Loša kombinacija unutrašnjih i vanjskih faktora: Rusija pred bankrotom?

Skoro dvije godine recesije dovele su do smanjenja državnih rezervi Rusije na samo 32,2 milijarde dolara ovog mjeseca.

Tope se državne rezerve Rusije! Sankcije, niska primanja od prodaje nafte i strukuralni problemi pomažu topljenje državnih rezervi, pa se Rusija nalazi pred bankrotom, piše portal poslovnisvijet.ba.

Situacija u Rusiji postaje sve gora. U septembru 2014. godine, prema podacima ruskog Ministarstva finansija, državne rezerve su bile skoro 92 milijarde dolara prije nego što su cijene nafte počele da padaju. Do kraja ove godine državne rezerve bi mogle da spadnu na samo 15 milijardi i ubrzo nakon toga mogle bi da „presuše“.

Državne rezerve bi trebale da pokriju budžetski deficit u vrijeme kada nema dovoljno novca od nafte i gasa. Prema dosadašnjoj brzini smanjenja rezervi, slijedeće godine bi trebalo doći do drastičnog smanjenja državnih rezervi.

Državni budžet Rusije za ovu godinu obračunat je pod pretpostavkom da će Rusija prodavati naftu po cijeni od 50 dolara po barelu, dok je posljednjih osam mjeseci prosječna cijena nafte bila manja od 43 dolara po barelu. Nafta je činila oko 50 posto ukupnih prihoda zemlje dok sada čini samo 37 posto ukupnih prihoda.

Nakon parlamentarnih izbora vlada će odlučiti o budžetu za slijedeću godinu. Ukoliko bi ruska vlada ostala bez državnih rezervi, budžet bi morala da krpi novcem iz penzionih i drugih fondova. Ipak, novac u tim fondovima vlada neće moći da povuče brzo zbog nedovoljne likvidnosti.

U cilju pokretanja ruske ekonomije, Centralna banka je nakon naznaka da su smanjeni inflatorni pritisci smanjila referentnu kamatnu stopu na 10 posto. Ruski privrednici su tražili smanjenje referentne kamatne stope kako bi se povećalo kreditiranje. Kada je Zapad uveo ekonomske sankcije Rusiji 2014. godine povećana je referentna kamatna stopa u Rusiji što je, zajedno sa padom cijena energenata, oborilo vrijednost rublje.

Međunarodne rezerve Rusije su u oktobru iznosile 524 milijarde, a Centralna banka trenutno ima rezerve od 395 milijardi.

Zašto ne žele jačanje rublje?

Ruske vlasti nisu zadovoljne prekomjernim jačanjem ruske valute. Naime, Centralna banka Rusije vodi plutajući devizni kurs od kojeg ne planira odustati jer je, prema njima, plutajuća rublja ugrađeni stabilizator ekonomije koji dokazuje svoju učinkovitost.

Od 2014. godine Centralna banka vodi politiku plutajućeg deviznog kursa, kada je odustala od regulisanja kursa te prestala kupovati dolare u slučaju pada valute i prodavati rublju u slučaju njenog rasta. Kao posljedica takvih aktivnosti, vrijednost rublje je u odnosu na euro i američki dolar pala za 60 posto.

Prema podacima Centralne banke, u prvoj polovini 2016. godine rublja je u odnosu na američki dolar ojačala za 12 posto, a u odnosu na euro za 10,5 posto. To je zabrinulo kompanije usmjerene na strana tržišta. Slaba rublja pogoduje izvoznicima koji na taj način povisuju svoju efektivnost u rubljima. To, također, pogoduje i proizvođačima poljoprivrednih proizvoda kojima je data prednost pred uvozom hrane. Izvoznicima čiji su rashodi u rubljama, a prihodi u stranoj valuti u interesu je što slabiji kurs rublje. Istovremeno, uvoznici i potrošači koji prihode primaju u rubljama, a kupuju inostranu robu žele vidjeti jačanje nacionalne valute.

Stanovništvo od jake rublje ima koristi u vidu sniženja inflacije, jeftinijeg uvoza, dostupnijih putovanja u inostranstvo, no i gubi jer se smanjuju budžetski rashodi.

Još je početkom ljeta 2013. ministar finansija Anton Siluanov izjavio da su prihodi od nafte prestali pokrivati deficit državnog budžeta i da će izlaz iz situacije biti devalvacija rublje. Čvrsta povezanost rublje i nafte omogućit će Ministarstvu finansija da fleksibilnije upravlja budžetom i dobije više rubalji za istu količinu dolara.

Međutim, ciljevi Centralne banke i Ministarstva finansija dijelom su kontradiktorni. Dok Centralna banka nastoji maksimalno usporiti inflaciju, Ministarstvo finansija sebi uopće ne postavlja takav zadatak – dok je za potrebe Centralne banke važna stabilna rublja, za Ministarstvo finansija i dalje ostaje vrlo važno održati cijenu nafte u rublji.

U tom slučaju Centralna banka zapravo ne utječe na kurs rublje: ona je prešla na politiku plutajućeg kursa i pokušava se boriti protiv inflacije, ne uz pomoć kursa već uz pomoć kamatnih stopa. Međutim, Centralna je banka zapravo odustala od instrumenta valutnih intervencija, no ne isključuje mogućnost njihovog korištenja. Ako dođe do pretjeranog jačanja rublje, regulator može početi da kupuje valutu kako bi popunio devizne rezerve. Vladi i Centralnoj banci u interesu je ne jaka ili slaba rublja već plutajući kurs koji apsorbuje spoljnje šokove i doprinosi smanjenju inflacije.

Akos.ba