ovoj građevini vratile prijašnji sjaj. U planu je i transformacija ovog konaka u etnološki muzej, što bi kazivalo priču o historiji i tradiciji Bošnjaka ovog kraja.

Za Akos.ba piše: Rabija Arifović

Povezani članci