Otvaranje druge džamije u Nevesinju 24. aprila: Careva džamija, nacionalni spomenik BiH, u prijeratnom izdanju

Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. godine i smatra se jednom od najstarijih džamija na prostoru Bosne i Hercegovine Nakon pet godina obnove u Nevesinju će 24. aprila biti otvorena druga džamija u tom hercegovačkom gradu. Obnovljenu Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) koja je nacionalnim spomenikom odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašena sredinom 2005. godine, otvorit će reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović, javlja Anadolu Agency (AA).

Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. godine i smatra se jednom od najstarijih džamija na prostoru Bosne i Hercegovine. Džamija je sagrađena na ime sultana Bajazida II (1481–1512) koji je bio blag i pobožan čovjek, pa je zato i dobio nadimak “veli” (sveti, dobri). Uz džamiju su sagrađeni mekteb, medresa i šadrvan. Džamija je minirana u aprilu, a porušena u junu 1992. godine.

Kakvi su razmjeri zločina počinjeni najbolje svjedoči da je kamen sa porušene džamije, ali i katoličke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je također porušena, pomiješan i dislociran na zajedničku lokaciju. Uz pomoć Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određeno je kojem je od objekata pripadao, te je vraćen i ugrađen u obnovu Careve džamije u obimu u kojem je to bilo moguće.

“Ovu džamiju smo počeli praviti 2011. godine. Kamen ove džamije bio je dislociran na jedno obližnje mjesto. Vratili smo ga onoliko koliko smo ga našli. Kada smo vratili taj kamen počeli smo sa obnovom džamije i evo, s Božijom pomoći, dočekali smo taj dan kada ćemo 24. aprila, u nedjelju otvoriti svečano ovu džamiju. Džamija je bila porušena zajedno sa katoličkom i kamen je odložen na jedno mjesto, pa se uz pomoć Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH vršio odabir kamena koji bi mogao biti za džamiju, a koji za crkvu. Dio njega su mještani i prisvojili. Ova džamija, Careva, izgrađena je u svom starom obliku, kao da je gledamo od prije 30 godina, u svim gabaritima”, istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

– Dobra saradnja sa lokalnom zajednicom 

Ekipa Anadolu Agency u pratnji glavnog imama efendije Čopelja obišla je novoizgrađeni objekat Careve džamije u Nevesinju

“O značaju džamije u svakom segmentu, u svakom gradu ne trebamo posebno govoriti. Dolazeći, naši ljudi u ove krajeve, malo se ne osjećaju dobro. Ali, kada su već vidjeli obrise ove džamije onda su, kažu, malo komotniji. Osjećaju se malo ljepše. Pogotovo kada i munara bude ovdje onda ćemo još biti bolje”, pojašnjava efendija Čopelj.

U toku je rad na munari Careve džamije. Nadaju se, kaže efendija Čopelj, da će do otvaranja završiti i munaru džamije.

Drugu fazu obnove Careve džamije u Nevesinju finansirala je Kuvajtska humanitarna organizacija, posredstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice BiH, a prvu Medžlis Islamske zajednice Mostar i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

“Nadam se da će, ako Bog da, biti dobar odziv građana kako Nevesinjaca tako i iz drugih gradova i mjesta. Predviđeno je da ako Bog da reisu-l-ulema hadži Husein efendija Kavazović otvori džamiju”, navodi efendija Čopelj.

Baš u vrijeme dolaska ekipe Anadolu Agency delegacija Islamske zajednice iz Nevesinja i Mostara imala je sastanak s načelnikom Opštine Nevesinje Momčilom Šiljegovićem kako bi se definirali konačne aktivnosti oko otvaranja Careve džamije.

“Bili smo kod načelnika opštine Šiljegovića i održali sastanak. Dogovorili smo se, on je obećao, a znamo i iz ranije saradnje da nikakvih problema neće biti, da će oni na sebe preuzeti svu moguću organizaciju što se tiče obezbjeđenja i izaći maksimalno nama u susret šta nam god bude trebalo, da će biti tu kao naš servis. Nevesinje se u smislu sigurnosti može uzeti za primjer svim ostalim gradovima u BiH, u pozitivnom smislu. Ovdje su dobri međunacionalni odnosi, iako znamo šta se desilo tokom rata. Neko povjerenje koje je postojalo čak smo ga proširili i produbili. Nema nikakvih problema bilo koje vrste, počevši od gradnje naših objekata. Obnovili smo sve džamije na ovom prostoru i kuće. Povratak nije na zadovoljavajućem nivou, ali Allah dž.š. određuje, pa ćemo vidjeti”, navodi efendija Čopelj.

– Dva posto prijeratnih Bošnjaka živi u Nevesinju –

Na području grada Nevesinja prije rata je živjelo oko 20 posto Bošnjaka. Trenutno su gradu svega dvije žene koje su bošnjačke nacionalnosti.

Prije Careve u Nevesinju je obnovljena Čaršijska džamije (Sinan Kadi efendijine ili Čučkova džamija) koja je također, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH sredinom 2005. godine proglašena za nacionalni spomenik BiH. Džamija u čijem sastavu je i mesdžid služi za obavljanje namaza, posebno kada su džume, teravije u ramazanu i za bajrame.

