Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Mustafa Pruščak – prvi Bošnjak na El-Azharu II dio

Mustafa Pruščak – prvi Bošnjak na El-Azharu II dio

MUSTAFA PRUŠČAK – PRVI BOŠNJAK NA EL-AZHARU II DIO

 

Izvor: Savt el-Busna ve el-Hersek (Glas BiH), br. 1, mart 2013.

Autor: Jusuf Džafić

Prijevod sa arapskog: Jusuf Džafić

Knjige (II dio)

Tebšir el-guzat (Blagovijest gazijama).1 Ovo djelo je preveo Kenan Musić 2009. godine. Prema većini najvrednije njegovo djelo. Posvetio ga je Ali-paši Hećimoviću (Hekimoğlu), tadašnjem valiji Bosanskog ejaleta, povodom njegove velike pobede u Banjalučkom boju  nad svetorimskim carem Karlom VI, najjačim ondašnjim monarhom u Evropi.2 Njen početak je: Hvala Allahu koji je odlikovao one koji se bore na Allahovom putu (mudžahide) velikom nagradom… Knjiga je podjeljena na proslov, 22 proglavlja i zaglavak, a postoji i kazalo poglavlja. Uvod govori o definiciji džihada i njegovim uvjetima. Prvo poglavlje: O vrlinama džihada. Drugo poglavlje: O vrijednostima bdijenja na granicama. Treće poglavlje: O šehidima. Četvrto poglavlje: O konjima. Peto poglavlje: O onome kome je džihad obavezan. Šesto poglavlje: O plati. Sedmo poglavlje: O savjetovanju. Osmo poglavlje: O nakani. Deveto poglavlje: O vremenu ratovanja. Deseto poglavlje: O načinu vojevanja. Jedanesto poglavlje: O podsticanju na rat. Dvanaesto poglavlje: O strpljivosti (saburu) i ustrajnosti. Trinaesto poglavlje: O bijegu. Četrnaesto poglavlje: O pouzdanja (tevekulu), zadovoljstu i pomoći. Petnaesto poglavlje: O molitvama (dovama) i virdovima. Šesnaesto poglavlje: O onome sa čim krivovjernik postaje musliman. Sedamnaesto poglavlje: O otpadniku od islama (murtedu). Osamnaesto poglavlje: O čuvanju od izdajstva. Devetnaesto poglavlje: O klonjenju od sakaćenja nakon zarobljavanja. Dvadeseto poglavlje: O primirju i sigurnosti. Dvadesetprvo poglavlje: O vojnama Božijeg poslanika, s.a.v.s. Dvadesetdrugo poglavlje: O junačkim (gazijskim) pripovjetkama. Zaglavak: O pitanjima koja se odnose na prijašnja poglavlja. Rekao je o Blagovijesti gazijama Muhamed Handžić (Muhammed Handži): Ova knjiga je ostatak sretnog vremena, kada svaki  musliman u tim zemljama iščekivaše kada se kaže: U pohod uz nagradu. 3

Risale ez-zakir fi zijare ehl el-mekabir (Poslanica pobožnog o posjeti stanovnicima kabura).4

Risale fi savm es-sitt min ševval (Poslanica o postu šest dana ševala).5 Djelo je preveo Muharem Omerdić 1987. godine.

 

Proučavanje njegovog života i djela

 

  Bosanski narod je proučavao i istraživao lik i djelo Mustafe Pruščaka. Tako da je dosadašnji rezulat, koliko je nama poznato – osamnaest autora6 koji su pisali o njemu na bosanskom jeziku. Spomenut ćemo ih sažeto: Safvet-beg Bašagić7, Mehmed Handžić8, Muhamed Tajib Okić, Džemal Hamidović, Kasim Dobrača9, Hazim Šabanović10, Smail Balić, Nevenka Krstić11, Omer Nakičević12, Nijaz Šukrić13, Muharem Omerdić14, Jusuf Ramić15, Esad Zgodić16, Zuhdija Hasanović, Šefik Kurdić, Nusret Abdibegović, Dževad Hodžić¸17, Kenan Musić18.

