Zdravlje

Promijenite vaše misli, pa će i vaše tijelo ozdraviti

U knjizi "Kako da opet ozdraviš" Carl Simonton i Stephanie Matthews Simonton nude savjete o tome kako možemo pomoći sebi u ozdravljenju promjenom načina razmišljanja i ponašanja

U ovom članku donosimo pet savjeta iz ove knjige.

1. Sarađujte u svom ozdravljenju

Da bismo pozitivno utjecali na proces ozdravljenja važno je utvrditi koje su misli, stavovi i načini ponašanja određivali naš život dok smo bili zdravi, a što dominira otkako smo oboljeli. Pritom su posebno značajne informacije o mislima i osjećajima iz vremena pojave prvih znakova bolesti. Bolest se vjerojatno počinje javljati u trenucima kada mehanizam upravljanja stresom prestaje funkcionirati, obično kada se pojave napetosti, problemi i teškoće u životu.

Svako od nas ima neko slično iskustvo. Koliko puta smo dobili gripu jer smo osjećali “da nam je svega dosta” i da više nemamo snage suprotstavljati se bolesti. Zanemarujemo li svoje psihičke i tjelesne potrebe – odmor, mir, kretanje, izražavanje osjećaja – tijelo brzo dostiže granice i reagira bolešću.

2. Utvrdite kako tumačite događaje u svom životu

Neki ljudi skloni su posmatrati životne situacije pozitivno, a drugi negativno.Recimo, ako nas napusti bračni partner možemo to protumačiti kao:
a) vlastiti poraz ili promašaj
b) kao izazov
c) kao mogućnost novoga početka
d) kao dokaz nepravde u životu

Iako takav događaj može biti vrlo bolan, veličina stresa, rezignacije i bespomoćnosti ovisi isključivo o značenju koje sami tome događaju pripisujemo. Protumačimo li ga kao poraz ili životnu nepravdu, znatno će ograničiti naše mogućnosti reagiranja u budućnosti. Tek ako potražimo alternativna objašnjenja, moći ćemo otkriti i pozitivne aspekte situacije u kojoj smo prije vidjeli samo negativne. S takvim pozitivnim stavom ponovo će se javiti naša životna energija koja pojačava obrambene snage organizma. Napretka nema ako nismo uvjereni u mogućnost rješavanja problema i moć donošenja odluka koje pridonose našem ozdravljenju.

3. Shvatite kako ste pridonijeli nastajanju svoje bolesti

a) Mislite na neku bolest od koje bolujete ili ste prije bolovali

b) Uzmite list papira i napišite pet značajnih promjena ili stresnih situacija koje su vam se dogodile u razdoblju od šest mjeseci prije izbijanja bolesti

c) Ako ste bili bolesni pa se nakon ozdravljenja ponovo razbolili (recidiv) napišite pet stresnih faktora ili značajnih promjena koje su se dogodile u periodu od šest mjeseci prije recidiva

Ne možete li se sjetiti vanjskih stresora, razmislite o unutrašnjim. Neki ljudi pate zbog krize identiteta, teškoga prilagođavanja nekoj osobi ili činjenice da su iznevjerili svoje mladenačke ideale.

Nakon toga odgovorite na pitanje u kojoj ste mjeri sami sudjelovali u svome stresu. Možda ste previše vodili računa o drugim ljudima, zanemarili svoje tjelesne i emocionalne potrebe i tako prešli granice koje vaše tijelo može izdržati? Jeste li na stresni događaj mogli i drukčije reagirati? Jeste li tražili i prihvatili pomoć prijatelja ili ste je odbili

4. Odgovorni ste za svoje zdravlje
Pojedinci koji otkriju da su i sami pridonijeli nastanku bolesti često se osjećaju krivima što je potpuno neutemeljeno. Treba razlikovati jesmo li za nešto krivi ili smo i ne znajući u nečemu sudjelovali. Kad postanemo svjesni da smo i sami odgovorni za svoje zdravlje moramo nešto promijeniti u razmišljanjima, osjećajima i ponašanju, a ne osjećati se krivima.

5. Otkrijte prednosti svoje bolesti

Možda će većini čitatelja zvučati apsurdno, ali bolest je za mnoge ljude način zadovoljavanja nekih značajnih potreba. Iako bolest sobom nosi mnoge probleme, bolestan čovjek se može ponašati onako kako sebi u zdravom stanju ne može dopustiti. Kada smo bolesni dobijamo više ljubavi i pažnje, ne moramo raditi, smanjuju se zahtjevi drugih ljudi prema nama, smanjuje se naša odgovornost. Konačno, ne moramo se brinuti ni za što osim za sebe. Bolest nam daje dobrodošlo, iako samo prolazno olakšanje. Mnogi ljudi hronično zanemarenih potreba, mogu ih zadovoljiti samo kada su bolesni. Za njih je to jedini, iako vrlo skup način.

Vrlo je važno shvatiti da su naše emocionalne potrebe, zadovoljene putem bolesti, opravdane, te da ćemo se, ne budemo li ih zadovoljavali kada smo zdravi, ponovo razboljeti. Zadatak svakoga jest identificirati te potrebe i pronaći način da se zadovolje neposredno, bez ulaženja u bolest.
Razmišljamo li na ovakav način bolest može postati ishodištem promjena našega mišljenja, osjećaja i djelovanja. Na taj način bolest u naš život ne donosi samo negativno, nego i pozitivno.

6. Naučite se opuštati i vizualizirati ozdravljenje

Prvi korak prema ozdravljenju jeste uočiti na koji način su naši stavovi i osjećaji sudjelovali u nastanku bolesti. Sljedeći korak je pronalaženje načina kako možemo utjecati na reakcije našega tijela i tako pomoći liječenju. Naime, nesvjesna komunikacija između uma i tijela odvija se i kada smo zdravi i kada smo bolesni. Potrebno je u svakodnevicu unijeti opuštanje, i vizualizaciju ozdravljenja, tj. moramo se skoncentrisati na izliječenje, umjesto problem.

Pozitivne posljedice opuštanja su sljedeće:
– opuštanjem se smanjuju negativni efekti stresa i napetosti.
– u stanju opuštenosti može se pomoću vizualizacije stvoriti pozitivan stav koji će aktivirati odbrambene snage organizma; bolestan čovjek svoje tijelo često doživljava kao neprijatelja, ali počne li se opuštati i utjecati na tijelo počet će ga shvaćati kao partnera u zajedničkom radu na ozdravljenju.

Za Akos.ba priredio: Nedim Botić

Povezani članci