Semić Isaković: Halal hrana – zdrava hrana

Piše: Vildana Semić Isaković, mag.san.ing.

Istraživajući brojne modele zdrave prehrane možemo doći do nekoliko piramida zdrave prehrane, u kojima nam je tačno definisano kako bi se trebalo hraniti. Svaka od njih nudi, reklo bi se, idealna rješenja, no u svakoj je upitna dugotrajnost raznolikosti i mogućnosti opcija. Ako tome pridodamo tradicionalno naginjanje predodređeno podneblju u kojem živimo, mogli bi se naći u mnogim zamkama. Ali krenimo od one piramide kojoj nas uče još u osnovnoj školi. Na dnu ili bazi piramide nalaze se namirnice koje bi trebale biti osnova ili baza prehrane (voće, povrće, žitarice), a na vrhu ono što bi svakako trebali izbjegavati ili jesti u manjim količinama (šećer, masti, ulja). Tako su i nutricionisti uzeli taj simbol. Podijelili su piramidu na 6 dijelova i kroz nju nam objašnjavaju neke zakonitosti unutar različitih načina prehrane.

Međutim, ovo nije piramida najzdravije i najidealnije prehrane. Na primjer, istraživanja su pokazala, a brojni karcinomi i dokazali da žitarice – kao osnova većine piramida u tolikoj mjeri nas zakisele da su prekursor nastanka tumorskih ćelija. O kiselo baznoj ravnoteži smo dijelom već govorili, no zamislimo samo koliko tijesta dnevno unesemo (kroz kruh, peciva, pite i slično), a koje sve tegobe popratno imamo (nadutost, plinovi, depresija, promjene raspoloženja, debljanje isl.). No, ta tema bi svakako zauzela posebno detaljnije razmatranje i istraživanje. Stoga ćemo se ovdje zaustaviti.

Dalje, voće koje bi nas jutrom trebalo revitalizirati, probuditi naš metabolizam nažalost većinom pojedemo uz glavni obrok ili punog stomaka. Posljedica je proces truhljenja voća u našim crijevima i nemogućnosti iskorištavanja nutritivnih svojstava voća. Zato voće jedite na prazan želudac, nikako uz obrok. Povrće, obično prekuhano, zapravo izgubi potpuno nutritivnu vrijednost. Priča o crvenom mesu i masnoćama je toliko preuveličana da će većina ljudi pojesti 2 kg hljeba dnevno, ali ni 100 grama crvenog mesa sedmično. Neznanje nas upropaštava. A naša prehrana, danas, uglavnom izgleda obrnuto od onih navika koje bi trebale prevladavati, tj. koristi se najviše i previše rafiniranog šećera (čitaj otrov!), mlijeka i mliječnih proizvoda, te hidrogeniziranih masnoća.

Rafinirani šećer, spomenimo nakratko, dobiva se procesom rafiniranja, pri kojem se koristi masa poliakrilamida. Taj spoj je prekursor akrilamida, svrstanog u Skupinu 2 karcinogenih tvari, tj. kao tvar koja je vjerovatno kancerogena za čovjeka. Ova tvrdanja se temelji na rezultatima dugotrajnih istraživanja kako eksperimentalnih, tako i epidemiološkim. Spomenimo da se poliakrilamid svakodnevno primjenjuje u procesu pročišćavanja otpadnih voda, u proizvodnji pesticida, te procesu dobivanja nafte, ali i tekstilnoj industriji, emulzijama, aditivima za hranu, bojama, želatinoznim kapsulama u proizvodnji lijekova itd. Ovaj spoj nastaje i kod pečenja hrane u kojoj dolazi do redukcije šećera, kao što je pečenje hrskavog krompira (čips, smoki, krekeri, keksi…), hrskava korica mesa. Danas je toliko rasprostranjen da više ne govorimo o njegovoj zabrani postojanja u namirnice nego maksimalno dopuštenoj količini koja je propisana Zakonom o hrani i popratnim Pravilnicima. Dakle, radi se o jednom kumulativnom i konstantnom trovanju.

