Oživljavanje kulture čitanja
Prije nešto više od četrnaest stoljeća, Allah džš. je objavio prve riječi Kur’ana Svome Poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s. Mudrost je Uzvišenog Allaha što prve riječi nisu bile vezane za postulate kojima danas definišemo islam. Nisu bile vezane ni za imanske ni za islamske šartove. Ticale su se procesa koji dolazi prije svega toga, a to je saznanje i spoznaja.’’Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara!’’ (El-Aleq, 1). Riječi koje, evo nakon toliko stoljeća odzvanjaju u srcima vjernika tjerajući ih na učenje, izučavanje i napredovanje. Jedna od osnovnih intencija vjere islama jeste da se vjera treba zasnivati na spoznaji i znanju, a ne na nasljedstvu, tj. muslimani trebamo biti zbog toga što smo spoznali da je islam istina, a ne zbog toga što smo rođeni u porodici koja njeguje islamske vrijednosti. Allah džš. u 19. ajetu sure Muhammed kaže: ’’Znaj da nema boga osim Allaha!’’ Znaj! – imperativ kojim Allah džš. naređuje vjernicima da se obogate znanjem na osnovu kojeg se implicira zaključak o najvećoj istini – Allahovoj jednoći. Znanje je bogatstvo koje se dobija čovjekovom angažovanošću i zainteresovanošću. Jedan od najupečatljivijih procesa preko kojih se dobija znanje, dolazi do spoznaje i obogaćuje duhovna dimenzija čovjeka jeste čitanje. Sve počinje sa učenjem i čitanjem. Čitanjem znakova iz knjige, pojavnih znakova oko nas u prirodi i onih koji se teže dešifruju iz domena transcendentalnog. Prve generacije su ovu poruku jasno razumjele i u djelo sprovele, toliko da nigdje na ovom svijetu nije zabilježeno toliko korišćenje pera, hartije i knjige kao kod muslimana. Plejade učenjaka i tomova knjiga su jasan dokaz ove tvrdnje.
Mjesto koje knjiga zauzima kod nas
Daleko smo od prvih generacija, zbog napretka tehnologije nikada nismo imali više informacija o njima, a nikada nismo bili dalji. Knjiga je izgubila bitku protiv televizije, a biblioteke posjećuju samo oni koji to moraju i nekolicina onih koji nisu zapostavili čitanje. Posjećenost sajmova knjige je slaba, a broj onih koji svoje bližnje obraduju knjigom kao poklon je vrlo mali. U vozilima gradskog prevoza je rijetkost vidjeti one koji vrijeme vožnje provode u čitanju, kada bivaju primjećeni od ostalih postaju meta podsmijeha i iščuđavanja, dok je na Zapadu sasvim normalno da putnici čitaju u toku vožnje. Da li smo krivi mi, naše porodice ili obrazovni sistem, teško je reći i bespotrebno raspravljati. Mi koji smatramo da imamo imalo svijesti o ovoj problematici moramo uraditi ono što je do nas, najprije ličnim primjerom, a zatim i savjetom onima do kojih naša riječ može doprijeti, uz nadu da kada dođe do njih da se nastani u njihovom biću i svaki dan oživljava aktivnošću i djelom. U svome pozivu moramo biti svjesni dva Allahova zakona koji se odslikavaju u svakoj dunjalučkoj pojavi, a to su: zakon sukcesivnosti i zakon određenog roka. Sve se događa, ostvaruje, raste, napreduje postepeno i u određenom roku. Naoružati se upornošću i strpljenjem je obaveza, a nalaženje praktičnih rješenja potreba kako bi se oživjela kultura čitanja u našem narodu, posebno kod omladine koja je nezaobilazna karika lanca pozitivnih procesa.
Korisni savjeti iz prakse
Rat protiv animalnih nagona u nama traje sve do onog trenutka kada ćemo naše oči zauvijek zatvoriti, a bitke su teške, duge i mučne. Uzvišeni Gospodar u 148. ajetu sure El-Beqareh zapovijeda: ’’Natičite se u dobrim djelima!’’ Iz ovog ajeta jasno vidimo da instalacija takmičarskog duha kod čovjeka budi motivaciju i želju za činjenjem određenih dijela oko kojih se igra utakmica. Čovjek teži da se opusti u onim stvarima koje su mu interesantne, a igra i zabava su nezaobilazne institucije trivijalnosti od kojih prave vrijednosti nemaju puno prostora za izgradnju svojih odjeljenja u čovjekovom biću. Zato je sinergija pojma takmičenje, kojeg inače vežemo za igre i pojma dobro djelo dobitna kombinacija koja je pogon rađanja brojnih pozitivnih aktivnosti. Što se tiče kulture čitanja konkretno, čovjek bi trebao raditi na tome da napravi takmičenje sa samim sobom. S obzirom da govorim iz ličnog iskustva i prakse, jamčim da ova metoda čitanje čini zanimljivijim i bodri čovjeka da se što više druži sa knjigom. Nakon što smo spoznali problem manjka prisutnosti knjige u našem životu i čvrsto odlučili da se pozabavimo tim problemom, potrebno je krenuti u akciju.
Srž je u bilježenju i praćenju pročitanih knjiga, tj. broja stranica kako bi čovjek imao jasnu predstavu kakve rezultate ostvaruje. Nakon što se pročita prva knjiga, potrebno je zapisati ime knjige, autora, kao i tačan broj stranica. Tako će se činiti sa svakom sljedećom knjigom. Nakon određenog vremena, npr. jednog mjeseca, možete provjeriti učinkovitost tako što ćete sabrati broj pročitanih stranica i podijeliti ga sa brojem dana tog mjeseca (30 ili 31), a rezultat će biti prosjek pročitanih stranica u jednom danu. Najbolje je uzeti vremensku odrednicu od godinu dana kako bi se najlakše pratilo stanje, a nakon jedne godine otpočeti novi proces. Ovom metodom ćete nakon jedne godine tačno znati koje ste knjige pročitali, koliko stranica i koliki je prosjek pročitanih stranica u jednom danu. Primjer: ukoliko sam ove godine ukupno pročitao 3650 stranica, taj broj ću podijeliti sa brojem dana u godini (365) i dobiti prosjek pročitanih stranica u jednom danu, tj. broj 10. Čovjek na ovaj način može pratiti stanje iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu. Ova metoda će u njemu probuditi takmičarski duh, jer će postati svjestan svoga stepena i trudit će se da ostvari bolje i bolje rezultate. Važno je i upozoriti na dvije zamke kod ovog procesa, a to su: relevantnost broja pročitanih stranica i kontinuitet. Prvo znači da moramo tačno sabrati broj stranica i oduzeti ono što nije čisti tekst. Na primjer, ukoliko piše da knjiga ima 500 stranica, tekst uglavnom počinje od 7-8. stranice, ukoliko ima slika i to treba oduzeti, tako da tačan broj stranica teksta ispada mnogo manji, npr. 450. Kontinuitet znači da bi osoba trebala čitati svaki dan određeni broj stranica, a ne da recimo u dva dana pročita 300 stranica i poslije da mjesec dana miruje. U tom slučaju će prosjek pročitanih stranica u mjesecu biti 10, ali bez kontinuiteta se ne može doći do željenih rezultata, a to su: znanje, spoznaja, izgradnja kulture čitanja i obogaćivanje sopstvenog rječnika.
Molim Uzvišenog Gospodara da nam olakša činjenje dobrih djela! Amin!
Autor: hfz. Haris Zogić
nasportal.net
