Papiri i mjeseci čekanja: Birokratski maraton stranih investitora u BiH
Birokratski aparat guši privredu
– Taj cijeli proces na početku traje čak nekoliko mjeseci. Istina, iz godine u godinu postaje lakše, ali je na početku zaista teško. Najprije je potrebno vrijeme da se otvori firma, zatim da se dobije radna dozvola, što je nekih tri ili četiri mjeseca, kao i boravišna dozvola, te PDV broj – kazao je Yavuz u razgovoru za Faktor.
Sa istim problemom se, tvrdi on, suočavaju svi strani investitori koji žele uložiti svoj novac i poslovati u BiH.
– Svi strani investitori koji dođu u BiH se suočavaju sa takvim problemom. Gube previše vremena za proces otvaranja firme, a naročito za radnu i boravišnu dozvolu, te PDV broj i sve to traje najmanje šest mjeseci – kaže Yavuz.
On, međutim, nije odustajao, te je krajem 2015. godine dobio i državljanstvo BiH i to zbog doprinosa bh. ekonomiji. U međuvremenu je, baš kao i ostali investitori, Yavuz osjetio sve „blagodati“ bh. birokratije.
Dugotrajne procedure
Strani državljanin može biti registrovan kao direktor poslovnog subjekta kojeg osniva u BiH, ali za neometano rukovođenje tim subjektom mu je potrebna radna i boravišna dozvola. Za dobijanje radne dozvole, firma koju je osnovao mora, primjera radi, kantonalnom zavodu za zapošljavanje dostaviti dopis kojim se obrazlaže potreba za zapošljavanjem osobe koja je osnovala tu firmu?! Također, potrebna mu je ovjerena kopija pasoša, te svjedočanstvo ili diploma o završenom školovanju, koju je sudski tumač prethodno preveo na jedan od službenih jezika u BiH. Zašto je stručna sprema osobe koja namjerava investirati u BiH relevantna za dobijanje radne dozvole, ostaje misterija. Potreban je i dokaz o solventnosti poslodavca, izdat u banci u kojoj firma ima otvoren račun, uvjerenje o nekažnjavanju iz zemlji iz koje dolazi, dokaz o podmirenim poreznim obavezama prema državi, te, uz sve plaćene takse za prethodno navedene dokumente, dodatna administrativna taksa u iznosu od 100 KM.
Nakon što se dostavi sva navedena dokumentacija, potrebno je u najboljem slučaju 20 dana za obradu i odobravanje radne dozvole. Uz priloženu radnu dozvolu se podnosi aplikacija Službi za poslove sa strancima, koja izdaje dozvolu za privremeni boravak. Potrebno je dostaviti zahtjev za odobrenje, dva originalna primjerka i jedna kopija, ovjerena kopija pasoša, kopija kartona prijave kratkog boravka, ugovor o radu, ljekarsko uvjerenje, dokaz o nevođenju krivičnog postupka i dokaz o nekažnjavanju, rješenje o upisu pravnog lica u sudski registar, dokaz o obezbjeđenom smještaju, dokaz Porezne uprave o podmirenim poreznim obavezama, te, naravno, administrativna taksa od 100 KM. Ukoliko se dostavi nepotpuna dokumentacija, odnosno ako potencijalnom stranom investitoru „teta na šalteru“ kaže da mu nedostaje jedan papir, on ima rok od 20 dana da ga dostavi i to se uglavnom ne smije raditi o dokumentima starijim od uglavnom tri mjeseca.
Bitno je napomenuti da radna i boravišna dozvola vrijede godinu, te nakon isteka tog perioda se cijela navedena procedura ponavlja. Nije nevažno naglasiti i da, također samo primjera radi, državljani Kuvajta u šest mjeseci u BiH mogu boraviti samo 90 dana, a svu navedenu proceduru je gotovo pa nemoguće realizovati u tom vremenskom periodu. Postoji mogućnost oponumoćenja druge osobe, ali je za određene obaveze u ovoj proceduri potrebno lično učešće stranog investitora.
Olakšice za investitore u svijetu
Neke evropske zemlje su, upravo kako bi strane investitore lišili ovih problema, omogućili lakše stjecanje državljanstva u ovisnosti o iznosu koji je investiran u tu zemlju. Tako strani investitor na Kipru državljanstvo dobija ako uloži najmanje 365.000 eura, u Portugalu za uloženih 600.000 eura, Malti 1.15 miliona eura, pa čak i Austriji za uloženih najmanje 8.9 miliona eura. U Makedoniji se može dobiti stalni boravak ukoliko se uloži više od 40.000 eura u nekretnine, a albanski pasoš mogu dobiti osobe koje investiraju više od 147.000 eura. Crnogorska vlada je prije nekoliko dana raspisala međunarodni javni poziv i pozvala sve kompanije da dostave ponude za izbor ponuđača za izradu i realizaciju posebnog programa ulaganja, na osnovu kojeg se može steći i crnogorsko državljanstvo. Praksa davanja državljanstva stranim investitorima nije strana ni u SAD-u, Kanadi ili Australiji. Nije ta praksa nepoznata ni u BiH, ali nije definisana iznosom investicije, te se ne praktikuje baš često.
Direktna strana ulaganja u BiH u prvih šest mjeseci ove godine su, prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, iznosila 194 miliona KM, što je iznos koji sigurno ne zadovoljava ambicije i potencijale naše zemlje kada je u pitanju učešće stranih investitora u ekonomskim kretanjima u BiH. Jedan od uzroka nezadovoljavajućeg priliva stranih ulaganja jeste upravo i složena birokratska procedura koju strani investitori moraju ispuniti. Prvi korak ka rješavanju tog problema ne bi trebalo biti „izmišljanje tople vode“, već jednostavno prepisivanje zakona kakvi su na snazi u nekim zemljama Evropske unije.
