>
Mladi i perspektive obrazovanja Mladi i perspektive obrazovanja
Pokušaj filozofijske kritike savremenog obrazovnog sistema bez duhovnih vrijednosti islama Pitanja: Zašto se mladi obrazuju danas? Potreba za odgojem u obrazovanju – Da li... Mladi i perspektive obrazovanja

Pokušaj filozofijske kritike savremenog obrazovnog sistema bez duhovnih vrijednosti islama

Pitanja:

  1. Zašto se mladi obrazuju danas?
  2. Potreba za odgojem u obrazovanju – Da li postoji?
  3. Ultimativni ciljevi obrazovanja kroz prizmu islama – Koji su?

1. Uvod: Homo Intelectus-Pokušaj eksplikacije

         Pokušaj da se do jasnosti dovede gore navedena sintagma (pojam) je intenciozno težak jer se tiče bića koje znanjem širi moć nad prirodom i najčešće kroz tu moć širi pošasti zla bez primisli o posljedicama. Čovjek je Božansko stvorenje i Njegova datost koja je svijesna sebe i svojim potencijala ali nažalost, često nije svijesna da tu leži odgovornost za sva djela koja čineći nose zlo i smutnju. Ovdje će se govoriti o obrazovanju, procesu koji čovjeka čini bićem upotrebe moći ali i njene zloupotrebe. Ljudsko biće dolaskom na ovaj svijet je najslabije stvorenje u svekolikoj prirodi jer ne može opstati bez konstatne brige onih koji su ga donijeli na ovaj svijet. Od tako slabašnog i mizernog bića čovjek odgojem i obrazovanjem uz dakako ljubav i nježnost postaje biće najvećeg utjecaja na prirodnu okolinu čije su posljedice često dalekosežne i vrlo opasne po samog čovjeka. Dakle, sam proces obrazovanja je iznimno koristan ali nosi jednu dimenziju koja čovjeka pretvara u biće nekontrolisane moći bez svijesti o Bogu ako uz obrazovanje čovjek ne ugradi i odgoj temeljen na eternalnim principa po kojima čovjek jeste Božiji namjesnik i halifa ali ponajprije rob. Zapadni koncept obrazovanja je čvrsto sekularistički orjentiran ali je i vrlo često antireligiozan te zbog toga posljednjih decenija je u sve većoj krizi jer svršenici zapadnih obrazovnih institucija često imaju osjećaj praznine zbog nedostatka duhovni vrijednosti koje izviru iz islama. O ovome će se više govoriti u sljedećim poglavljima ovoga rada.

  1. Filozofijska kritika i islamska perspektiva obrazovanja

            Po nekim autorima savremeno obrazovanje je prognalo iz svojih institucija odgoj temeljen na vrijednostima koje propagiraju sve svjetske religije i pojavio se trend nazvan ,,Čovjek se najbolje odgaja ako se uopće ne odgaja”-navodi Prof.dr. Mujo Slatina, a taj trend sve više uzima maha i čini velike štete duhovnoj sferi čovječanstva.

 Navedeni citat i ideja je uzet iz teksta pod nazivom , > Paradigmatičnost antropocentričnog karaktera odgoja<‘ koji je objavljen u časopisu Novi Muallim-(zima 2011.god XII, broj 48.)

Ovakav trend nije u skladu sa porukama islama i zvuči vrlo opasno po religijsko-tradicionalne institucije odgoja koje pokušavaju balansirati uznapredovao kancerogeni fenomen tehnološke moći čovjeka nad prirodom. Međutim, navedeni profesor se zalaže za nov pogled na čovjeka i njegovu nutrinu koja vapi za riječima Božanske prirode. Ideje koje on izlaže su prije svega temeljene na univerzalnim principima koje su donijele velike svjetske religijske tradicije dakako uz naučnu dimenziju. Pored dr. Slatine još jedan autor navodi svoja razmišljanja koja ne idu u korist pomahnitalom zapadu koji se snažno bori da religijske tradicije nemaju upliv u obrazovanje njihovih građana. Seyyed Husein Nasr je veliko ime međunarodne filozofske,naučne, religijske scene. On je do danas objavio više od 50 knjiga iz oblasti religija, filozofije, nauke te preko stotine radova. U svojoj knjizi, Vodič Mladom muslimanu’ on pokušava da mladim ljudima koji imaju religijski i tradicionalni prefiks musliman pokaže i objasni Zapad,njegovu povijest, filozofije, sisteme mišljenja ali i obrazovni sistem. U dvanaestom poglavlju knjige Prof. Nasr obrazlaže porijeklo suvremenog zapadnog sistema obrazovanja,njegove korijene, njegovu metodologiju, teorije te kroz to kritikujući stav zapadnih obrazovnih institucija koje propagiraju ateizam, materijalizam te obrazovanje u službi kapitala i političke moći. Profesor pokušava da objasni kako da se zapadni koncept obrazovanja uskladi sa moralnim imperativima koje je donio islam i na koji način pronaći pozitivne dimenzije u tom haotičnom svjetonazoru.

