Polovina budžeta za razvoj: Općina Hadžići dokaz je da se može kada se hoće

Pretpostavljamo da je modernizacija ovog grada velikim dijelom i direktna uključenost svih građana u planiranje budžeta, kada je riječ o izboru prioriteta i infrastrukturi, što govori da oni sami uređuju općinu, određuju standarde življenja prema svojim potrebama. Sama je Općina njihov servis u svakom pogledu.

Piše: Mirza SINANOVIĆ

 Ako hoćeš da znaš da li neka općina gospodarski posluje ili kako troši novac poreskih obveznika, pogledajmo iznos njenog budžeta, a onda utrošak, strukturu rashoda u toj godini i sve će nam biti jasno, a najviše njena budućnost, kažu svi ekonomisti koji se bave ovom računicom. Prema dokumentaciji službi Općine Hadžići, ova je situacija u prošloj godini naprosto iznenađujuća. Budžet je iznosio blizu 16 miliona KM, a za kapitalne je projekte utrošeno skoro 11 miliona KM, ili oko 75 posto budžeta, što nije moguće lahko povjerovati!? Naprosto, kada se polovina budžetskih sredstava utroši na projekte, odnosno za razvoj, to je mnogo, a ovo je više od toga. Ovo je sigurno i razlog što je za naše medije načelnik Općine Hamdo Ejubović nedavno izjavio da je prošla godina bila finansijski najuspješnija u novijoj historiji Hadžića, vjerovatno imajući u vidu i prihode ostvarene od prodaje zemljišta te uspostave prava vlasništva.

Ako se u dokumentaciji pogleda šta je sve urađeno s ovih 75 posto budžetskih sredstava, iz strukture utroška po stavkama uvidjet ćemo da su realizirani projekti vodosnabdijevanja, izgrađene desetine kilometara vodovodne, kanalizacione i putne mreže. Izgrađena je nova, a opremljena stara škola, sanirana sva klizišta, finansirani mnogi sportski, kulturni i društveni projekti. I što je dodatno iznenađujuće, sve je ovo transparentno za svakog građanina naše zemlje.

Izgradnja vodovoda i fekalne kanalizacije

Primjerice, finansirano je 16 projekata asfaltiranja i rekonstrukcije saobraćajnica, dionica, puteva, ulica, i to na najfrekventnijim dijelovima općine, da ne spominjemo “krpljenje” pojedinih seoskih dionica, za šta se izdvajaju nemala sredstva. Prema sudu autora teksta, jedan od kapitalnih realiziranih projekata jeste izgradnja vodovoda Mehina Luka – Osenik i fekalne kanalizacije, jer on građanima osigurava dovoljne količine čiste i pitke vode. Osim toga, nema uopće gubitaka u mreži, a znamo da se u gradu Sarajevu zbog dotrajalosti vodovodne instalacije gubi čak 70 posto vode, što dovoljno govori o važnosti ovog projekta. Ali ne treba zaboraviti da se radi o milionskom projektu, a ovaj posao prioritetan je na teritoriji cijelog Kantona.

I još nešto, trenutno svako veće naselje u općini ima javnu rasvjetu nakon realizacije projekta sanacije i rekonstrukcije te izgradnje javne rasvjete. Čak devet metalnih stubova sa svjetiljkama postavljeni su na Mostarskom raskršću od kružnog toka do ulaza u preduzeće “Akova”, da ne spominjemo mnogobrojna uključenja električne energije u javnu rasvjetu u velikom broju naselja, a riječ je o projektu započetom pretprošle godine. Slovom i brojem, u prošloj je godini postavljeno 712 rasvjetnih tijela.

