DuhovnostIslamske teme

Mudar je onaj ko se pozabavi sobom i bude radio za ono što slijedi poslije smrti

Šedad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Mudar je onaj ko se pozabavi sobom i bude radio za ono što slijedi poslije smrti, a naivan je onaj ko dopusti da mu duša slijedi hirove i pored toga očekuje nešto od Allaha.“[1]

Značenje riječi: Ko se pozabavi sobom, tj. ko sam svoj račun bude svodio i samog sebe preispitivao, prije nego što dođe na Sudnji dan pa bude pitan.

Nemoćan, tj. onaj koji sve radi s nedostatkom i onaj kojeg je njegov nefs savladao.

Savjeti i upute: Velika je razlika između pametnog čovjeka koji nastoji uspjeti i biti spašen od Allahove kazne na Sudnjem danu i grješnika koji se odao svojim strastima i ne pokušava se suzdržati i boriti. Grješnika ništa ne sprečava da posegne za haramom, ne pokorava se Gospodaru, već slijedi svoje strasti, a ne žali zbog toga niti se kaje, već misli da Allahu neće polagati račun; griješi, a od Allaha očekuje da mu podari Džennet, a pri tome ne moli za oprost niti se kaje.

Svaki musliman mora pratiti čemu njegov nefs teži te ga koriti i sputavati kako bi se zaštitio od njegove zlobe, ispunio ga bogobojaznošću i odveo u spas. Allah, dž.š., je rekao: O vjernici, Allaha se bojte i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio; i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite. I ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha pa je On učinio da sami sebe zaborave; to su pravi grješnici.[2]

Razmisli o riječima Omera ibn el-Hattaba, r.a.: „Preispitujte sami sebe prije nego što budete pitani i izvagajte svoja djela prije nego što budu vagana, jer će vam sutra biti lakše na Ispitu ako sami sebe ispitate danas.“[3]

Od najljepših oporuka imama El-Dževzija, Allah mu se smilovao, jesu riječi: „Čovječe, pazi na sebe i žali za onim što si propustio! Trudi se sustignuti one koji su ispred tebe dok još imaš za to vremena. Zalijevaj svoje grane dok u njima ima vlage. Sjeti se vremena koje si uzalud potrošio i neka ti ono bude opomena, jer su sav užitak i sva moguća dobra djela nestala u lijenosti.“[4]

„Prispituj se prilikom svakog pogleda, riječi i koraka, jer ćeš biti pitan o tome. I koliko se ti okoristiš znanjem, toliko će se okoristiti i slušaoci.“[5]

Musliman nagleda, kori i preispituje samog sebe. On sabira svoja djela kako bi znao zaradu i gubitak. Od koristi tog preispitivanja izdvajamo:

  1. Upoznavanje s Allahovim pravima i provjeravanje da li Mu se rob odužio na pravi način, a samim tim će uočiti svoje propuste.
  2. Upoznavanje s nedostacima svoga nefsa i njihovo liječenje.
  3. Upoznavanje s načinima na koje nas naš nefs zavara i uočavanje šejtanskih spletki.

Allahu naš, podari nam bogobojaznost, očisti naše duše jer Ti to najbolje činiš, Ti ih predvodiš i upravljaš njima.

Izvor: Enes Ahmed Kerzun, Biseri Vjerovjesnikovih uputa, priručnik za IV razred medrese, El-Kalem, 2012, str. 19-20.

[1] Bilježi ga Ibn Madže, br. 4260, Et-Tirmizi, br. 2459. i dodaje da je hadis hasen.

[2] El-Hašr, 18-19.

[3] Igasetu-l-lehfan od Ibn el-Kajjima, 1/78.

[4] Leftetu-l-kebedi fi nasihati-l-veled od Ibn el-Dževzija, str. 51.

[5] Prethodno djelo, str. 65.

Akos.ba