Promovisana knjiga “Turska književnost u bosanskohercegovačkoj periodici”
U Institutu Yunus Emre u Sarajevu u četvrtak je u prisustvu velikog broja gostiju održana promocija knjige “Turska književnost u bosanskohercegovačkoj periodici”, javlja Anadolu Agency (AA).
Prisutnima se prvo obratio ambasador Republike Turske u BiH, Haldun Koc, koji je tom prilikom kazao kako ovakva djela značajno doprinose jačanju kulturološke saradnje između Turske i Bosne i Hercegovine.
“Ovakve aktivnosti i knjige omogućuju promociju i zbližavanje naše dvije kulture. Promocija ove knjige se dogodila baš u značajnom momentu. Institut Yunus Emre u Sarajevu održava promociju za vrijeme 29. Međunarodnog sajma knjige. Pomoću ovakvih djela se podsjećamo i učimo o našim zajedničkim vrijednostima. Ovo djelo je značajno i zato što obuhvata značajan period koji se i danas nastavlja”, rekao je Koc.
Direktor Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Sarajevu Mehmet Akif Yaman je istakao da je ovo samo jedan od brojnih projekta u oblasti književnosti koje provodi ovaj institut.
Na promociji ovog djela govorili su glavni i odgovorni urednik časopisa “Stav” Filip Mursel Begović, magistar turskog jezika i književnosti Mirsad Turanović i urednica knjige Eldina Memić.
“Prožimanja zapadne i istočne kulture nisu vidljiva samo u predmetnoj časopisnoj produkciji i književno-kulturnoj djelatnosti, vidljive su na svim poljima života u našoj historiji, porodičnom i socijalnom životu i vjeri i književnosti. Pa otuda ta časopisna živost u prevođenju s turskog jezika, ali i arapskog i perzijskog”, rekao je Begović.
Istakao je kako je tragično i žalosno da je u BiH zapostavljena divanska književnost.
“Na Bošnjacima je krivica što još uvijek na ovo pitanje, a tiče se njihove baštine, ne znaju jasno i artikulirano odgovoriti. A zašto, jer svoju baštinu ne znaju na zadovoljavajući način cijeniti, a zatim i kao vrijednost nametnuti. Znači to da je Bosna dio Evrope, da su Bošnjaci autentični evropski narod, ali i to da je turski bio kućni jezik u mnogim bošnjačkim domovima kao i arapski i perzijski, to da se procjenjuje da je od oko 3.000 osmanskih pjesnika 300 njih bilo s područja Bosne, što je na veličinu i utjecaj Osmanskog carstva nevjerojatna brojka. Osmansko carstvo je trajalo 600 godina, od toga u Bosni 400 godina. A tragično je kada čitamo jadikovke Safvet-bega Bašagića da smo zapostavili našu divansku književnost, da smo ispustili iz vidokruga veliki broj značajnih pisaca – i nakon stotinu godina situacija nije puno bolja. To je tragično, to je tužno, to je jedan pad i poraz”, kazao je Begović.
Na kraju je podsjetio i kako je bosanski jezik u prošlosti bio jedan od službenih jezika Osmanskog carstva.
“A danas se u turskom školstvu, od ove godine, može učiti kao izborni jezik. Koliko je to bitan podatak govori i činjenica da se hrvatski jezik i srpski jezik uči u zemljama gdje postoji značajna dijaspora tih dvaju naroda, poput hrvatskih škola u Njemačkoj, npr., ali koliko nam je poznato, ne postoji slučaj da se, osim na fakultetima, ijedan južnoslavenski jezik, poput sada bosanskog u Turskoj, uči kao izborni predmet u svim osnovnim školama neke zemlje”, rekao je Begović.
Promociji knjige “Turska književnost u bosanskohercegovačkoj periodici” prisustvovao je veliki broj profesora, studenata i građana Sarajeva. U knjizi su sabrana djela brojnih poznatih turskih književnika po žanrovima romani, pripovjetke, poezija i drama.
Akos.ba
