Promovirana knjiga ef. Čamdžića “S Ferhadijom povratak, sigurnost i opstanak”

O knjizi su, uz autora, govorili reisu-l-ulema u miru Mustafa ef. Cerić i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović.

Ova opsežna knjiga ef. Čamdžića sadrži njegove dnevničke zapise te brojne fotografije, dokumente i ilustracije, posebno one nastale tijekom njegova sudjelovanja u obnovi džamije Ferhadije u Banjoj Luci, a s pravom ga se smatra najzaslužnijom osobom za obnovu, odnosno izgradnju te džamije.

Muftija Hasanović izrazio je zadovoljstvo da je zagrebački Islamski centar prvi promotor ovog djela.

“Kroz događanja što ih je pobrojio muftija Čamdžić u ovom djelu, koje ima 877 stranica, je pokazatelj, prava slika stanja i trenutka u kojem je živio i radio te situacija s kojima se suočavao kao čelni čovjek banjalučkog muftijstva u svom radu”, izjavio je muftija Hasanović.

Dodao je kako je ef. Čamdžić “došao kao muftija u Banju Luku koja nije imala niti jedne uspravne munare, da bi otišao iz Banje Luke sa uspravljenih 47 munara”.

“On nam donosi kratku povijest Banje Luke i određene ličnosti koje su doprinijele obnovi ne samo Ferhadije, već svakog banjalučkog džemata i džamije”, rekao je Hasanović.

Reisu-l-ulema u miru Mustafa ef. Cerić je ef. Čamdžića, koji je za vrijeme rata ostao u Doboju, nazvao “borcem, braniteljem bosanske slobode i muslimanske časti te muftijom koji je ostao junak našeg vremena”.

“Ova knjiga se ne čita kao roman, ova knjiga ima više likova nego stranica, ima više događaja nego što može stati u jednu takvu knjigu”, kazao je Cerić, istaknuvši enciklopedijski karakter knjige. Dodao je kako svatko tko se želi informirati o događajima u BiH 1990-ih treba pročitati ovu knjigu.

Autor knjige Edhem ef. Čamdžić zahvalio se okupljenima u prostoru Islamskog centra, kao i govornicima, te se kratko prisjetio važne uloge koju je zagrebačka džamija odigrala za Bošnjake tijekom rata, ali i kasnije, u vrijeme brojnog iseljavanja iz BiH u Hrvatsku.

Edhem ef. Čamdžić djelovao je kao imam i vjersko-prosvjetni referent u Doboju sve do početka agresije na BiH i tijekom rata na dobojskom području, obavljajući ulogu imama i učitelja u osnovnoj školi. Zarobljen je 1993. i neko je vrijeme proveo u logoru u Busovači. Godine 1999. postaje muftija banjalučki i na toj dužnosti ostaje do prije pet godina, a tijekom obavljanja svoje dužnosti brinuo se za opstanak i povrataka Bošnjaka na to područje. Čamdžić je odbio primiti Orden časti sa zlatnim zrakama od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, s pojašnjenjem kako orden ne može primiti dok njegovi Bošnjaci nisu u ravnopravnom položaju.

Akos.ba