Islamski koncept obrazovanja donosi nove dimenzije učenja i stjecanja znanja, međutim, situacija na islamskom ”Istoku” nije nimalo dobra. Ovdje se konkretno misli da se arapsko-islamske zemlje pokušavaju uklopiti u postkolonijalni period  koji je posvemašnje haotičan i konfuzan. Većina islamskih zemalja su nevješto pokušale kopirati Britanske i Američke sisteme visokog i srednjeg obrazovanja i tu se dešava stresna kolizija između tradicionalnih oblika prenošenja znanja i novih sistema i institucija koje propagiraju antireligioznost.

  1. Izgubljena mudrost umijeća čitanja kod mladih danas

       Neobičan naslov poglavlja donosi poruke i bolne činjenice koje manifestiraju stanje islamske omladine danas u zemljama kao što je BiH. Da definišemo nekoliko dimenzija spoznaje: Razumsko saznanje počiva na logici i filozofiji a religijsko saznanje teoloških istina počiva na Objavi ili Otkrovenju-(Revelaciji). Teološke istine se ne dovode u pitanje jer nisu u apsolutnoj jasnosti sa razumom niti ikada u potpunosti mogu biti. Zašto? Jer svaka religija zahtjeva duboku vjeru u dogme religijskog otkrovenja i svako znanje unutar religije je relativnog karaktera. Nasuprot ovome unutar razumskih spoznaja koje ne počivaju na slijepoj vjeri jer razum unutar uma traži dokaz za svaku pojavu. Da bi se um jedne osobe naoružao činjenicama i spoznajom potrebno je mnogo čitati jer temelj i izvor te pokretač svake spoznaje jeste knjiga.

Danas se mladi mnogo i često pitaju čemu čitanje dosadnih knjižurina i knjiga koje im neće pomoći u zaradi novca i stjecanju slave! Ovakav pristup i način razmišljanja odvedoše omladinu u stanje mentalne dekadence i nihilistički životni put.

 Mnoge institucije koje se bave analizom kulture čitanja objavljivanjem rezultata je ostavilo mnoge teoretičare kulture u čudu i nevjerici iz razloga što je nivo načitanosti mladi ljudi u drastičnom i konstatnom padu iz godine u godinu. Porazno je priznati da se u tom stanju nalaze oni koji slijede poruke Kur'ana koje imperativno naređuju sljedbenicima Muhammeda s.a.w.s. duboko i marljivo čitanje svakog korisnoga znanja.

Kultura i umijeće čitanja kod omladine u BiH je jako niska i potrebna je intervencija za to patološko stanje u kojem se nalaze mladi ljudi.

4. Zaključak i poruke omladini

           Zaključak ovoga rada,teksta je vrlo implicitno jasan, mada ne i primjetan. U suštini je na omladini da se suoče sa izazovima obrazovanja i  kultivisanja sopstvenih ličnosti u teškim vremenima kakvo je ovo. Ummet Muhammeda a.s. ne može niti smije biti u letargiji i osjećanju manje vrijednosti ali nažalost takvo stanje proizilazi iz nedostka kulture čitanja i razjedinjenosti sljedbenika Časnoga Poslanika, s.a.w.s. Za sve one koji ne žele biti manje vrijedni neka potraže gore navedeni rad i knjigu pa dobro i duboko razmisle o porukama istih.

5. Pitanja za omladinu:

  • Kakvo je stanje u obrazovnom sistemu BiH po vašim saznanjima?
  • Da li mislite da su književnost i filozofija nepotrebne za omladinu u BiH?
  • Šta je uzrok ovakve kolektivne depresije među omladinom u našoj zemlji?

Piše: Sejfullah Melkić

Debata Kursa islama: Bugojno,novembar 24. 2018.g

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.