S druge strane hidrogenizirana masnoća ili trans masne kiseline,  čine direktan otrov za mozak. A sadrže ih barem pola od ukupne hrane u svakoj prodavnici. Pročitajte na etiketama pa ćete se i sami uvjeriti, u sastojcima mozete naći “hidrogenizirana masnoća ili djelimično hidrogenizirano biljno ulje”. Ova vještačka masnoća direktno izaziva kardio-vaskularne bolesti, uništava kardiovaskularno zdravlje, uništava zdrav, normalan rad živčanog sistema, izaziva poremećaje mozga, uzrokuje srčane udare. Ove masnoće su jedan od najistaknutijih i često glavnih sastojaka koji se dodaju u prehrambene proizvode. Izazivaju defekte na bebama i generalno nedostatak esencijalnih masnih kiselina i kod majke i fetusa. Stavljaju se u hranu namjerno, da bi se olakšao posao proizvođačima hrane. Dobivaju se vrenjem plina vodika kroz tekuće ulje soje ili druga biljna ulja i pri tome koriste katalizator, sredstvo koje ubrzava proces, i najčešće je to nikal. Tako ovim vrenjem, nikla i plina vodika, dobivaju se dodatni atomi vodika koji se vežu na molekule u ulju. Posljedica ovoga je da ta biljna ulja postaju čvrsta na sobnim temperaturama. S obzirom na to da su hidrogenizirane masnoće čvrste na sobnim temperaturama, pogodne su za proizvodnju margarina ili kao dodatak krekerima ili keksima. I opet sve ovo zbog interesa prehrambene industrije. Za krajnjeg konzumenta, potrošača, ove masnoće su tihi ubojica. Naše tijelo nema obrane od ovih masnoća jer one nikada prije nisu postojale do pojave u prehrambenoj industriji.

Stoga, dolazimo do šokantne činjenice da uz današnji tempo i način ubrzanog i stresnog života, trend zdrave prehrane najčešće predstavlja trend „fast food“ – brze hrane, koja je profitirala kroz svoje prehrambene lance u cijelom svijetu. Umjesto da sve što putem hrane unosimo u organizam, nas gradi i mijenja, a da o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život – mi smo postali robovi naših prehrambenih navika i počeli smo sami sebe polako, ali sigurno, njima i ubijati.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima. S druge strane, to je svaka hrana od koje se nećemo akutno otrovati.

Kada uđete u supermarket i zagledate se u one predivne, sjajne jabuke, imajte na umu da uopće nisu tako svježe kako izgledaju. Prosječna im je starost 14 mjeseci. Egzotično voće koje „spava“ na ledu nije ništa svježije od onoga koje je odbačeno na polici. Led je tu samo iluzija; trik da pomislite da je voće svježije, upravo ubrano. Supermarketi su oko banana razvili čitavu filozofiju – ovisno o tome kakve je boje banana, ovisi i njihov uspjeh u prodaji. Primjerice, banana boje poznate kao Pantone 13-0858 (da, i banane imaju nazive), ili jednostavnije „živahna žuta“, slabije će se prodati od banana boje Pantone 12-0752, poznatije kao „ljutić“. U stvarnosti, niti jedna, niti druga nisu prava boja banane, barem ne svježe banane. Ovo su boje za koje su marketinški stručnjaci utvrdili da u percepciji prosjeka ljudi ostavljaju dojam svježih banana. Svježe banane, koje bi trebali konzumirati trebaju imati više zelene nego žute boje. Uz ovo, samo na odjelu voća i povrća, dnevno ste izloženi više od 3.000 različitih hemijskih aditiva. Uz to, znanstvena istraživanja su pokazala da čovjek godišnje u organizam unese oko 3 kilograma otrova. Da li je onda zdrava hrana ona od koje se nećemo akutno otrovati?

Gospodarsko tržište nam diktira uvjete pod kojima danas živimo, hrana nam je postala otrov, a ne naš lijek i način na koji ćemo se prehraniti, nego način na koji ćemo kumulativnim djelovanjem uništiti naš organizam. Kao dokaz tome govore brojne bolesti (ateroskleroza, osteoporoza, karcinom dojke i jajnika, karcinom prostate, srčani udar, moždani udar, karcinomi inducirani slobodnim radikalima iz prehrane itd.) koji sve više pogađaju mlade ljude do 27. godine starosti.