  Nažalost, Mustafa Pruščak nije bio zanimljiva tema savremenim historičarama književnosti koji su pisali na arapskom jeziku. Stoga, koliko smo mogli da saznamo, dotični su se vidno i posebno izdvojili u proučavanju njegovog života i djelatnosti: Mehmed Handžić19 i Omer Rida Kehale20.

 

Prepisivačka djelatnost

 

  Izuzev Jusufa Ramića, nijedan autor se nije studiozno i duboko bavio djelatnošću Mustafe Pruščaka na polju prepisivanja arapskih rukopisa. On je u svojoj knjizi o znamenitim Bošnjacima u Egiptu u doba osmanske vlasti posvetio zavrijeđeno poglavlje ovome prepisivaču, te nam predstavio četiri rukopisa koja je prepisao Pruščak.21 Sva djela su na arapskom jeziku, prepisana ta'lik pismom. U nastavku donosimo izvadak iz prikaza Jusufa Ramića.

Risala fi el-amel bi el-usturlab (Poslanica o rukovanju astrolabom). Ubraja se u astronomska djela. Pisac je nepoznat. Prepisivač je s obzirom kako se potpisao: Mustafa-efendija sin Mehmeda (Muhammeda) sin Ahmeda sin Alije Donjevakufljanin Pruščak Bošnjak (En-Nev'abadi El-Akhisari El-Busnevi). Djelo je Pruščak prepisao na Sveučilištu El-Azhar 1719. godine.

El-Lum'a el-Maridinijje fi šerh el-Jaseminijje (Maridinijev prikaz Jaseminijevog komenatara). Pisac je Jasemini (?-1203). U pitanju je didakička (poučna) pjesma iz matematike. Maridini (?-1496) je poučnu pjesmu pretočio u prozu. Pruščak je prepisao ovu knjigu u Skender-pašinoj medresi 1719. godine.

  Ova dva rukopisa, koja je prepisao Pruščak, bijahu predmet rasprave između Abdullaha Šubravije, tadašnjeg rektora (šejha) El-Azhara i Ahmed-paše, poznato kao Koer Vezir, koji je bio valija Egipta između 1748. i 1750. godine. Priča je u cjelosti zapisana kod Džebertija22, dok ju je Jusuf Ramić sažeo, pa donosimo njegov sažetak:

  Kada je Ahmed-paša došao u Kairo, te se smjestio u tvrđavu, posjetili su ga najčuveniji učenjaci tog vremena. Raspravljao je sa njima o matematici, pa su ustuknuli i rekli: „Ne znamo te znanosti“. On se začudio i ušutio.

  Šejh Abdullah je ulazio kod paše i besjedio, pa mu je rekao paša: Kod nas u Rumeliji (evropskom dijelu Osmanskog carstva) Egipat je poznat kao vrelo vrlina i znanosti. Izgarah od želje da dođem u njega, pa kada sam došao uvidio sam da je kao što se govori: Da slušaš o Muajdiju je bolje nego da ga vidiš. Šejh mu je na to kazao: Vladaru, on je kao što ste čuli – rudnik znanosti i prosvjetiteljstva… Potom ga je obavijestio o o šejhu Validu koji mu je dao dvije Mardinijeve knjige.23

– En-Nuket ala el-kutub fi ilm el-arebijje (Kritike na knjige iz arapske znanosti). Pisac je Abdurrahman ibn Ebu Bekr Dželaluddin es-Sujuti (1445-1505), znamenit egipatski učenjak. Knjiga je o finesama arapske sintaske i morfologije. Ovu knjigu, koja je vremenski treća po redu, prepisao je 1720. godine, takođe u Skender-pašinoj medresi. Zanimljivo je da se prepisivanje desilo u dane namjesništva valije Redžep-paše, jednog Bošnjaka koji je vršio funkciju namjesnika Egipta od 1719. do 1720. godine. Navodimo izbor iz prepisivače primjedbe povodom završetka prepisivanja:

