Međunarodni simpozij u Sarajevu: BiH ima veliki dug prema islamskoj umjetnosti
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je svečano otvoren prvi međunarodni simpozij “Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini”, kojim se želi ukazati na značaj likovnog i arhitektonskog naslijeđa islamske umjetnosti u BiH i pokrenuti dijalog o njenoj boljoj percepciji i novim perspektivama njenog razumijevanja.
U okviru simpozija “Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini” će biti predstavljeno 19 izlaganja od vrsnih i eminentnih poznavalaca ili istraživača islamske umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Francuske, Turske i drugih zemalja.
Nusret Isanović, član naučnog odbora simpozija, istakao je da je umjetnost, koja se u BiH imenuje islamskom, dio jedne velike svjetske umjetnosti “koja se ostvarila do fascinantnih dimenzija tokom formativnog razdoblja islama”, a koja se, kako je kazao, u BiH u 16. stoljeću ostvarila u svojim najzrelijim formama.
“Poznato je da je 16. stoljeće zlatno doba islamske umjetnosti u BiH. Nažalost, dugo vremena je to univerzalno, kulturno blago bilo zapostavljeno, mogli bismo kazati čak i negirano. Interes za islamsku umjetnost je mjerodavan interes, počinje nekada 50-ih godina prošlog stoljeća i u tom pogledu dugujemo veliku zahvalnost nekim našim istraživačima, prije svega Hahmdiji Kreševljakoviću bez čijih uvida, bez čijih vrlo kompetentnih istraživanja, gotovo da je nezamislivo ili nemoguće istraživati i govoriti o islamskoj umjetnosti u BiH”, rekao je Isanović.
Istakao je da BiH “ima veliki dug prema islamskoj umjetnosti”, a taj dug, kako je kazao, nije samokulturološke, naučne i historijske naravi, već supstencijalne i duhovne naravi.
“Ta umjetnost naprosto konstituira našu kulturu u njenim najsmjelijim dimenzijama i ona zapravo konstituira naše biće, konstituira biće ove države, ali konstituira i biće jednog naroda – bošnjačkog naroda. Neodgovornost prema takvim formama umjetnosti je naprosto nedopustiva. Smatram da je krajnje vrijeme da toj umjetnosti posvetimo pažnju koju ona zaslužuje, ne samo u dimenziji muzeja, jer nije dobro smeštati naše vrijednosti samo u muzeje. Ponekad nas ta svijest poražava, ona treba da bude prisutna prije svega u našoj svijesti, u našoj literaturi, našem životu, pogotovo u našoj stambenoj arhitekturi, što smo mi potpuno zaboravili, a ta stambena arhitektura spada među remek djela stambene arhitekture u 17. stoljeću i to je najljepša i najhumanija stambena arhitektura koja se u to doba ostvarila ne samo ovdje u BiH, nego u dijelu Evrope”, rekao je Isanović.
Organizatori simpozija su Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja je i nosilac aktivnosti u ovom projektu, zatim Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka, Vakufska direkcija, Orijentalni institut, Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić i “Islamic Art Magazin”.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović rekao je u svom izlaganju da je “islamska umjetnost plod islamske civilizacije, islamskog nauka koji je uzdizao, nikada nije rušio ili potjerao drugog”.
“Sarajevo je mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, ali i koncepti lijepog ova dva civilizacijska kruga. Bošnjaci su uvijek u oba grabili bistru vodu kojom su napajali svoj duh. Arhitektura, umjetnički dizajn i druga umjetnička djela koja čuva ovaj grad i naša domovina, a o kojima ćete vi danas razgovarati najbolji su dokaz tome. U BiH su se uvijek, kao i u bosanskom ćilimu isprepletale različite mustre, nadam se da će i ovaj simpozij dodati još jednu nit koja će obogatiti našu BiH sedžadu”, rekao je Kavazović.
Iskazao je nadu da će ovaj skup postati tradicija i da će pomoći “našoj potrazi za lijepim, našem razumijevanju sebe i svojim korijenima te prezentaciji samih nas u svijetu.”
Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta islamskih nauka, kazao je da je o islamskoj umjetnosti važno govoriti, posebno u vrijeme kada savremeni čovjek ostaje bez duhovnih i moralnih vrlina i kada te praznine popunjavaju negativne emocije te kada se islam najčešće veže za nasilje, terorizam, rušenje i ubijanje.
“Krajnje je neophodno govoriti o islamskoj umjetnosti danas, kada su nam osjetila otupjela, a osjećaj za lijepo skoro iščezao. U ovim vremenima potrebno nam je govoriti o osjećaju za lijepo i najljepšim izražajima tog osjećaja koji je stoljećima bio prepoznavan na svjetskoj razini, od arhitekture impozantnih džamija i dvorova, koji svjedoče ljepotu i veličinu islamske civilizacije, preko poezije najvećih književnih ostvarenja, kaligrafije i najpreciznijih poteza ruke, očaravajuće muzike i prekrasnog učenja Kur’ana, ilahija i kasida do dekorativne umjetnosti veza i šara na sedžadama i ćilimima, ali i pretpostavkama koja su omogućila takva remek djela”, rekao je Hasanović.
Svoje učešće u organizaciji simpozija uzelo je i nekoliko članica Univerziteta u Sarajevu. Rektor Univerziteta Rifat Škrijelj kazao je da simpozij o islamskoj umjetnosti u BiH predstavlja bogatstvo događajima koji će evocirati sjećanje na neka ranija vremena.
“Vremena kada se jedna po jedna kocka na kulturnoj baštini BiH zidala i u čemu je islam dao ogroman doprinos kao vjera. U tom pogledu, ja kao rektor Sarajevskog Univerziteta sam ponosan na ovakve skupove”, rekao je Škrijelj, obećavši da će učiniti sve što je u njegovom kapacitetu da ovo izdanje bude bliže Univerzitetu u Sarajevu.
Povodom simpozija postavljena je i prigodna izložba eksponata iz područja islamske umjetnosti u izložbenom prostoru Gazi Husrev-begovog Hanikaha u trajanju od 25. oktobra do 1. novembra 2017.
Simpozij su, pored organizatora, podržali i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo i Općina Stari Grad.