Kur’anske zabrane konzumiranja svinjetine

Vratimo se na temu. Poznata je činjenica da je svinjsko meso islamom, još prije više od 1.400 godina, striktno zabranjeno. Zabrana svinjetine u Kur’anu je spomenuta na četiri mjesta:

 „On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz zelje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je.“ (sura Al-Baqara/Krava, 173.)

 „Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno – i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žrtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strelicama. To je porok! – Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ćete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih – već se bojte Mene. Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. – A onome tko bude primoran – kad hara glad, bez namjere da učini grijeh, Allah će oprostiti i samilostan biti.” (sura Al-Ma’ida/Trpeza, 3.)

 „Reci: ‘Ja ne vidim u ovome što mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma što drugo osim strvi, ili krvi koja ističe, ili svinjskog mesa – to je doista pogano – ili što je kao grijeh zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime.’ A onome tko bude primoran, ali ne iz želje, samo toliko da glad utoli, Gospodar tvoj će doista oprostiti i milostiv biti.“ (sura Al-An’am/Stoka, 145.)

 „On vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso, i onu koja je zaklana u nečije drugo, a ne u Allahovo ime. A onome tko bude primoran, ali ne iz želje, samo toliko da utoli glad, – pa, Gospodar tvoj će, zaista, oprostiti i samilostan biti.“ (sura An-Nahl/Pčele, 115.).

Naučnici su tek unatrag nekoliko desetljeća potvrdili činjenice i razloge zabrane konzumiranja svinjetine, a u nastavku teksta izneseni su naučni dokazi koji potkrepljuju ove zabrane, te činjenicu da halal/dozvoljenu hranu treba da jedu svi, a ne samo muslimani.

Svinja – znanstvene posljedice korištenja svinjskog mesa, potreba za halal mesom

Svinjetina kao meso sadrži veliku količinu masti koji se nalazi u unutrašnjosti ćelija mišića, dok je masno tkivo goveđeg mesa odvojeno od mišićnog tkiva i nalazi se izvan ćelija u vezivnom tkivu, a ne u stanicama. Naučna istraživanja pokazuju da kada čovjek pojede hranu životinje koja je svežder (svinja), masnoća takve životinje se apsorbira bez prerađivanja ili uklanjanja štetnih tvari. S druge strane, masnoća biljojeda (ostale stoke) emulgira se i apsorbira u crijevima čovjeka  i onda se prerađuje u organizmu. Na ovaj način, naš organizam metabolizira takvo meso – i sve ono što je otpadni produkt istoga, odstrani se iz organizma.

Holesterol koji potječe od svinjske masti, a za koji je analizom utvrđeno da se u organizmu pojavljuje u krvi u vidu semi-kolesterola pleomorfika (mijenja oblik), koji uzrokuje povećan krvni tlak i arteriosklerozu, pronađen je i u ćelijama oboljelih od raka, što znači da prilikom konzumiranja svinjske masti postoji rizik od obolijevanja od raka.

Svinjsko meso sadrži spojeve koji su bogati sumporom, a to negativno utječe na tetive, ligamente i hrskavicu, te dovodi do propadanja kostiju. A tkiva koja sadrže sumpor propadaju brže i iz njih se širi neugodan miris uzrokovan hidrogen-sulfatnim plinom. Primijećeno je i da se iz konzervi u kojima se nalazi svinjetina, a koje su propisno zatvorene, nakon nekoliko dana počinje širiti taj neugodan miris. Uvjerite se i na svinjskim paštetama i salamama koje tek otvorene užasno smrde.

S druge strane, ostale vrste mesa su podvrgnute istom eksperimentu i pokazalo se da govedina sporije propada, te da se iz ove vrste mesa ne širi neugodan miris. Svinjetina također sadrži veliki postotak hormona rasta, što utječe na povećanje stomaka (pivski stomak) i povećava postotak rasta, što se naročito odnosi na rast i razvoj raka.