“Na području grada Nevesinja, čaršije, obnovljenu imamo trenutno Čučkovu džamiju koja je također pod zaštitom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i koja služi jedino do sada za obavljanje namaza, teravija u ramazanu. Sada pred nama predstoji otvaranje Careve džamije. Ona će biti spremna za klanjanja”, kaže za Anadolu Agency Šerif Kujan, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

U pratnji Mehmeda efendije Čopelja, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje, ekipa Anadolu Agency obišla je i lokalitet Dugalića džamije (Džamija hadži Velijudina Bakrača ili Velagina džamija) koja je nakon Drugog svjetskog rata korištena kao magacin. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH sredinom 2005. Dugalića džamiju, kao treću u Nevesinju proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Jedna od džamija koju Evlija Čelebi spominje jeste i Velagina džamija u čaršiji. Džamija je, prema natpisu na njoj, koji daje Evlija, sagrađena 1515. godine. Džamija je sagrađena kao zadužbina hadži Velijudina Bakrača, uglednog i bogatog građanina Nevesinja. Uz nju vakif je sagradio mekteb i medresu.

Nije poznato kada je medresa prestala da radi i kada je srušena, a mekteb je radio u posebnoj zgradi pokraj džamije (objekt uz Sahat-kulu) sve do 1878. godine. Za izdržavanja vakufa hadži Velijudin Bakrač je uvakufio nekretnine i novac, ali nije poznato koje nekretnine i koliko novca s obzirom na to da vakufnama nije sačuvana.

Džamija je više puta obnavljana. Najveće intervencije na džamiji su rađene oko 1880. godine, nakon što su je, prilikom provale u augustu 1875. godine, ustanici i Crnogorci djelimično srušili. Obnovu džamije vodio je njen mutevelija, mula Hadžo Dugalić, pa je po njemu i džamija, nakon obnove, prozvana Dugalića džamijom. Na inicijativu šerijatskog sudije u Nevesinju Derviš efendije Korkuta, na džamiji su vršene izvjesne popravke i 1934. godine, o čemu je stavljen natpis nad ulaznim vratima. Posljednji imam džamije bio je Hamid efendija Kolaković.

– Zemljište za gradnju pravoslavne crkve poklon Bošnjaka 

“Medžlis Islamske zajednice Nevesinje je pokrenuo i počeo obnavljati i treću džamiju na teritoriji čaršije. To je Dugalića džamija, odnosno džamija hadži Velijudina Bakrača koja je također pod zaštitom države BiH kao nacionalni spomenik, a koja je izgrađena 1515. godine. Trenutno su u fazi radovi na izgradnji zaštitnog zida. Radovi su u završnoj fazi. Slijedi obnova džamije kao istorijskog kompleksa Dugalića džamija. Aplicirali smo za to kod Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica koji su nas podržali, pomažu nam. Obratili smo se i Vakufskoj direkciji Turske koji su izrazili spremnost da obnove tu džamiju iz Osmanskog perioda. Uz pomoć Boga to ide dobro i prema dobru”, navodi Šerif Kujan, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Neposredno uz džamiju nalazi se i srpska pravoslavna crkva, izgrađena sredinom XIX stoljeća. U Nevesinju kažu kako je zemljište za njenu gradnju poklonio neki predak porodice Dugalića. Uz to još, u cijeloj Bosni i Hercegovini, a možda i na Balkanu nigdje nije manja udaljenost između dvije vjerske bogomolje kao što je slučaj sa Nevesinjem. Ogradne zidove dijeli samo pet metara uska staza koja vodi s glavne kolske u glavnu pješačku ulicu, tik kraj sahat-kule.

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje Šerif Kujan kaže da je trenutno u Nevesinju vrlo malo bošnjačkih porodica. On smatra kako će se povratnici drugačije osjećati kada džamije i munare budu obnovljene.

“Imali bi neku stabilnost, drugačiji osjećaj. U svakom slučaju će to stimulisati povratak i u pozitivnom djelovati na sve povratnike i Bošnjake u čaršiji, u gradu Nevesinju. Što se tiče sigurnosti i saradnje sa lokalnom zajednicom to je na visokom nivou. Načelnik opštine Nevesinje je obećao svu podršku i stavio se na raspolaganje. Da je tako najbolje svjedoči da je bolestan došao da ne bi propustio sastanak sa nama. Od završetka rata, odnosno od 1998. kada su povratnici počeli vraćati nije zabilježeno za razliku od drugih istočnohercegovačkih opština nekih ekscesnih situacija”, navodi Šerif Kujan, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Kaže kako Nevesinje gravitira Mostaru, te da ljudi iz Nevesinja rade na području Grada Mostara. Prema tome postoji, veli Kujan, dobra saradnja. Nisu zabilježene neželjene situacije, a nadam se da i neće, te da će biti sve bolje i da neće biti problema u Nevesinju.

Akos.ba