Islamske teme

Muftija Grabus o kamenu temeljcu za džamiju u Ljubljani: Tada su muslimani dobili stalnu adresu u Sloveniji

Na današnji dan prije 10 godina je položen kamen temeljac za Islamski kulturni centar u Ljubljani.

Ideja za izgradnju bila je stara 50 godina. Osim vremena trebalo je mnogo znanja, razumijevanja, staloženostim, ali i upornosti da se ostvari višedecenijska želja. Da se realizuju veliki projekti potrebni su timovi, ali i pojedinci, lideri.

Ostat će zabilježeno da je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, ranije predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, najzaslužniji što Ljubljanu i Sloveniju krasi Islamski kulturni centar.

Muftija Grabus je za Hayat televiziju, u emisiji “7 plus” govorio o Islamskom centru i Ljubljani .

 

– Godine 2006. smo zajedno sa članovima Islamske zajednice ušli u neki proces. Mi smo 2004., 2005. i 2006. godine imali administrativnu krizu. Pojavili su se problemi koje smo morali rješavati. Bivši reisul-ulema Mustafa Cerić nekako je odlučio da mi da šansu da riješimo pitanje izgradnje džamije u Ljubljani, ali prije svega da pokušamo spasiti zajednicu. Godine 2005. predsjednik Slovenije organizovao je raspravu o tome kakvo bi trebalo biti pitanje vjerskih sloboda i zajednica. Između ostalog vidimo kako se predsjednik bio opredijelo da Islamskoj zajednici koja je utemeljena pomoću Islamske zajednice iz Sarajeva, onemogući neku vrstu autonomije. To je bio veliki problem unutar Islamske zajednice i mi smo zaista imali tešku političku situaciju. Pokojni ministar pravosuđa Lovro Šturm je rekao da ne zna s kim će vlada sarađivati, jer muslimani imaju dvije zajednice. To je bilo teško. Nije postojalo povjerenje unutar naše zajednice. Ibrahim-ef. Malanović je tada preuzeo obavezu da vodi zajednicu i preko njega sam imao najviše kontakata, on mi je potpsao i ugovor. Tako sam mogao otići u Sloveniju – kazao je na početku muftija Grabus.

Posebno se sjeća se 1. septembra 2006. godine, kada su imali prvi sastanak sa ministrom Lovrlom Šturmom.

– Otvorili smo to pitanje. Tada je vladala jedna paradigma Bosanaca, da je to populacija koja nije imala artikulirane svoje poglede na neka pitanja – kazao je muftija.

Sjetio se i rečenice, za koju kaže da mu i dan danas odzvanja u glavi “Muftija znam ja neke Bosance, gradili su mi kuću”:

– Mi smo znali i neke druge ljude, sarađivali smo sa velikim poznavaocem crkvenog prava prof. Richardom Plocom. Ja sam ga pitao znaju li njega, oni su se iznenadili i pitali otkud ja znam profesora Ploca – navodi Grabus.

Nakon samo godinu dana uspjeli su potpisati ugovor sa slovenskom vladom o pravnom položaju Islamske zajednice.

Grabus navodi kako im je to dalo subjektivitet.

– Mi smo kao Islamska zajednica punim plućima stupili na slovensku scenu i mogli smo otvoriti druge procese – naglasio je Grabus.

Kaže kako je to za njega bilo nevjerovatno.

– U situaciji kad pred sobom imate vlast morate se stalno dokazivati da predstavljate neku zajednicu koja nema puni legalitet, to je problematično stanje za cijelu zajednicu – navodi on.

Kada su potpisali taj ugovor postali su sastavni dio slovenskog društva.

– Tim ugovorom Islamska zajednica u Sloveniji je postalja prepoznatljiva. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ne samo da je utemeljila tu našu zajednicu u Sloveniji, nego bez nje uopšte ne bi postojala – kazao je Grabus.

Smatra kako je nevjerovatan osjećaj kada se osvrne u prošlost i pogleda šta su sve napravili i uradili, jer je to dug proces. Sedam godina je trebalo samo da se postavi kamen temeljac.

– Nama je najteže bilo doći do činjenice da postavimo i oznanimo gradnju kamena temeljca te džamije. To je bio najsvečaniji momenat u historiji muslimana u Sloveniji. To je bio jedan religijski festival ili Bajram za nas muslimane  – kazao je Grabus.

Tada su svakako muslimani dobili svoju stalnu adresu u Sloveniji i postavljanje kamena temeljca predstavljalo je za njih prelomnicu.(hayat.ba)

akos.ba

Povezani članci