Nagli razvoj vjerskog obrazovanja u Turskoj ljuti sekulariste

Turska je doživjela veliku ekspanziju vjerskog obrazovanja u okviru reformi koje predsjednik Erdogan provodi kao mjere protiv moralne dekadencije, a koje njegovi protivnici vide kao nepoželjno uvođenje islamskog poretka na mala vrata. Skoro milion učenika pohađa takozvane „Imam hatip“ škole ove godine, dok ih je 2002. godine kada je AKP došla na vlast, bilo samo 65 000 saopštio je Erdogan na nedavnom otvaranju jedne takve škole u Ankari. Nastavu u ovim školama učenici i učenice pohađaju odvojeno, a pored standardnog plana i programa sedmično pohađaju i trinaest sati vjerske poduke. To uključuje učenje arapskog jezika, Kur’ana i Poslanikovog, alejhiselam, životopisa.

„Kada nema vjerske kulture i moralnog obrazovanja ozbiljni društveni problemi poput droge i rasizma uzimaju maha“ rekao je Erdogan na jednom simpoziju o javnom zdravstvu prošle godine.

Ali, u nastojanju da se otvori što veći broj ovakvih ustanova dijelovi nekih škola su adaptirani, što je izazvalo proteste roditelja koji žele sekularno obrazovanje za svoju djecu. „Mi smo protiv uvođenja vjerskih normi u obrazovni sistem“, kaže Ilknur Birol, glasnogovornica inicijative „Ne dirajte moju školu“ koja okuplja izrevoltirane roditelje koji dijele ovakav stav. Filiz Gurlu, roditelj iz Kadir Rezan Has škole u Istanbulu gdje je jedna od dvije postojeće zgrade adaptirana za vjersku nastavu, kaže da su sada učenici nagurani u jednu zgradu, da jedva ima dovoljno prostora i da se teško navikavaju.

Ubrzane reforme

Debata o tome kako ideološki raskorak u obrazovanju negativno utiče na tursko društvo vodi se još od 1924. godine kada je Kemal Ataturk proglasio sekularnu republiku na ruševinama Osmanskog carstva protjerujući islam iz javnog života, zamijenivši arapsko pismo latinskim promovirajući zapadnjački način života.
Erdogan, koji je pobijedio na nedavnim prvim predsjedničkim izborima u Turskoj, smatra sebe zaštitnikom prava vjerskih praktičara nakon decenija obespravljenosti pod kemalizmom.

„Ako se za vrijeme svog školovanja naša omladina otuđi od svog jezika, historije, kulture i civilizacije, to će značiti da imamo ozbiljan problem sa našim obrazovnim sistemom“, rekao je Erdogan na nacionalnoj konvenciji o obrazovanju prošle sedmice. Njegovi oponenti smatraju da njegov način vladavine koji daje prednost onome za šta on vjeruje da je stav većine ignoriše njihove glasove.

Husein Korkut, predsjednik „Imam hatip“ asocijacije, kaže da su postojali brojni zahtjevi za ovim školama, ali njegova izjava je bazirana na ispitivanjima u samo tri regije, i to veoma konzervativnim Kayseri, Konya i Erzurum provincijama. Dodao je i da je njegova asocijacija bezuspješno tražila od vlade da sprovede ispitivanje u čitavoj zemlji.

„Promjene tipa škola su proizvoljne odluke lokalnih birokrata i sve je učinjeno na brzinu“,tvrdi Isik Tuzun sa istanbulskog Sabanci Univerziteta.

Ministarstvo obrazovanja nije željelo davati komentare, ali vlada i dalje tvrdi da su reforme potaknute zahtjevima. Ministar obrazovanja Nabi Avci je rekao da se broj zahtjeva za vjerskim školama izuzetno povećan ove i prošle školske godine.

Teški dani

Reforme AKP-a imaju za cilj povrat balansa nakon decenija vladavine sekularista. Vjerske srednje škole su zatvorene 1997. godine zbog pritiska vojske nakon nasilnog rušenja islamski orijentisane vlade. Sekularistička vlada pokušala je kasnije opstruirati ove škole mijenjajući prijemne ispite na univerzitetima da bi ih učinila težim za polaganje učenicima vjerskih škola.

„Ovo su bili zaista teški dani. Nadam se da ih nikad više nećemo ponovo proživljavati“, rekao je Erdogan na spomenutom otvaranju prošlog mjeseca. Ni učenici osnovnih škola ne recituju više ekstremno nacionalističku zakletvu početkom svake sedmice koja počinje riječima „Ja sam Turčin“, a što je takođe Ataturkovo naslijeđe. Prijemni ispiti na univerzitetima su takođe modifikovani, pa učenici vjerskih škola nisu više u podređenom položaju, a i zabrana nošenja hidžaba u srednjim školama je ukinuta prošle godine. Velika parlamentarna većina omogućila je AKP-u da 2012. godine sprovede i druge drastične reforme koje uključuju uvođenje vjerskog obrazovanja u osnovne škole, a što je do tada bilo zabranjeno.

I dok neki potezi AKP-a ljute sekularističke protivnike, obimne reforme tokom protekle decenije znatno su povećale kvalitet nastavnog kadra i podigle broj godina obaveznog obrazovanja. Andreas Schleicher, stručnjak za obrazovanje pri OECD (Organization for Economic Cooperation and Development) kaže da je rezultat toga značajan napredak u prosječnim rezultatima testova za petnaestogodišnjake. „Turska mora učiniti još mnogo toga da bi u obrazovanju sustigla neke druge razvijene zemlje, ali i ono što je do sada urađeno u pogledu kvaliteta i ravnopravnosti je izvanredno“, kaže on.

Preveo Nermin Spahić

Izvor: Reuters

minber.ba