Listovi bosanskohercegovačkih medresa – čuvari lijepe riječi

Učenički listovi medresa su vid izražavanja mladalačke orijentacije spram svijeta i života, ali su, nažalost, neopravdano zapostavljeni mediji.

Piše: Rabija ARIFOVIĆ

Medrese su čuvari nauke, kulture i tradicije, svjedoci opstanka i razvoja, napretka bošnjačkog naroda. Bošnjaci su prepoznali važnost obrazovanja te je veliki broj djece vremenom pohađao medrese. Odgojno-obrazovni proces u medresama veliku pažnju pridaje intencijama koje se ogledaju kroz zaštitu i očuvanje života, vjere, potomstva i nauke. Sve nabrojano u stvarnosti potvrđuje čovjekovu vrijednost i odgovornost. Krv ratnika i tinta učenjaka su tečnosti kojima je data jednaka vrijednost. Krvlju, trudom i naporom se brane te vrijednosti, a tintom se pravo i pravda ostvaruju, i vrijednosti čuvaju. Učenički listovi bosanskohercegovačkih medresa bijahu i jesu tintom zabilježena i čuvana lijepa riječ, oni su su glas onih koji nauku vole, znanje prenose i dobro u baštinu donose. U vremenu proteklom,  učenički listovi su bili,  a u vremenu dolazećem će i ostati nepresušni izvor dobra, i čuvari lijepe misli i lijepe riječi.

Zemzem

Gazi Husrev-begova medresa, kao najstarija odgojno-obrazovna ustanova u Bosni i Hercegovini, je iznjedrila više hiljada alima, imama, hatiba, muallima, muftija, hafiza, ali i renomiranih filozofa, umjetnika,  naučnika, književnika.  Iz nje potekoše velikani pisane riječi, koji su svoje pionirske novinarske i književne korake napravili u školskom listu ”Zemzem”. Učenički list je pokrenut davne 1968., a prvi urednik r. Adem Omerika, o simbolici naziva reče: „Nazvali smo ga ”Zemzem”, želeći pri tome da kroz njega napajamo one koji su željni istine potekle iz Kur’ana i hadisa, koji su željni dobra vaza i lijepe zabave kroz pjesmu i priču, kao što žedni želi ugasiti žeđ blagotvornim djelovanjem bistre vode sa vrela Zemzem, vrela u dvorištu Kabe.“ U vremenu kada je svaka riječ bila pod nazorom državnih istražnih organa i kada su muslimani u Bosni i Hercegovini svako napisano slovo o islamu smatrali blagom, pojava Zemzema bila je svojevrsna revolucija. Glavna i odgovorna urednica ”Zemzema”, Emira Gibanica s ponosom kazuje kako uzevši u obzir trajanje od 50 godina, Zemzem prerasta u živi ljetopis, svojevrsne anale i kako je prvorazredan izvor o obrazovnom, nastavnom, odgojnom, kulturnom životu u Medresi. Iz štampe su izašla 203 broja ”Zemzema”, satkanih od najljepših riječi Gazija. Urednica dalje navodi kako čuvajući svoju čitalačku publiku, kvalitet i standardni tiraž, ”Zemzem” zadržava manje-više istu koncepciju, njegujući vjerske sadržaje, ali govori i o savremenom životu, pitanjima koja postavlja današnji čovjek i trudi se dati odgovore skladne koncepciji Lista, o životu u medresi, te aktivnostima i uspjesima učenika kao neizostavnom elementu srednjoškolskih dana „Na više od 10 000 stranica ”Zemzema” nalaze se brojni radovi učenika i učenica Gazi Husrev-begove medrese: eseji, članci, osvrti, kritike, pjesme, bilješke, priče, vazovi i slično. Kroz svoje tekstove, autori su njegovali i njeguju islam i tradiciju Bošnjaka; te kroz Zemzem razvijaju svoje talente, uvježbavaju se za budući poziv književnika, misionara, tehničkih urednika, dizajnera.“

Priča o listu ”Zemzem” dokaz je da je istinska volja, želja i čistota učeničkih srca nadjačavala prepreke na putu kreiranja i očuvanja lijepe riječi. Mladi novinari ”Zemzema” potpisuju hvale vrijedne tekstove i time svoj list čime istinski vrijednim medijem.