  Završio i upotpunio ukrašavanje ovih kritika, te uzeo slobodno vrijeme i odmor… Četvrtak poslijepodne, grad Kairo, Skender-pašina medresa, u vrijeme namjesništva Redžep-paše, devetog rebiu el-evvela, 1133. godine. Knjigu prepisao Mustafa sin Mehmeda sin Ahmeda…Bošnjak Pruščak Donjevakufljanin.

El-Mubejjin el-muin fi fehm el-erbein (Pomoćni tumač za razumijevanje četrdeset hadisa). Pisac je Alija el-Kari’. Tema djela je komentar četrdeset Nevevijevih hadisa. Ovo je četvrti rukopisa je Pruščak ukrasio. Prepisivanje se desilo 1723. godine u Medini El-Munevveri (1135. h.g.) za vrijeme hodočašća.

 

Pogovor

 

  Sedam ličnih djela, četiri prepisana rukopisa, predavanje na Univerzitetu Akhisar, muftiluk u svom gradu – sve to spada u zaostavštinu ovog visprenog i oštroumnog čovjeka – ostavio ju je općenito svim ljudima, a Bošnjacima posebno. Na kraju, ne preostaje ništa osim da posavjetumo svakog istraživača da proučava životopis i rad ovog velikog učenjaka svoga doba, jer je Mustafa Pruščak zaslužan proučavanja i istinski dostojan kritike.

 

 IZVORI:

 

