Rekreacija

Vježbanje u starosti, ključni faktor za dobro zdravlje

Proces starenja prvo utiče na kardiovaskularni i nervni sistem. Nagomilavanje holesterola u krvnim sudovima tokom procesa starenja, dovodi do postepenog slabljenja snabdjevanja ćelija različitih organa krvlju, tkiva - hranljivim materijama i izlučivanja istrošenih metabolita (otpadnih materija) iz ćelija

Biološko starenje predstavlja univerzalan biološki proces, prirodnu fazu u životnom ciklusu svake jedinke.

Proces starenja prvo utiče na kardiovaskularni i nervni sistem. Nagomilavanje holesterola u krvnim sudovima tokom procesa starenja, dovodi do postepenog slabljenja snabdjevanja ćelija različitih organa krvlju, tkiva – hranljivim materijama i izlučivanja istrošenih metabolita (otpadnih materija) iz ćelija.- prenosimo sa portala stetoskop.info

Suštinske promjene nastaju u oblasti psihe. Prilikom starenja se primjećuje pogoršanje karaktera, pojava depresije, osjećaja samoće i panike, javlja se strah od budućnosti, osobe često postaju škrte ili bezosjećajne.

U starosti dolazi do taloženja kalcijuma u hrskavicama kičmenog stuba i zglobova, što dovodi do okoštavanja i smanjene pokretljivosti, ali i do sarkopenije (gubitka mišićne mase).

Starijim osobama se savjetuje bilo kakav vid vježbanja.

Neke od poželjnih aktivnosti su:

  • Šetnja
  • Brzi hod
  • Vježbe istezanja u kućnim uslovima
  • Plivanje

Starije osobe koje upražnjavaju fizičku aktivnost, imaju manje zdravstvenih tegoba u odnosu na osobe njihovih godina koje su neaktivne, pokazuju naučna istraživanja. Fizička aktivnost koja je dozirana, dovodi do toga da stariji ljudi imaju kvalitetniji život, čvšće kosti, bolju pokretljivost i ravnotežu, smanjen rizik od preloma i sporiji gubitak mišićne mase.

Prije početka vežbanja, pregled kod ljekara je neophodan. Važno je utvditi opšte zdravstveno stanje osobe i isključiti postojanje određenih bolesti, prije svega srca, koje bi bile kontraindikacije za bavljenje fizičkom aktivnošću. Ovim pregledom se utvrđuje koji je stepen i trajanje fizičke aktivnosti pogodan za određenu osobu.

Prosječna zdrava starija osoba, na sedmičnom nivou, treba da ima oko 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti.

Šetnja je najjednostavniji vid fizičke aktivnosti i ona se obavlja prilikom svakodnevnih životnih aktivnosti.

Za starije, koji su bolje kondicije, tu su hodanje i brzi hod.

Vježbe istezanja se mogu izvoditi u kućnim uslovima, a one dovode do održanja obima i dužine mišića i pravilne posture kičmenog stuba.

Vježbe sa opterećenjem su dobre za održanje mišićne mase.

Ne preporučuje se fizička aktivnost koja sadrži skakanje, jer dovodi do nepotrebnog i neproporcionalnog opterećenja zglobova.

Fizička aktivnost kod starijih osoba dovodi do poboljšanja opšte kondicije i funkcije brojnih organa, do prevencije razvoja bolesti i očuvanja mentalnog zdravlja.

akos.ba

Povezani članci

Provjerite također
Close
Back to top button