Bolesti koje se prenose svinjskim mesom

Glavni produkt metabolizma hrane koju pojede svinja je mokraćna kiselina. Sve ono što svinja pojede i što se metabolizira u obliku mokraćne kiselina ostaje u njezinom organizmu u koncentraciji od 98%, a samo 2% izbacuje van putem urina, fecesa (izmeta) ili znoja. Dakle, kada pojedete „sočni“ svinjski odrezak u najvećem postotku ste pojeli mokraćnu kiselinu svinje, koja u sebi sadrži mikroorganizme reda bakterija, virusa, gljivica i parazita. Kao posljedica nakupljanja mokraćne kiseline u organizmu čovjeka nastaju sljedeće metaboličke bolesti: GIHT, Chronova bolest, sve metaboličke bolesti, artritis i osteoporoza, Gausherova bolest, Pompeova bolest i druge glikozne bolesti, mukopolisaharidoze, bolest nakupljanja estera kolesterola i Wolmanova bolest, leukodistrofije, lipodistrofije itd. Od ovih bolesti treba izdvojiti GIHT, koji predstavlja upalu zgloba (artritis), a uzrokovan je stvaranjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Napadi GIHT-a povezuju se s pijenjem alkohola, konzumiranjem svinjskog mesa i visokim životnim standardom. To je svojevrsna „kazna“ za „lagodni stil života“.

Osim toga, svinja je prijenosnik više od 450 zaraznih bolesti. Od toga, 57 se može prenijeti na čovjeka, pored onih koje nastaju uslijed konzumiranja svinjskog mesa kao što je arterioskleroza i mnoge druge. Glavni je uzročnik pojave bolesti kao što su meningitis, svinjska groznica itd. Dva su najznačajnija uzročnika koja se prenose svinjskim mesom: Trichinella spirallis koja uzrokuje trihinelozu, i Tenisa solium koja uzrokuje tkivnu trakavičavost.

Jedna od najopasnijih uzročnika kojeg prenosi svinja je Trichinella spirallis. Učahurene larve T. spirallis u najvećoj koncentraciji nalaze se u štakoru. Kako je svinja svežder, ona jedući štakore, zarazi se ovim parazitom koji njezinom organizmu ne može naštetiti. Čovjek se zarazi jedenjem termički nedovoljno obrađenog meso u kome se nalaze ličinke T. spiralis. Pod utjecajem želučane kiseline i probavnih enzima, ličinke se oslobode u želudcu inficirane osobe i odlaze u gornji dvotrećinski dio tankog crijeva. Duž tankog crijeva ličinke se presvlače i sazrijevaju u spolno zrele mužjake i ženke i tamo se hrane tkivnim sokom, koristeći kisik iz tkiva. Pet dana nakon infekcije odrasla viviparna ženka započinje kontinuirani proces oslobađanja ličinki koje probiju sluznicu tankog crijeva i mezenteričnim limfnim i krvnim žilama ulaze u sustavnu cirkulaciju kojom budu raznesena u sva tkiva i organe. Ličinke koje dođu u poprečnoprugaste mišiće jedino tamo mogu nastaviti svoj razvoj. A to su mišići dijafragme (ošita), jezika, vrata, međurebarni, ruku, nogu i žvakači mišići. Unutar ovih mišića ličinke stvore zaštitnu membranu, spiraliziraju se i inkapsuliraju. One koje odu do glatkih mišića, u njima se ne mogu učahuriti nego izlaskom iz njih uzrokuju teške erozivne upale.

Svi antiparazitarni lijekovi, kao što su mebendazol, tiabendazol i albendazol, koji se koriste u liječenju ove bolesti, sprječavaju samo crijevnu fazu bolesti. No, jednom kada se zarazite ovim parazitom, zaraženi ste cijeli život. Specifičan simptom koji ukazuje na sustavno oboljenje (uz anamnezu jedenja svinjskog mesa i sl.) je karakteristično krvarenje u korijen nokta, bjeloočnice i sluznice. Rana crijevna faza bolesti najčešće prođe nezapaženo ili nedijagnosticirano pošto ima tipičnu kliničku sliku brojnih crijevnih bolesti. S druge strane, sustavna i progresivna su jako teške kliničke slike gdje su trihinele već duboko u srcu, moždanim ovojnicama, mozgu i slično. Smrtnost ovih oblika bolesti je oko 50 %.

Značajno je spomenuti da se larve T. spiralis neće uništavaju tek zamrzavanjem mesa na ispod -15°C kroz 30 dana, ili kuhanjem mesa iznad 70°C kroz nekoliko sati. Niti jedan od ovih postupaka se ne primjenjuje u kućnoj radinosti dobivanja raznih svinjskih suhomesnatih proizvoda. Zato je ona danas dosta i rasprostranjena u seoskim kućanstvima.

