Nastavnici turskog jezika u BiH: Ne lobiramo, već informišemo učenike i roditelje o našim aktivnostima

Nakon medijskih napisa o lobiranju u korist turskog jezika u školama u BiH te da u pojedinim odgojno-obrazovnim ustanovama u Kantonu Sarajevo učenici mogu birati samo turski jezik kao drugi strani jezik, oglasio se i Stručni aktiv profesora i nastavnika turskog jezika, koji je pozvao na ispravno informisanje građana.

Aktiv profesora i nastavnika turskog jezika koji djeluju u BiH proglašavanje nastavnika turskog jezika “krivcima” zbog promovisanja tog jezika u školama smatraju nepoštivanjem njihovog truda i rada.

 “Jezici koji žele uraditi promociju to mogu uvijek uraditi uz dozvolu Ministarstva. Proglašavanje nastavnika turskog jezika krivcima zato što promovišu svoj jezik je nepoštivanje njihovog truda i rada. Bilo bi nam drago, kao nastavnicima turskog jezika, da drugi izborni jezici informišu učenike i njihove roditelje o svojim aktivnostima”, poručili su.

Informacija o lobiranju u korist turskog jezika u pojedinim školama na području Sarajeva objavljena je uz pismo Vijeća roditelja KS upućeno ministru za obrazovanje, nauku i mlade KS, u kojem ukazuju da postoji različit pristup izboru drugog stranog jezika u pojedinim školama u Kantonu Sarajevo što, kako su naveli, “dovodi do nejednakopravnog položaja sa naznakama diskriminacije u odnosu na mogućnosti izbora drugog stranog jezika”.

 Najviše reakcija izazvala je vijest o anketnom listiću s logom Turskog kulturnog centra “Yunus Emre”, koji je podijeljen isključivo u svrhu prikupljanja informacija o interesovanju učenika da kao drugi strani jezik izučavaju i turski.

Upravni odbor Vijeća roditelja KS saopštilo je da anketu treba napraviti uprava škole, dok se sprovođenje anketiranja ne bi smjelo dozvoliti osobama koje nisu uposlenici, a to se posebno odnosi na institute, agencije i sl.

 “Time tvrde da je napravljen jednostran izbor učenja jezika. Anketa objavljena u medijima je samo primjer za učenike i njihove roditelje i predviđena je za određivanje broja učenika koji žele učiti turski jezik u sljedećem polugodištu te nije službena”, stoji u odgovoru Stručnog aktiva nastavnika turskog jezika.

 Amela Čaušević, predstavnik Aktiva istakla je da nastavnici i profesori turskog jezika u školama rade isključivo prezentacije, za šta imaju i dozvolu nadležnog Ministarstva.

Podsjetila je da službene ankete sprovodi samo uprava škole i Ministarstvo i da oni, kao aktivi turskog jezika djeluju u skladu sa propisima.

 “Želimo samo da damo do znanja roditeljima i svima da mi ne tjeramo djecu da uče turski jezik, ali smatramo da svako dijete ima pravo da izabere da li će učiti turski, arapski, francuski, njemački…”, kazala je Čaušević za Anadolu Agency (AA).

Istakla je da na području Federacije BiH oko 7.260 učenika izučava turski jezik što ih podstiče da nastave raditi pozitivnom energijom koju, kako je kazala, crpe iz zadovoljstva učenika koji uče turski jezik, kao i njihovih roditelja.

Mišljenja su da bi slične aktivnosti i drugih izbornih predmeta imale višestruke koristi za BiH, jer svaki naučeni jezik djeci pruža nove mogućnosti i prilike za bolju budućnost.

“Uzevši to u obzir mislimo da učenicima i roditeljima treba dati mogućnost izbora turskog jezika i zahtijevamo poštivanje slobodnog izbora”, navode nastavnici i profesori turskoj jezika koji djeluju u BiH.

–  Pojedine škole ne dozvoljavaju prezentacije –

Amra Erdić, profesorica turskoj jezika i književnosti, tvrdi da su mnogi roditelji neinformisani o izučavanju turskoj jezika u školama, budući da pojedine škole u KS ne dopuštaju održavanje prezentacije turskog jezika, zbog čega se biraju drugi strani jezik, u ovom slučaju njemački. Učenik jedne od tih škola je i njen desetogodišnji sin kojem je prenijela ljubav prema turskom jeziku.

“Sada ne govorim kao nastavnik, obratila bih se kao roditelj čije je dijete ove godine biralo drugi strani jezik u školi u kojoj nema turskog jezika, u školi koja je prilično zatvorena i u kojoj nisu dozvolili da se održi prezentacija i informisanje o turskom jeziku.Na brojne pozive centra Yunus Emre oni su stalno odlagali i tako smo došli do perioda kada su djeca dobila ankete. Nažalost, budući da roditelji nisu bili informisani za turski, jer znaju samo da je njemački prisutan, većina roditelja je izabrala njemački. Ja sam dobila jedno vrlo tužno dijete koje godinama prati majku koja daje od sve od sebe na polju turskog jezika i on je želio nastaviti mojim stopama i učiti turski. Sad smo u situaciji da će uzeti njemački, ali ne svojom voljom”, ispričala je Erdić.

Kako je kazala, uprkos nedovoljnoj informisanosti, u mnogim školama u Sarajevu raste broj učenika koji izučavaju turski jezik, tako je u jednoj od škola u kojima ona predaje prošle godine bilo 12 zainteresovanih učenika, dok je ove godine taj broj povećan na 52.

Smatra da je izučavanje turskog jezika na ovim prostorima opravdano i historijski i lingvistički.

Aktiv nastavnika i profesora turskog jezika koji djeluju u BiH podsjeća da se u osnovnim školama u Turskoj odnedavno izučava bosanski jezik kao izborni predmet te da je očekivano da ove dvije zemlje imaju međusobnu saradnju u učenju jezika.

Bratske općine u Turskoj, učenicima koji su kao izborni predmet izabrali turski jezik u znak zahvalnosti šalju kao poklon ruksake i školski pribor.

“Misao da su s ovim poklonima učenici i roditelji u  Bosni i Hercegovini prevareni je velika uvreda za častan i velikodušan narod Bosne i Hercegovine. Mišljenja smo da ljudi koji su ovo na drugi način protumačili nisu imali dobru namjeru. Pored toga kao i što nam naziv govori da je to izborni predmet besmisleno je tvrditi da neko nekoga prisiljava na takvo nešto”, istakli su.

 Podsjetili su da je Turska, između ostalog, renovirala brojne učionice kako bi poboljšala kvalitet obrazovanja, oprema ih savremenom tehnologijom i učenicima nudi bolje uslove tokom obrazovanja. Napominju da ove prostorije ne koriste samo učenici koji uče turski jezik nego svi ostali.

Osim toga, napominju da učenici koji su naučili turski jezik u osnovnim i srednjim školama imaće prednost za dobijanje državne stipendije Republike Turske.

 “Naši učenici će se truditi da se obrazuju na najkvalitetnijim univerzitetima Republike Turske, da se specijaliziraju u svom polju i da budu ljudi sa samopouzdanjem koji će doprineti svojoj zemlji. Odabrani studenti Bosne i Hercegovine neće služiti nekoj drugoj zemlji nego svojoj”, navode iz Aktiva.

Akos.ba