Vijesti iz zemlje

S babom na Arefat: Naida i Redžo Gego spremni za odlazak na hadž

Ukupno 996 vjernika iz BiH sutra putuje na hadž, a među njima su i Naida Gego i njen otac Redžo koji su tradicioalnom ikrar dovom tu radost podijelili sa rodbinom i prijateljima

Ukupno 996 vjernika iz Bosne i Hercegovine sutra putuju u Saudijsku Arabiju kako bi obavili islamski obred hadž, a među njima su i Naida Gego i njen otac Redžo Gego, koje su tradicionalnom ikrar dovom na put ispratili brojni rođaci, prijatelji i komšije, javlja Anadolu Agency (AA).

Hadž je jednu od pet osnovnih islamskih dužnosti, koju tokom života treba ispuniti svaki punoljetan muškarac i žena koji steknu uslove za to, a bosanskohercegovačka tradicija je da se buduće hadžije na put ispraćaju prigodnom ikrar ili hadžijskom dovom na kojoj se okupe prijatelji i rodbina kako bi podijelili radost, zatražili oprost, halal, i poželjeli sretan put onima koji idu put Meke i Medine.

Ovogodišnji odlazak na hadž uslijedit će nakon dvogodišnje pauze izazvane pandemijom COVID-19, a iz BiH u Saudijsku Arabiju putuje 996 osoba, što je dvostruko manje u odnosu na period prije pandemije.

– Radost četvrtog odlaska na hadž –

Redžo Gego ove godine četvrti put ide na hadž, a za AA je kazao da je ove godine emocija posebna jer ide u društvu svoje 32-godišnje kćerke Naide.

Gego je kazao da je poseban osjećaj posjetiti najodabranija mjesta u Meki i Medini i da je to riječima teško opisati.

“Čast je da je Allah dragi odabrao nas ove godine da zijaretimo njegovu kuću, ono što je Ibrahim a.s. izgradio po Njegovoj naredbi. Emocije su takve da ne znam šta reći, samo mogu zahvaliti Allahu danas je počastio da mu budemo gosti i molimo za sve nas“, rekao je vidno ushićeni Gego.

– S babom na hadž –

Priča svako hadžije je posebna i na svoj način lijepa, a Naida je za AA kazala da je prvobitno sakupljala novac da sa majkom i ocem ode na umru, hodočašće Meke i Medine izvan perioda obreda hadža, ali na kraju se sretnim okolnostima sve posložilo tako da u pratnji oca ide na hadž.

“Babo je rekao da se na hadž nije moglo ići dvije godine i da ne znamo šta se ponovo može desiti te da bi bilo dobro da ja odem na hadž kad već imam tu mogućnost jer su oni već ranije tu dužnost obavili. Babo se prijavio kao bedel jer ja ne mogu ići bez mahrema, pratnje. On je prijateljima rekao za taj naš nijet da ne mogu bez njega ići i javio se čovjek koji je pitao babu da ide kao bedel za njegovog amidžu koji je preselio. Prijavili smo se i čekali“, rekla je Gego i dodala da su bili presretni kada su im se imena našla na spisku za hadž.

Naglasivši da je mnogo emocija i da riječima ne može opisati trenutni osjećaj, Gego je kazala da će vjerovatno o tome moći više govoriti kada obavi obred hadža i vrati se kući.

– Tradicija ispraćaja budućih bh. hadžija –

Ikrar dova Naidi i Redži Gego održana je u Centralnoj džamiji na Ilidži, a imam Resul Alić za AA je kazao da hadž predstavlja jedan od stubova islama i krunu svih drugih vjerskih obreda.

“Cilj hadža je potpuna dematerijalizacija čovjekovog bića, zapravo hadž je ono što nas uči ispravnom odnosu prema imetku i ljudima, ali je hadž i najbolja škola u kojoj se odgajamo i jačamo svijest o Gospodaru nebesa i zemlje“, rekao je Alić.

Ističući kako bh. hadžije tradicionalno svoju odluku odlaska na hadž oglašavaju ikrar dovama, imam Alić je kazao da je i to jedan od primjera kako se bh. muslimani na najljepši mogući način ophode prema propisima vjere.

“Šta je zapravo ikrar dova? Ikrar znači svjedočanstvo, pristajanje. Šehadet je naše svjedočenje, a ikrar je svjedočenje djelima svega onog što mi živimo kao temelj naše vjere. Ikrar je djelom svjedočenje šehadeta, posta, namaza i zekata i u konačnici hadža. To je neka vrsta pristajanja da će čovjek biti još bolji poslije hadža i da će biti još čvršći na putu koji vodi Allahovom zadovoljstvu“, rekao je Alić.

On je podsjetio da su bh. hadžije i u prošlost ispraćane svečano uz bajrake i tekbire iz Hadžijske džamije i da je to lijepa tradicija kojom muslimani od putnika na hadž traže da ih se sjete u molitvama na najodabranijim mjestima na svijetu.

akos.ba

Povezani članci