  1. Esad Zgodić, Mustafa Pruščak. Teorija rata, etika milosrđa i toksikomanija, prema silabusu prof. Esada Zgodića 2009, http://www.scribd.com/doc/66202212/14/MUSTAFA-PRU%C5%A0%C4%8CAK-Teorija-rata-etika-milosr%C4%91a-i-toksikomanija (20.2.2013, 22:38), str. 19-20; Kenan Musić, Radost gazija. Mustafa Prušak: život i djelo, Mak Invest, Sarajevo, 2010; Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1986, str. 196-198; Hazim Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 471-474; Jusuf Ramić, Bošnjaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave, Kalem – CNS, Sarajevo, 2012, str. 94; Mehmed Handžić, Književni rad bosansko-hercegovačkih Muslimana, Državna štamparija, Sarajevo, 1933, str. 17; Ibid., Dževher el-esna fi teradžim el-ulema’ ve eš-šuara’ el-busna, Muessese džaize Abdulaziz Suud el-Babtin li ibda’ eš-šuara’, Kuvajt, 2010, str. 203-204.
  2. Banjalučki boj, koji se zbio 1737. godine, ubraja se u najveće bosanske vojne uspjehe, pošto su Bošnjaci sami pobjedili vojsku Svetog rimskog carstva bez ikakve pomoći od drugih osmanskih ejaleta. Inače, u ovoj  izvanderdnoj bici bosanska vojska, koja je brojala 10 000 vojnika, na čelu sa Ali-pašom Hećimovićem , porazila je austrijsku vojsku od 20 000 vojnika.
  3. Mehmed Handžić, Dževher el-esna fi teradžim el-ulema’ ve eš-šuara’ el-busna, str. 204.
  4. Hazim Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, 1973, str. 479.
  5. Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Starješinstvo Islamske vjerske zajednice za SR Bosnu i Hercegovinu, sv. II, Sarajevo, 1979, str. 601; Muharem Omredić, Traktat o postu šest dana mjeseca ševala hadži Mustafe Pruščaka, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 15-16/1987, str. 163-168.
  6. 6.      Nakon objavljivanja orginalne inačice ovog članka o Mustafi Pruščaku  u Savt el-Busna ve el-Hersek (Glas BiH), glasilu ASBIHEG na arapskom jeziku, došli smo do novih saznanja glede pročavanja njegovog života i djela. Naime, pored spomenutih 18 domaćih autora, još jedan naš autor je pisao o Pruščaku. Radi se o Salimu Hadžiću, kome je Pruščakovo djelo Tebšir el-guzat bilo tema doktorske disertacije pod naslovom Muhammed al-Busnawi al-Aqhisaris Traktat über den ğihad “Tabšir al-guzat fi sabil Allah” (Mustafa b. Muhamed el-Busnavi el-Akhisarijev Traktat o džihadu “Blagovijest borcima na Allahovom putu”), koju je odbranio na Bečkom univerzitetu 2001. godine. Treba istaći da je moja malenkost dvadeseti pisac koji piše o ovom velikanu ili dvadesetprvi, ako uzmemo u obzir i kratak osvrt Suad Muajkića u okviru članka o Muhamedu Tajibu Okiću Gračaničkom glasniku (Suad Mujkić, Muhamed Tajib Okić i njegov doprinos hadiskoj znanosti, Gračanički glasnik 33/2012, str. 261-262).  (o.p.)
  7. Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, str. 196-198.
  8. Mehmed Handžić, Književni rad bosansko-hercegovačkih Muslimana, str. 17, 112.
  9. Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, sv. I, Sarajevo, 1963, str. 325, sv. II, str. 601.
  10. Hazim Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, 1973, str. 470-479.
  11. Nevenka Krstić, „Mustafa ibn Muhammad Al-Aqhisari (Pruščanin): Rasprava o kafi, duvanu i pićima, Prilozi za orijentalnu filologiju, 20-21/1974, str. 71-107.
  12. Omer Nakičević, Muhaddis Mustafa Pruščak, Anali Gazi Husrev-begove bilblioteke, 11-12/1985, str. 3-17.
  13. Nijaz Šukrić, Etika milosrđa ili Traktat o samilosti i sažaljenju spram živih stvorenja od h. Mustafe sina Muhammeda Pruščaka (?-1169/1756), Zbornik radova Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, 1987, sv. 2, str. 155-204.
  14. Muharem Omerdić, Traktat o vrlinama džemata hadži-Mustafe Pruščaka, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 13-14/1987, str. 68-84; Ibid., Traktat o postu šest dana mjeseca ševala hadži Mustafe Pruščaka, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 15-16/1987, str. 163-168.
  15. Jusuf Ramić, Bošnjaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave, str. 90-94; Ibid., Bošnjaci na El-Azheru, Svjetlost, Sarajevo, 1997, 30-31.
  16. Esad Zgodić, Mustafa Pruščak. Teorija rata, etika milosrđa i toksikomanija, prema silabusu prof. Esada Zgodića 2009, http://www.scribd.com/doc/66202212/14/MUSTAFA-PRU%C5%A0%C4%8CAK-Teorija-rata-etika-milosr%C4%91a-i-toksikomanija (20.2.2013, 22:38), str. 19-21.
  17. Dževad Hodžić, Živa bića u islamskoj religijskoj bioetičkoj perspektivi,  Socijalna ekologija, 17/2008, str. 365.
  18. Kenan Musić, Radost gazija. Mustafa Prušak: život i djelo.
  19. Mehmed Handžić, Dževher el-esna fi teradžim el-ulema’ ve eš-šuara’ el-busna, str. 204.
  20. Omer Kehale, Mu'džemu el-muellifin, Dar ihja’ et-turas el-arebijj, Bejrut, sv. 12, str. 275.
  21. Jusuf Ramić, Bošnjaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave, str. 90-94; Ibid., Bošnjaci na El-Azheru, str. 30-31.
  22. Džeberti, Tarih adžaib el-asar fi  et-teradžim ve el-ahbar, Dar el-Džil, Bejrut, sv. 1, str. 276-278.
  23. Jusuf Ramić, Bošnjaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave, str. 92.

 (akos.ba/saff.ba)

 

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top