Muslimanske rezolucije su fenomen Drugog svjetskog rata
U povodu 80. godišnjice potpisivanja Mostarske rezolucije u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod” Gradsko društvo (GD) Mostar, sinoć je u Centru za kulturu Grada Mostara održana tribina pod nazivom “Muslimanske rezolucije u Drugom svjetskom ratu”.
O značaju rezolucija i kontekstu historijskih dešavanja na tribini su govorili prof.dr. Adnan Velagić i dr.sci. Hikmet Kračić.
Rezolucije bosanskohercegovačkih muslimana iz 1941.godine, prema mišljenju dr. Karčića, do sada nisu bile prepoznate u evropskim i svjetskim historiografskim prikazima, ponajprije zbog činjenice da se o njima počelo govoriti relativno kasno, tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
– Nisu bile prevedene na engleski jezik, a i u našoj historiografiji intenzivnije se tretiraju tek nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini – istakao je Karčić.
Podsjetio je da je s tim ciljem Institut za istraživanje tradicije Bošnjaka prije dvije godine, sa kolegama iz Amerike, počelo sa prevođenjem cjelokupne arhivske građe tako da su svi dokumenti o tome sada dostupne istraživačima širom svijeta.
Govoreći o, do sada, devet poznatih rezolucija, naglasio je kako su posljednjih godina pronašli još dvije, Rezoluciju Bugojanskih muslimana u kojoj se decidno insistira na zaštiti Roma i Rezoluciji muslimana Bosanske Gradiške.
– Po sadržaju, rezolucije su bile različite. Neke su bile u obliku javnog proglasa, neke u obliku otvorenog pisma, neke u obliku depeše prema Vladi, ali u biti sve su osuđivali zločine ustaškog režima, insistirale na tome da se bošnjački narod distancira od pojedinca koji čine zločine i tražile zaštitu reda i mira u državi – kazao je Karčić, dodavši kako se svaka od njih treba posmatrati u svom kontekstu.
Prema njegovom mišljenju, sve one su bile dominantno antiustaške a potom i antifašističke.
Zajednička odlika svih njih, zaključio je Karčić, jeste da su njeni potpisnici pokazali visok stepen hrabrosti jer su se zalagali za prava manjina što je u današnje vrijeme prava rijetkost.
I prof.dr. Velagić je saglasan da se muslimanskim rezolucijama posvećivalo nedovoljno pažnje.
– Donesene su u vrijeme stravičnih zločina. Posebno je te zločine osjetio muslimanski narod. Kada govorimo o Mostarskoj rezoluciji, treba znati da su hercegovački muslimani bili izloženi stradanju koje je dolazilo od četnika, odnosno ustanika, koji se još nisu bili diferencirali na partizane i četnike, ali i od strane Nezavisne države Hrvatske (NDH) koja je tada muslimane ideološki indoktrinirala. Na bezbroj mjesta imamo dokaze da je muslimanski narod proživio strašne zločine, kao što je to bio slučaj sa jamom Čavkaricom gdje je ubijeno 700 nevinih žena i djece. Kada imamo u vidu te činjenice, onda je zaista fenomen da Mostarske rezolucije poziva da se zaustavi ubijanje srpskog naroda. Vi nećete sresti takva primjer kod drugih naroda u Bosni i Hercegovini – kazao je prof. Velagić.
Ukazujući na njenu univerzalnost i krajnju humanost, Velagić je podcrtao da ona počinje pozivom ustaškim vlastima da se zaustave ubijanja srpskog naroda a da u prvom planu nije zaštita muslimani, pri tome upozoravajući na zloupotrebu fesa koje su mnogi pripadnici hrvatskog naroda nosili tokom izvršenja zločina.
Njihova veličina u toliko je veća, u zaključcima ističe Velagić, ogleda se u tome da se pojavljuju i vrijeme rigidnih ideologija u Evropi. Ovu pojavu Velagić je nazvao fenomenom Drugog svjetskog rata.
(Hasan Eminović/Preporod.info)