Drugi uzročnik koji se prenosi preko svinjskog mesa, a uzrokuje tkivnu i viscelarnu trakavičavost jeste Tenia sollium. Svinja se zarazi jedući hranu zagađenu jajašcima T. solium. Probavni sokovi u njenom organizmu razore jajašca koja izlaze iz svojih ovojnica i odlaze u mišiće gdje se učahure. Čovjek pojede termički nedovoljno obrađeno svinjsko meso, unutar kojeg se nalaze ličinke trakavice. U želudcu, pod djelovanjem proteolitičkih enzima, dolazi do razgradnje mesa i oslobađanja ličinki. Trakavica se glavicom priljubi za crijevne resice u tankom crijevu. Slijedećih 5 do 12 tjedana sazrijevaju članci trakavice. Tako u samo jednoj gravidnoj proglatidi može biti i do 40 000 jaja. Dakle, samo jedna ženka trakavica dnevno može osloboditi preko 160 000 jajašaca. U slučaju kada trakavica „dođe i prođe“ kroz crijeva zaražena osoba ima simptome poput: povišene tjelesne temperature, proljeva, bolova u trbuhu itd. Međutim, T. solliumprobije sluznicu crijeva nošena krvlju odlazi u različita tkiva, gdje se razvijaju ličinke ispunjene tekućinom. Stoga, može se razviti neurocisterkoza uz izražene epileptične napade, prolazne pareze, meningoencefalitis te oštećenja vida i hidrocefalus. Osim toga očna cisterkoza dovodi do teških oštećenja vida, te cisterkoza mišićnog i potkožnog tkiva može dovesti do teških oštećenja mišića.

Značajno je napomenuti da nije nužno jesti svinjsko mesto zaraženo trakavicom, te da se ova trakavica može prenije prljavim rukama (fekalno-oralni put), zaraženom ostalom hranom i vodom. Također, jednom zaraženi ostajete cijeli život. Trakavica se u mesu uništava tek izlaganjem mesa na -18°C više od 30 dana, te kuhanjem na temperaturi iznad 70°C kroz nekoliko sati.

Ne zavaravajte se – niti današnje komercijalno meso nije zdravo. zašto?

Naime, na sastav, svojstva i kakvoću mesa utječe nekoliko faktora. Faktori prije klanja (ante mortem) su vrsta i pasmina životinje, spol, starost, način ishrane, uvjeti držanja životinje, trajanje i vrsta transporta životinje, otpornost i izloženost stresu, te zamor. Faktori za vrijeme (in mortem) i nakon klanja (post mortem) su način omamljivanja, tehnika klanja, stupanj iskrvarenja, higijenski uvjeti za vrijeme klanja, primarne obrade i zrenja mesa, te uvjeti skladištenja za vrijeme zrenja mesa (temperatura, vlaga, trajanje).

Navedeni faktori prije klanja, za vrijeme i nakon klanja uvelike utječu na sastav, izgled i kvalitetu komercijalnog mesa. Upravo ovi faktori, a osobito uvjeti držanja životinje, način omamljivanja, tehnika klanja i stupanj iskrvarenja, dovode do razvoja neželjenih posljedica i dvije osnovne vrste mesa koje danas možemo naći na tržištu. To su pojava tzv. PSE-mesa – tj. pale (blijedo), soft (mekano), exudative (vodnjikavo); kao i pojava DFD-mesa – tj. dark (tamno), firm (žilavo), dry (suho).

Ukoliko prije klanja imate životinje koje su neuhranjene ili umorne meso će posljedično biti siromašno glikogenom, te će doći do nedovoljnog pada pH vrijednosti (6,2-6,5) i takvo meso je žilavo, suho i tamne boje (DFD). Danas, to je komercijalno crveno meso (govedina, teletina, janjetina, itd). S druge strane, kod životinja koje su izložene stresu neposredno prije klanja dolazi do povećanja razine adrenalina, ubrzane razgradnja glikogena i visoke koncentracije glukoze u mišićnim stanicama. Nagli pad pH tijekom prve faze zrenja mesa uzrokuje pojavu vodnjikavo meso (PSE). Danas, to je sva komercijalna puretina, piletina i svinjetina.

