Slučaj brada VS Granična policija: Zakonodavci moraju poštovati vjerska prava
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da član 1, stav 1, tačka 7 izmjena Pravilnika o nošenju uniforme od 30. januara 2017. godine, koji je donio direktor Granične policije Bosne i Hercegovine, u dijelu koji glasi: „Policijski službenici kada su u uniformi brada im mora biti obrijana“, nije u skladu sa članom II/3.f) i g) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 8. i 9. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na ovaj način Ustavni sud, odlučujući u predmetu broj U 8/17, raspravljajući po zahtjevu Safeta Softića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ustanovio je povredu prava na slobodu vjere i uvjerenja. U saopštenju Ustavnog suda se navodi da je Ustavni sud utvrdio povredu prava na slobodu vjere i da je sporna odredba neustavna. Izmjene Pravilnika koje je donio direktor se stavljaju van snage prvog dana nakon objavljivanja odluke u Službenom glasniku BiH, nakon čega će biti omogućeno nošenje brade kako je to bilo i prije izmjene. Ustavni sud je zaključio da su “apsolutnom zabranom nošenja brade policijskim službenicima Granične policije BiH dok su u uniformi prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere, budući da sporna mjera ne slijedi opće ciljeve propisane stavom 2. čl. 8. i 9. Evropske konvencije. Prema tome, Granična policija može propisati dužinu brade, ali ne može „apsolutno“ zabraniti nošenje brade.
Kako je došlo do pokretanja apelacije
Do pokretanja apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine došlo je nakon što je direktor Granične policije Bosne i Hercegovine Zoran Galić donio izmjene Pravilnika o nošenju uniforme kojim se onemogućava nošenje brade uniformisanim osobama u Graničnoj policiji. Jedan broj muslimana, koji su do tada mogli nositi uređenu bradu, našao se na udaru nove odredbe.
Grupa zaposlenika u Graničnoj policiji, koji su željeli da nose bradu u skladu s islamskim običajima i praksom posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, a. s., obratila se Komisiji za slobodu vjere Rijaseta IZ. Komisija je razmatrala njihovu žalbu i nakon pravne analize utvrđeno je da se radi o povredi prava na slobodu vjere koje je definisano u članu 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
S obzirom da samo određen broj lica može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH na ocjenu ustavnosti određenog propisa, advokat Emir Kovačević, potpredsjednik Komisije za slobodu vjere Rijaseta, u saradnji sa Safetom Softićem, zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, pripremio je apelaciju koju je Softić podnio Ustavnom sudu. Odgovor Ustavnog suda bio je veoma brz i efikasan. Apelacija je podnesena 4. 10. 2017., a odgovor je objavljen 30. 11. 2017. godine.
Trebaju nam odvažni ljudi
Advokat Kovačević smatra da odluka Ustavnog suda ima ogromni značaj ne samo za zaposlenike Granične policije nego i za sve druge državne agencije, jer će ova odluka biti referentna za sve slične slučajeve. U konkretnom slučaju spornu odredbu je donio direktor Granične policije na svoju inicijativu, a Evropska konvencija eksplicitno navodi da se vjersko pravo može ograničiti samo zakonom. Pojašnjavajući značaj odluke Emir Kovačević kaže: „Odluka Ustavnog suda zasigurno jača povjerenje u pravosudni sistem. Muslimani, kao i pripadnici drugih religija, treba slobodno da ispoljavaju svoj vjerski identitet kako privatno tako i javno, uključujući i radno mjesto. To im garantuje Ustav BiH, Evropska konvencija i druga pravna regulativa koja definiše pravo na slobodu vjere. Ukoliko su ta prava uskraćena ili ograničena, muslimani trebaju pokretati predviđene pravne postupke u kojima će se utvrditi da li su ta ograničenja opravdana i da li ispunjavaju stroge uslove definisane u stavu 2. čl. 9. Evropske konvencije.“ Kovačević dodaje da bi bilo korisno o ovoj odluci upoznati i druge državne agencije da se ne bi ponavljale iste greške.
Jedan od službenika Granične policije čija su prava bila povrijeđena, ne želeći da mu se navodi ime, u komentaru odluke za Preporod kazao je: „Allahovom voljom i moći došlo je do rješenja ovog problema kojim smo svi iskušani. Uz pomoć ljudi koji služe ovoj vjeri i svom narodu ispunjeni su sebebi pa je Allah pomogao da se riješi slučaj. Treba nam više odvažnijih ljudi kao što je g. Softić, Halilović i advokat Kovačević koji će legalnim sredstvima pomoći našu državu i sve narode u njoj. Hvala svima koji su se na bilo koji način žrtvovali, bilo riječima ili djelom. Hvala Allahu na pomoći i uspjehu.“
Zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda
Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, ističe da nije sumnjao u opravdanost zahtjeva, ali je bio malo skeptičan da se Ustavni sud ne proglasi nenadležnim za niže akte koji nisu u rangu zakona. Nakon što su pripadnici Granične policije iskoristili sva raspoloživa pravna sredstva, procijenio je da ima osnova za pokretanje apelacije pred Ustavnim sudom. „Ovom odlukom Ustavni sud Bosne i Hercegovine pokazao je da zaista ima senzibiliteta za sve različitosti u pogledu vjerskih prava i specifičnosti naroda u Bosni i Hercegovini. Naime, meni su se obratili neki pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine i kazali da se izmjenom pravilnika ugrožavaju njihova vjerska i ljudska prava. Izmijenjen je dio Pravilnika koji je bio na snazi od 2005. godine, gdje se umjesto stava koji kaže „dozvoljeno je nošenje njegovane brade i brkovi“, taj stav briše, a u novom pravilniku donešenom 2017. godine se kaže „policijski službenici kada su u uniformi brada im mora biti obrijana“.
Softić je uvjeren da je Ustavni sud ovom odlukom dao više nego jasnu smjernicu zakonodavcima i svim ostalim organima vlasti u BiH da su „vjerska prava i slobode imperativ o kojem moraju voditi računa“, posebno uvažavajući složenost, multietničnost i šaroliku strukturu bosanskohercegovačkog društva.
Piše: Ekrem Tucaković
