Najpoznatiji vakifi: Mehmed-paša Sokolović
Neki ga smatraju neoficijelnim vladarom Osmanske države nakon smrti Sulejmana Veličanstvenog, a Joseph von Hammer, autor poznate “Historije Osmanskog carstva“, navodi da je ispravnije umjesto “za vrijeme vladavine Selima II“, kazati “za vrijeme vladavine vezira Sokolovića“.
Među najpoznatijim Bosancima u osmanskoj državi nesumnjivo prvo mjesto zauzima Mehmed-paša Sokolović. On je bio najveći i najznačajniji veliki vezir u osmanskoj državi za vrijeme tri sultana. Mehmed-paša je rodom iz sela Sokolovići blizu Rudog. Još kao dijete doveden je u Edirnu, gdje je i školovan. Kao mladić učestvuje u Mohačkoj bici 1526.g. i opsadi Beča 1529.g. Nakon toga je postao admiral. Uspješna karijera Mehmed-paše se nastavlja i on 1549.g. postaje rumelijski beglerbeg.
U ratu protiv Habsburške monarhije Mehmed-paša je glavni komandant cjelokupne osmanske vojske. Godine 1555. dobija zvanje trećeg vezira, zbog vojničkih zasluga, a 1651.g. postaje drugi vezir. Godinu dana kasnije postaje zet sultana Selima II. Kao šezdesetogodišnjak 1565.g. on dostiže svoj najveći uspjeh i postaje veliki vezir osmanske države. Na tom položaju ostaje punih 14 godina. Godine 1566. zajedno sa sultanom Sulejmanom II, on opsjeda tvrđavu Siget u jugozapadnoj Mađarskoj koju je branio Nikola Zrinjski.
U toku te bitke sultan je umro, a Sokolović je prikrio njegovu smrt kako vijest o tome ne bi negativno utjecala na njegovu vojsku. Tek kada je novi sultan Selim II preuzeo vlast, Sokolović je obavijestio vojsku i narod o Sulejmanovoj smrti. Za vrijeme sultana Selima II i Murata III on je bio stvarni upravljač osmanske države. Kao veliki vezir 1568.g. prisiljava Habsburšku monarhiju na mir, a 1571.g. zauzima Jemen. Sokolović obnavlja i osmansku flotu kojaje poražena i oslabljena kod Lepanta 1571.g. Mehmed-paša radi i na razvoju školstva, umjetnosti i književnosti.
Čak je planirao prokopavanje kanala Don-Volga kako bi kanalom spojio Crno more sa Kaspijskim jezerom. Imao je u planu i prokopavanje Sueckog kanala. U njegovo vrijeme, zahvaljujući njegovoj pomoći i razumijevanju, obnovljena je Pećka patrijaršija 1577.g. na čelu sa njegovim rođakom Makarijem.
U rodnom selu je sagradio džamiju. Najveće arhitektonsko djelo jeste njegov most u Višegradu 1571.g., dug 180 m sa 11 lukova. Njegovom smrću započinje period opadanja moći Osmanske carevine.
akos.ba