Od objekata društvenog, sportskog i turističkog značaja treba navesti izgradnju sportskih igrališta u mjesnoj zajednici Luke, naselju Resnik, sanaciju Doma kulture u Hadžićima, izgradnju nove škole prema savremenim standardima te ugradnju PVC stolarije i dijela fasade i opremanje škole “Hilmi ef. Šarić” u Tarčinu, postavljanje nove krovne konstrukcije na objektu Fudbalskog kluba “Radnik”. Ovdje treba istaći da Kulturno-sportski i rekreacioni centar “Hadžići”, nakon realizacije projekta, već privlači veliki broj sportista iz klubova i izvan Kantona. Dvorana je pripremljena za odigravanje međunarodnih utakmica, što je mislena imenica i za mnogo veće gradove. Instalirani su mnogi rekviziti koji imaju FIBA i IHF certifikate, a velika su sredstva data za kupovinu i ugradnju najsavremenijeg digitalnog semafora, vjerovatno najkvalitetnijeg u Federaciji BiH.

Naselja “Sarajevo Resort” i “Sarajevo Fun Park”

Mnogi se sjećaju oktobra prošle godine kada je otvoreno rezidencijalno naselje “Sarajevo Resort”, Osenik. Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, i Jasem Ahmed Al Kanderi, osnivač kompanije “Gulf Real Estate”, svečano su otvorili ovo naselje koje zauzima površinu od 160.000 kvadratnih metara. Prema projektu, smještaj i sve usluge u ovome naselju može dobiti više od hiljadu turista. Impozantno je šta sve turisti mogu koristiti u ovom kompleksu. Najprivlačnije je vještačko jezero površine 12 hiljada kvadratnih metara s oko 150 objekata različitog sadržaja.

Tu su bazeni, hotel, restorani, sportski tereni, prodavnice i veliki broj manjih pratećih objekata. Prema nekim ocjenama, do sada je u ovaj projekt uloženo više od 50 miliona maraka. Menadžeri kompanije “Gulf Real Estate” nadaju se gostima s Bliskog istoka, pogotovo biznismenima koji će se odmarati u ovome prirodnom ambijentu nedaleko od planina Bjelašnice i Igmana. S obzirom na veličinu ovog kompleksa, i danas je za mnoge neshvatljivo da je završen za nepunu godinu. Kako smo saznali, graditelji su otpočetka, fazno, poštovali sve rokove, a finansijer je ispunjavao sve obaveze prema njima, što svim građevincima može služiti za primjer.

Danas je, na neki način, nastavak ovog projekta apartmansko naselje “Sarajevo Fun Park”, čija je gradnja uveliko počela. Investitor je kompanija “Rawasi Real Estate” d.o.o. Sarajevo. Nalazi se podno samog Igmana, u šumovitom predjelu, na zdravom zraku upravo za ove namjene. Naš vodič Adnan Čolo, koordinator za odnose s javnošću, objasnio nam je kakve će sve sadržaje ponuditi ovo naselje: zorbing‑staze s popratnim elementima, dječije igralište, aerotrim‑spinroller, umjetne staze za penjanje, viteško mačevanje, sumo hrvanje i trampolin, plantažu voća i povrća, mini golf, karting‑staze itd. Ovo je svojevrstan adrenalin‑park za one koji bi se rekreativno zamarali ili odmarali na čistom zraku u šumovitim igmanskim prostorima.

Klinički centar u Suhodolu

Nastavak tog uveliko započetog projekta jeste naselje koje trebaju u ovoj godini graditi investitori iz Saudijske Arabije i Kuvajta na lokalitetu Tarčina. I ovaj projekt spada u one kapitalne. Predviđa gradnju wellness i spa hotela, 135 zasebnih vila, 22 apartmanske kuće i još 176 dodatnih objekata. Sve ove milionske investicije zvuče nestvarno, u najmanju ruku iznenađujuće, ali ekipa Stava uvjerila se na terenu u njihovu stvarnost. Adnan nam je otkrio još nešto na šumovitom Igmanu: Načelnik Hamdo Ejubović nada se da će Hadžići uskoro dobiti projekt vrijedan nekoliko stotina miliona KM. Riječ je o gradnji savremenog kliničkog centra za područje Balkana na lokalitetu Suhodola koji bi finansirali investitori iz Južne Koreje i Saudijske Arabije.