Kontrola kvaliteta svježeg mesa

Da bi meso nakon klanja izašlo na tržište mora proći niz analiza kako bi se stručnjaci uvjerili da je zdravstveno, kemijski i organoleptički (okusno – mirisno) ispravno, te kao takvo podobno za konzumiranje. Osnovne analize koje se rade su ocjena senzornih svojstava (boja, miris, konzistencija), mikrobiološke analize, udio vode, udio bjelančevina i neproteinskog dušika, udio masti, udio hidroksiprolina, te udio nitrata i nitrita, analiza rezidua (ostataka) hormona i antibiotika u mesu. Iz navedenog je jasno da naši zakoni dozvoljavaju maksimalno dopuštenu količinu (MDK) otrova u hrani koju mi smijemo unijeti u naš organizam. Šokantno, zar ne?

Nitrati kao aditivi u hrani su se počeli koristiti otkrivanjem njihovog svojstva da mogu inhibirati rast štetnih mikroorganizama poput Clostridium botulinum. Osim toga, pokazalo se da jako dugo čuvaju lijepu crvenu boju mesa, a suhomesnatim proizvodima daju dugotrajni osjećaj ‘dimljene svježine’, primamljive arome i okusa. No, što se krije iza nitrata? Pri procesiranju mesa ili mesnih prerađevina dolazi do reakcije između nitrata i proteina mesa – nitrozacije i nastaju štetni kancerogeni spojevi N-nitrozamini. Isti ti spojevi nalaze se i u dudama varalicama, grickalicama za desni, balonima (svim spojevima koji sadrže prirodni kaučuk). Zamislite koliko smo im izloženi još od majčine utrobe. To ne čudi s obzirom da se već rađaju djeca sa sindromom plave boje od majki koje su kroz trudnoću bile izložene većim količinama nitrata (kroz hranu, vodu, umjetna gnojiva). Nitrati kada se unesu u organizam vrlo brzo prelaze u tri oblika: nitrite, okside dušika i amonijak. Reakcijom dušikovog oksida i hemoglobina iz krvi nastaje methemoglobin koji kao takav nema sposobnost prijenosa kisika. Otuda plava boja kože novorođenčeta i posljedično niz malformacija. Imaju kancerogen utjecaj i na jetru, jednjak, respiratorni sistem, bubrege, periferni i centralni nervni sistem. Danas nitrate najčešće susrećemo u suhomesnatim i prerađenim mesnim proizvodima, morskim plodovima, voću, povrću, žitaricama, mlijeku u prahu, duhanskim proizvodima i predmetima opće upotrebe koji sadrže gumu. Nažalost prema regulativama ovdje govorimo o maksimalno dopuštenim razinama koje nas truju iz dana u dan. Neka ne čude iznenadne pojave karcinoma i brojnih autoimunih i malignih oboljenja.

Međutim, životinje se još u fazi hranjenja i pripremama za klanje danas hrane i antibioticima koji sprječavaju bilo kakvu infekciju. Konzumiranjem takvog mesa unosite antibiotike i vi u organizam – i posljedično razvijate otpornost na njih. Što znači, da u slučaju kada vam taj antibiotik bude potreban zbog određene bolesti – neće djelovati. Ne čudi ni činjenica što je sve veći broj i rezistentno, ali i alergično na antibiotike. Svjedoci smo i sada cijepljenja goveda protiv bolesti kvrgave kože. Zamislite koliko će te cijepljenog mlijeka popiti, a mesa pojesti?

Halal, zdravo

Osnovne odredbe o halalu su utvrđene u izvorima islamskog učenja i konzistentne su vremenski (od polovine VII. stoljeća n.e.) i prostorno (u bilo kojem dijelu svijeta gdje žive muslimani). Nadležni autoriteti u oblasti šerijatskog (islamskog) prava na osnovu odredbi sadržanih u Kur’anu (Božjoj objavi) i Sunnetu (uputama i praksi Božjeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s.) kontinuirano prate naučni i tehnološki razvoj i odgovarajućim fetvama (šerijatskim pravnim rješenjima) utvrđuju usklađenost i status određenog oblika ponašanja, rada, predmeta/proizvoda u odnosu na šerijatske norme i kvalificiraju ih kao dozvoljene, zabranjene ili ih označavaju drugim terminima koji predstavljaju gradaciju između ove dvije krajnosti. Prema definiciji Halal standarda BAS 1049:2007, halal proizvod je onaj proizvod koji je dozvoljen prema islamskim propisima za konzumiranje.

