Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Quo vadis?

Quo vadis?

Indicit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim.

Prijatelju moj,

Objektivnost se posmatra kao filozofski realizam, pogled koji gleda na stvarnost isključujući osjećaj i predrasude na doživljaj situacije. Ipak, različito tumačimo signale i težimo da im nađemo smisao koji nama odgovara. Zato me posmatraj u duhu prostornosti i vremenitosti koju skupa dijelimo, a upotrebu naizgled uvredljivih riječi gledaj ontološki, tu su da pojasne odnos bitka prema bivstujućem.

Zašto, prijatelju, zadovoljno i ponizno ljubiš skute Maslowu, ograničavajući se na primarne biološke potrebe organizma za hranom, vodom, skloništem? Ne želim da vjerujem da si tako kompletna ličnost. Gotivi onda Epikura, njegov nauk hedonizam postavlja na pijedestal ljudskog vrhunca kojem se ti dosljedno prepuštaš. Kami tvrdi da je čovjek jedina životinja koja to odbija da bude. Želim da vjerujem da se ti opireš! Arhitepske moralne zasade kod sebe ne posmatraj kao monolit, zakržljale atavizme nemaš potrebu da oplemenjuješ. Pljuni na Dostojevskog, Rusi su na vrhu svih svjetskih zavjera. Dobaci i do Gogolja, njegova čuvena maxima Za mnom čitaoče! je upućena drugima. Principe benevolencije ne možeš smjestiti u svoj cerebralni korteks, jer to per se zahtjeva kontemplaciju (sozorcanje-sklonost promišljanju, poniranju u dublje istine). Ne dozvoli da te posmatram kroz prizmu Pejakovićeve šube na plafonu gdje se pođahkad… Čemu ograničenost na kutak u virtuelnom svijetu društvenih mreža preko kojeg širiš svoje otkriće o teorijama zavjere? Nikad tako nećeš zavrijediti uvažavanje sopstvenog mišljenja.. Gregorizmi i grupno ponašanje nisu tvoj usul, ti individualno dokučujes neotkrivena znanja. Zaboravi Avicenu, Avereosa, Ibn Arebija jer se on o kontemplativima i recidivima insanul-l-kamila obraća svima, samo ne tebi. O eruditskim sferama velikog Assada, Ikbala, Afganija, Hoffmana, Abduhuua, Nasra ne razmišljaj! Nikad ne pročitavši ni Ispitivanje Smrti, tvrdi da oko Ikbala kruže kontroverze.

Nastavi svoj deponijski diskontinuitet razvoja kognitivnih funkcija u lobanji svojoj tvrdoglavoj i ne razmišljaj o eshatologiji. Nameće mi se sasvim opravdan silogizam, prijatelju – ti Rjecnik Alije Isakovića i Tevbe-i-nesuh Muse Ćazima ĆatiĆa doživiš kao isto štivo s različitom postavkom slova. Ne libi se drugome prebrojati krvna zrnca, budi lišen moralnih skrupula,a svojoj savjesti vješto podvaljuj jer je njoj najlakše-veli Meša. Nihilizam je tvoja zvijezda vodilja, lažni pokušaj interpretacije Nietschea. Besciljna svrsishodnost je tvoja doktrina, iako znaš da bi smisao trebao predstavljati svijest o cilju. Trebao bi da znaš prijatelju da erklären (poimanje) i verstehen (razumijevanje) nisu dva ista pojma! Ispravi Hobbsa – prirodno stanje je rat obavijen teorijama zavjere. Svaki način njegovanja Dobra oboji, obloži prikrivenim uticajem stranih sila. Dopuni da je raison d’etre nastanka svega što se danas karakterizira kao Dobro uspostava Novog Svjetskog Poretka?! Zašto nam progres u tehnologiji ne znači humanizaciju iako mu je to cilj? Opasnost jednostrane priče i leži u neprimjeni zakona asocijacije, komparacije, dedukcije. Da bih ti entropijski uprostio jednoumlje, nećeš vjerovati ali nije dovoljno pregledati Arrivalse i dokučiti univerzalne istine. Veseliš li se, prijatelju, kad dođeš u posjed čuda zvanog Knjiga? Reaguju li receptori na nadražaje stranica u kojima zaploviš? Kakve tek onda duhovne akumulacije trebaju da shvatimo umjetnost pridobijanja ljudskih srca.

Ne znam kako razumijevaš post mortem, ali javlja li se crv radoznalosti koji je preludij znanju? Neki vele da bi te i sam thanatos ( nagon smrti) trebao tjerati na djelovanje. Neka ti normativ volje ne bude frenetična opsesija jednoobraznim poimanjima realnosti. Čovjek je najveći neprijatelj onome što ne zna. Zar tvoja negacija postojanja Dobra nije kapriciozna? Znaj, prijatelju, da je besposlenost bratić nepostojanja, a borba za druge ljude, pravdu ili dobro uvijek je negacija skučenosti i konačnosti života.
Ovo je omaž ljudima kojima je knjiga polazna osnova za bilo kakvo kritičko razmišljanje. Ali i knjiga koja jednom pročitana biva primjenjena u životni credo. Takvi ljudi njeguju univerzalne rudimente, truizme moje i tvoje opstojnosti zvane altruizam, empatija, benevolencija. A tebe, prijatelju, molim: nađi način i kreni, jer je djelovanje najbolja objasniteljska moć. Riječima velikog Derviša Sušića «Sve je moguće tamo gdje vlada ludost, a razum čuči u predsoblju kao slabo upotrebljiv sluga».

P.S. Carpe diem, tempus fugit prijatelju!

Autor: Edin Kadrić

Akos.bA
 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top
PHP Code Snippets Powered By : XYZScripts.com