Treba reći da bi ovaj projekt bio realiziran u suradnji s Predsjedništvom BiH, Vladom FBiH i Kantonom Sarajevo. Ono što je najvažnije u ovome svemu jeste da bi najmanje dvije hiljade Hadžićana dobilo posao te bi se ukupnom zbiru broja zaposlenih približili prijeratnom vremenu kada su ovdje bila locirana preduzeća iz vojne industrije, u kojima je radilo četiri hiljade radnika. U ratu su sva ova postrojenja i objekti devastirani, kao i svi drugi privredni objekti, što govori da je ova općina nakon rata bila u poziciji da obnavlja skoro sva radna mjesta. Na njenoj teritoriji, kao i u predratno vrijeme, živi oko 25.000 stanovnika.

Vraćanje na prijeratno stanje

Ali da se vratimo općinskim ulaganjima u nova radna mjesta, što je prioritet Općine. Krajem prošle godine, Općina je preduzeću “Herpal” isplatila iznos 5,3 miliona KM, i tako postala vlasnik skoro 100 dunuma zemljišta. Riječ je o zemljištu bivšeg preduzeća drvne industrije “Bjelašnica” iz Hadžića. I ranije je načelnik Općine Hambo Ejubović pokušavao otkupiti ovo zemljište, ali nailazio je na više barijera. Ali i ovaj je posao završen kako je i planirano. Stručnjaci u Općini planiraju da ovo zemljište pretvore u industrijsku zonu, ali prethodno ga je neophodno urediti za ove namjene, a onda pozvati investitore da oni ovdje krenu u svoj privatni biznis.

Računica je sljedeća: neka deset investitora pokrenu svoje poslove na ovom zemljištu, a zaposle u prosjeku po 50 radnika, s biroa će skinuti pet stotina radnika (broj koji se realno može očekivati), a to bi bio uspjeh za općinu, a s novozaposlenim u onaj budući klinički centar u Suhodolu ukupan broj zaposlenih bio bi podjednak onome od prije rata, kada je na ovome području dominirala vojna industrija. Da napomenemo da je ovaj iznos od 5,3 miliona KM za kupovinu zemljišta Općina Hadžići osigurala kreditnim zaduženjem kod Intesa Sanpaolo Banke BiH i vlastitim sredstvima (dvije trećine Banka, jedna Općina).

U ovoj je godini Općina planirala budžet u iznosu nešto višem od 10 miliona maraka. Dakle, znatno manje u odnosu na prošlu godinu, ali kako je planiran utrošak ovih sredstava, vidi se da će on biti razvojni i socijalni. Izgleda da je nemoguće da budžeti u Općini budu “administrativni”, u smislu da se ne ulaže u kapitalne projekte. Prema riječima Adnana Prohe, predsjedavajućeg Općinskog vijeća Hadžići, “otvorili su put otvaranju novih radnih mjesta” imajući u vidu započete projekte u prošloj godini. Dakle, prioritet svih prioriteta u ovoj godini jeste zapošljavanje, nova radna mjesta.

Inače, u jezgru grada obnovljena je sva infrastruktura. Centar odiše uređenošću zemljanih površina, čistoćom ulica, prilaza objektima za sve namjene, parkirališta. Kako bi to urbanisti rekli, riječ je o modernom, izgrađenom gradskom centru. Pretpostavljamo da je modernizacija ovog grada velikim dijelom i direktna uključenost svih građana u planiranje budžeta, kada je riječ o izboru prioriteta i infrastrukturi, što govori da oni sami uređuju općinu, određuju standarde življenja prema svojim potrebama. Sama je Općina njihov servis u svakom pogledu, o čemu govori podatak da joj je krajem prošle godine standard ISO 9001:2008 produžen za tri godine.

(Faktor.ba/Magazin STAV)