Karakteristike halal proizvoda su:

• u sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu;
• u procesu proizvodnje primjenjuju se zahtjevi Halal standarda i ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva;
• da bi proizvod bio halal prvo mora zadovoljiti sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitaciji;
• označeni su zaštitnim znakom halal kvalitete.

Prisjetimo se, koliko E brojeva smo u mogućnosti dnevno pojesti? Čak 3.000 samo na odjelu voća i povrća.

Sljedeći sastojci se smatraju haramom:

1. BOJE I JESTIVI ŽELATIN

Najznačajnije boje i jestivi želatini koji imaju svekoliku primjenu u našoj prehrani su:

• E 120 – cochineal (crvena boja koja se dobija iz insekata Dactilupius Coccus. Kod ljudi može izazvati izrazito velike alergijske reakcije koje čak kod samo jednog izlaganja dovode do anafilaktičkog šoka i smrti);
• E 441 – želatin;
• E 445 – Glycerol-ester af fyrreharpiks (može se proizvesti sintetički ili od životinja, najčešće svinje);
• E 542 – jestivi fosfat, koji se dobiva iz kostiju, ukoliko su svinjske.

2. MASNE KISELINE

Masne kiseline koje se dobivaju procesom saponifikacije svinjske masti su: E 422 – Glycerol (nusproizvod pri proizvodnji sapuna), E 430 (cijela jedna skupina molekula masnih kiselina koje se koriste kao emulgatori), E 431 (Polyoxyethylene stearate), E 432 (Polyoxyethylene sorbitan monolaurate), E 433 (Polyoxyethylene sorbitan monooleate), E 434 (Polyoxyethylene sorbitan monopalmitate), E 435 (Polyoxyethylene sorbitan monostearate), E 436 (Polyoxyethylene sorbitan tristearate). O ovim masnim kiselinama biti će govora u jednom od sljedećih članaka, stoga smo ovdje samo nabrojali najznačajnije. E-oznaka i broj uz nju su karakteristična obilježja koja možete vidjeti u deklariranim proizvodima i moraju biti navedena ukoliko ih neki proizvod sadrži.

3. SAPUNI, ULJA I MASTI

Sapuni, ulja i masti koji danas imaju svekoliku primjenu u našem životu, a koji sadrže svinjsku mast ili njezin produkt razgradnje su. E 473 – saharoza, esteri masne kiseline; E 474 – svinjska mast, tvrda životinjska mast, palmino ulje i itd.; E 475 – poliglicerolski esteri masne kiseline; E 476 – ricinusovo ulje, proizvodi se iz bilja i životinja, najčešće svinje; E 477 – Proplilen glikol esteri masnih kiselina; E 478 –  Lactylated kiseli esteri glicerola i propena 1, 2 diola; E 479b – termooksidirano sojino ulje koje se miješa sa svinjskom masti; E 481-82 – Sodium Stearoyl-2 lactylate, Calcium Steasroyl-2 lactylate; E 483 – Stearyl Tartarate; E491 – Sorbitan monostearate; E492 – Sorbitan tristearate; E493 – Sorbitan monolaurate; E494 – Sorbitan monooleate; E495 – Sorbitan monopalmitate. O ovim sapunima, uljima i mastima također će biti govora u jednom od sljedećih članaka.