Šahid

Mladi i obrazovani ljudi su jedan od najvažnijih resursa, oni odlučno hode putem stjecanja vrijednih znanja i vještina, a učenicima medrese Osman-efendija Redžović u Visokom možemo pripisati navedene epitete. Medresa pod svojim okriljem njeguje bogatstvo pisane riječi, a u vidu učeničkog lista ”Šahid”, kojeg vrijedno i s mnogo ljubavi pripremaju mladi novinari. Priča o učeničkom listu započela je kada je ratnih godina, profesor Mirsad Mahmutović sa grupom imama pokrenuo list „El-Hidaje“. Učenici Medrese su ga dočekali sa radošću i u njemu vidjeli priliku za pisanje i objavljivanje prigodnih tekstova. Bez obzira na teške uvjete rada, kod učenika se budila želja da i sami naparave učenički list u kojem bi mogli predstaviti Medresu i objavljivati svoje radove. Ideja je dočekana sa radošću i odobravanjem, a ubrzo je donesena i odluka o pokretanju učeničkog lista. Trenutni koordinator lista Dženan Rezaković, pomoćnik direktora za đački dom, navodi kako je  prva, potpuna verzija imena lista bila ”Šahiduz-zeman” – ”Svjedok vremena”, sa snažnom aluzijom da bude svjedokom važnih historijskih događaja, kako za bošnjaški narod i domovinu tako i za Medresu. Kasnije je na sastanku redakcije odlučeno da se taj naziv skrati i da se list zove jednostavno ”Šahid”, smatrajući to dovoljnim, a istovremeno i praktičnijim i pamtljivijim. Rezaković dalje navodi kako je prvi broj lista izašao 1996. godine „Jedino pomagalo tada bila je direktorova pisaća mašina „Remington“, koja se danas čuva u školskom muzeju. Redakcija se okupljala i radila u školskoj džamiji. Danas list izlazi povremeno, najčešće dva ili tri puta godišnje, uz dva Bajrama i na kraju školske godine. Tretiraju uglavnom islamske teme, kao i druge koje učenici ocijene interesantnim.“

Misak

Behram-begova medresa u Tuzli odagaja generacije za budućnost, a dvadeset i jedna generacija unazad donosi umjetnost pisane riječi u vidu školskog lista ”Misak”. Od 1997. godine mladi novinari ”Misaka” tragaju za novim znanjem i novim pričama, znajući da kreiraju kvalitetnu budućnost u vremenu koje dolazi, te u svojim progresivnim akcijama ostanu uporni, dosljedni i jedinstveni. List ”Misak” djeluje kao žurnalistička sekcija i okuplja sve učenike koji vole lijepu pisanu riječ. Koncept lista, kroz vrijeme, je takav da nudi mladim novinarima da se izraze u raznim novinarskim žanrovima od pisanja vijesti, vođenja intervjua, pisanja reportaža, a onima koji vole da istražuju ponuđena je prilika da se iskažu i u istraživačkom novinarstvu. Profesorica Senada Mehmedćehajić, koordinatorica ”Misaka”, navodi kako list uz sve ponuđene teme ne odustaje od svoje misije, a to je predstaviti islam na savremen način perom mladog čovjeka, te da se istrajava na pisanju svevremenih  moralnih tema kao što su stid, skromnost i druge vrline koje se gube u naletu youtuberskih zvijezda, koje nažalost, uspješno nameću neke svoje norme ponašanja mladima „Tu je prilika da se pokaže i druga strana, da se mogu pratiti savremena dešavanja, ali se treba znati kritički postaviti prema ponuđenim vijestima, vrijednostima i ne prihvatati sve što nam se plasira bez provjere. Mladi novinari ”Misaka” uče da moraju primjećivati pojave koje se njih tiču sada i ovdje u njihovom gradu i domovini i da na njih reaguju. Uče da treba da žive u sadašnjosti, a ne u prošlosti i da mogu puno toga postići svojim angažmanom novinara. Novinarstvo doživljavaju kao jednu dobru priliku da se izraze i da reaguju na pojave u svojoj bližoj okolini koje se najviše tiču mladih“ – zaključuje koordinatorica Mehmedćehajić. ”Misak” je danas, bez sumnje se može kazati, medij iznimne kvalitete, koji izlaskom iz štampe četiri puta u toku godine obraduje čitateljstvo.