KLANJE MESA NA HALAL NAČIN

Da bi klanje životinje bilo zakonito na halal način, moraju se ispuniti sljedeće stavke. Oruđe kojim se kolje mora biti oštro i brzo upotrjebljeno. Sasijecanje vratnih žila prekida slanje krvi u neurone mozga koje vrše funkciju osjećanja bola. Na taj način životinja neće osjećati bol. Radnje koje se događaju nakon presijecanja vrata životinje nemaju veze sa osjećanjem bola, već sa stezanjem i opuštanjem mišića natopljenih krvlju. Ne oštriti noževe ispred očiju životinja, niti da ih kolju ispred iste vrste. Klanje mora ubrajati kidanje dušnika (trašeje), jednjaka (esophagus) i dvije jugularne vene, a bez kidanja kičmene corde (poznate kao „palac“). Ova metoda klanja prouzrokuje izljev velike količine krvi iz tijela životinje. Ako se presječe kičmena moždina (corda) moguće je oštetiti nervna vlakna kod srca, što će uzrokovati srčano zaustavljanje koje sprječava izljev krvi iz vena. Posljedično, tijelo iskrvari potpuno prije nego se glava pomjeri. To čisti meso od krvi koja je centar za mikroorganizme, a meso također ostaje više svježije, nego ono koje je zaklano drugim metodama klanja. Dakle, neće doći do pojave prethodno opisane dvije situacije kod komercijalnog načina klanja mesa.

I JOŠ CIJELI NIZ. ZAŠTO?

Mnogi dnevne aktivnosti nakon ustajanja počinju s tuširanjem. Dakle, u sapunu, masne kiseline, dobivene iz prokuhanih svinjskih kostiju koriste se kao učvršćivač, ali i kao sredstvo za dobivanje bisernog sjaja. Ukoliko pogledate po kupaonici, vidite još mnogo proizvoda poput šampona, regeneratora, krema protiv bora, losiona za tijelo, paste za zube. Znači prije doručka, susreli ste se sa svinjom nekoliko puta. Zatim, za doručkom, svinjske dlake ili proteini svinjske dlake su korišteni kao „poboljšivači“ tijesta.

Kada krenete na posao, ispod ceste ili zgrada koje vidite, sigurno se nalazi šupljikavi beton, koji je kao lagana vrsta betona sadrži koštane proteine u sebi. U kočnicama, naročito u kočnicama vozila njemačke proizvodnje, postoji dio kočnice koji je napravljen od svinjskog koštanog pepela. I u kolaču od sira, i raznim poslasticama, kao što je mousse od čokolade, tiramisu i puding od vanilije – i u svemu što se hladi u supermarketima nalazi se želatina kako bi što bolje izgledalo. Svinja je prisutna i u uređenju interijera, koristi se u bojama za teksturu, ali i za sjaj. U četkama za bojenje, dlake se koriste jer su pogodne za izradu četkica, zbog svoje izdržljivosti.

Komad mesnog odreska, koji se prodaje u supermarketima, je zapravo krava. Ali što se dogodi kada zakoljete kravu tokom industrijske proizvodnje? Ostane mnogo malih komada mesa, koji se ne mogu prodati kao mesni odrezak, tako da se komadi zalijepe međusobno pomoću fibrina iz svinjske krvi. Tako nastane velika kobasica, koja se zamrzne, zatim izreže na dijelove i prodaje kao odrezak. Ovo se također događa i sa tunom.

U Grčkoj postoji industrija, koja proizvodi cigarete koje sadrže svinjski hemoglobin u filteru, i prema njima on čini umjetna pluća u filteru. Ubrizgavanje kolagena (od 70-ih godina – svinjskog kolagena) se koristi za „brisanje“ bora. Razlog je činjenica da su svinje u građi tkiva bliske čovjeku, pa tako i u kolagenu. Najnovije, svinjski zalistak koji ugrađen u tehnološki oblikovano metalno kućište predstavlja ustvari metak, a može biti implantiran i u ljudsko srce, bez operacija na otvorenom srcu.

Svinja u svemu što jedemo i što jesmo

Danas imamo pregršt proizvoda koji na sebi posjeduje halal znak i sigurni su za konzumaciju muslimanima. Na razini Bosne i Hercegovine djeluje i radi i Agencija za certificiranje halal kvalitete. Dakle, izbor imamo, jer su proizvodi pristupačni konzumentima i cijenom i kvalitetom. Imamo li i koji nam je izgovor?

Još 460. god. pr.n.e. „otac medicine“ Hipokrat je rekao: „Sve što putem prehrane unosimo u naš organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“ Razmislimo malo što kola našim venama, prenosi impulse u našim nervnim stanicama, hrani svaku stanicu našeg organizma. Jesmo li suicidalni, a da toga nismo niti svjesni, od hromosoma do gotovog organizma? Razmislimo – mi, razumom obdareni.

Preneseno sa portala:freshpress.info