Nedžm

U Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku šire se kreativnost i komunikativnost, nastoji se olakšati koračanje i jačanje mira, a humanizam, pluralizam i komunikacija su od iznimne vrijednosti, što učenike ujedinjuje pod zajedničkim ciljem, postizanjem uspjeha i očuvanjem onog istinskog, a upravo je školski list učenika Medrese jedan od načina na koji nastoje postići navedeno. Školski list ”Nedžm” datira još od 1998. godine. ”Nedžm” obiluje mnoštvom tema iz vjere, kulture, tradicije, umjetnosti i folklora Bošnjaka. O kvaliteti mladih novinara i njihovog rada svjedoči i činjenica da je svaki član isključivo odličan učenik i dobar poznavalac svog jezika, a tokom školske godine objavljuju se dva broja. Nedžma Latić, zamjenica glavnog i odgovornog urednika lista ”Nedžm” objašnjava sam naziv lista, koji asocira na vodilju u ljudskom životu, što list i jeste. Također, Nedžma navodi kako list obiluje mnoštvom novosti, vijesti i aktuelnosti iz zemlje i svijeta, sadržajima za ljubitelje sporta, šalama u rubrici Rahat-sahifa, brojnim vjerskim sadržajima, koji su neizostavan dio svakog broja „Svakako da nam je osnovni cilj zainteresirati čitaoce bogatstvom sadržaja, ali i kroz pisanu formu osvijestiti i znanjem obogatiti našu omladinu. Na čelu sekcije je dr. Nermin Šušić, nenadmašni vođa i profesor, te je on velikim dijelom zaslužan za uspon školskog lista. Naš list je, bez ikakve sumnje, odraz dobra koje nastojimo širiti kroz obrazovanje i sami život učenika naše škole.“

Mimar

Karađoz-begova medresa u Mostaru je primjerom odgojno-obrazovne ustanove koja kroz aktivnosti širokog opusa, nastojati na adekvatne, konkretne i kontinuirane načine odgovarati na pitanja i dileme mladih i ponuditi im puno i zasluženo mjesto u zajednici. Pri Medresi, od 2011. godine, djeluje školski list Mimar, čija redakcija je pokazala zrelost u radu te odlučnost da se njihov glas čuje unutar društva, a s druge strane rukovodstvo Medrese nastoji pokazati da taj glas ima ko čuti. S obzirom da se tada medresanska nastava realizirala u zgradi Ćejvan Ćehajine medrese, uz Stari most, profesorica Lejla Mušić, koordinatorica Mimara, navodi da se samo od sebe nametnulo ime časopisa – Mimar, posmatrajući bijeli luk koji spaja obale, konstatovano je da u medresi grade upravo to; mlade ličnosti koje će spajatai sve univarzalne ljudske, sve univerzalne islamske vrijednosti u sebi kao individui i na taj način doprinosti izgradnji zdravijeg i kvalitetnijeg društva. Mimar izlazi jednom godišnje, a koordinatorica ističe kako se posebno nastoji učenicima otvoriti prostor da govore o čemu žele; da sami uoče, prepoznaju i analiziraju određene pojave u svom društvu, školi, porodici i široj okolini. Forsiramo da sami o tome govore i razmišljaju. Uglavnom određujemo teme gdje osjetim da moraju istražiti i iščitati nešto da bi o toj temi uopće govorili. Nastojim da o određenim temama prije razgovaraju pa kad vidim ko o toj temi najozbiljnije i zrelije razmišlja i izjašnjava se – dodjelimo tom učeniku upravo tu temu. U suštini, novinarstvo u medresi- barem Karađoz-begovoj je produžetak nastavnog procesa gdje se učenici usmjeravaju prema ličnim afinitetima; vjerska pitanja; politička; historijska; opća društvena; obrazovna; umjetnost.“

Asr

U medresi Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu djelovao je list ”Asr”, koji je bio prostorom za  šarolike, ljepotom i posebnošću prožete učeničke riječi, njihove stavove, pohvale i kritike, međutim, časopis je ugašen, ali je rad mladih novinara Medrese usmjeren na web portal. Harun Novkinić, učenik medrese Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu, i član novinarske sekcije, kaže kako portal danas prvenstveno služi za obavještavanje mnogobrojnih prijatelja Medrese o aktivnostima unutar nje „Na portalu se nalaze vijesti o uspjesima učenika u nastavi, takmičenjima i vannastavnim aktivnostima kao i pojedinačnim uspjesima učenika koje oni postignu van Medrese. Pored toga, na portalu se objavljuju autorski tekstovi učenika koji se bave literarnim radom i tako ih se predstavlja široj čitalačkoj publici.“

U vrijeme kada nam se pokušava osporiti jezik, tradicija i kultura, a pri spomenu naziva vjere imputirati asocijacija na terorizam, više je nego neophodno podsjetiti na značaj navedenih listova te ukazati na vrijednost pisane riječi mladih snaga i nada, i kroz njih se osvjedočiti u kontinuitet istinskih vrijednosti na koje smo ponosni.

Akos.ba