Kurbani su očuvali naše obrazovne institucije

Duga tradicija klanja kurbana u Gazi Husrev-begovoj medresi
Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu i ove godine realiziju akciju nabavke i klanja kurbana koja traje do 22, a u slučaju da se zakasni s uplatom i do 23. septembra.

Uplata se vrši na blagajni Medrese, a cijena je 350 KM. Kurbani se otkupljuju isključivo od domaćih uzgajivača.

Prošle godine u Gazi Husrev-begovu medresu (GHBM) u Sarajevu uplaćeno je 3.600 kurbana. Također se i u drugim medresama u BiH organiziraju akcije klanja kurbana i žrtvuje se više od 1.000 kurbana. S obzirom na to da je tradicija kurbana duga, samim tim je i sistem u vezi s organizacijom razrađen i iz godine u godine, u skladu s potrebama vremena u kojem živimo, unapređivan, javlja Fena.

– Od momenta uplate kurbana na blagajni Medrese, kompletnu organizaciju klanja kurbana preuzimamo mi. Oni koji žele da preuzmu dio kurbanskog mesa koji je namijenjen za porodicu ili da prisustvuju žrtvovanju kurbana, to će im biti omogućeno odmah prvoga dana Kurban-bajrama na imanju Jarčedoli – kazao je prof. Dževad Hrvačić iz Komisije za ovogodišnju akciju nabavke i klanja kurbana Rijaseta IZBiH.

Imanje od 40 i više dunuma zemlje na Jarčedolima uvakufio je Ahmed Tabak.

Prema šerijatskim propisima, kurbani moraju biti zdravi, da su žrtvovani u ime Allaha i ni u čije drugo ime. Tako, prilikom žrtvovanja kurbana, angažirana je grupa mesara koji obavljaju klanje, uz konstantno prisustvo veterinarske inspekcije koji prate proceduru i brinu o zdravlju životinja.

Također su prilikom klanja stalno prisutni profesori Medrese, koji prate proceduru, nabavku, klanje stoke uz učenje tekbira i dova.

– Nema propusta, sve se odvija po uobičajenoj proceduri – kaže Hrvačić i dodaje da, s obzirom na to da je povećan broj vjernika koji uplaćuju kurbane u Medresu, višak mesa se daje i drugim medresama, fakultetima u BiH, nekim udruženjima, javnim kuhinjama.

Gazi-Husrev-gebova-medresa-199215 (1)

Smatra da, iako kurban žrtvuje onaj ko je u mogućnosti, u velikom procentu muslimani izvršavaju tu obavezu, čak i oni koji su slabog imovnog stanja.

Uzgajivači stoke, s kojima Medresa ima saradnju, svi su iz Bosne i Hercegovine, tako da i oni mogu ostvariti dobru zaradu prodajom kurbana.

Također, akcijom klanja kurbana u okviru Rijaseta Islamske zajednice u BiH snažno se podstiče održivi povratak i razvoj stočnog fonda kroz kupovinu kurbana od povratnika na području entiteta RS-a. Ova akcija umnogome prevazilazi okvire IZ-a i ima izuzetne ekonomske i društvene efekte i poticaje.

Midhat Karahasan u petak je uplatio kurban na blagajni Medrese. Porodica Karahasan svake je godine žrtvovala kurbane u dvorištu njihove kuće, ali kako kaže, posljednje dvije godine to nisu u mogućnosti raditi pa uplaćuju kurban u Medresu, što je opet, dobra varijanta.

Hrvačić je podsjetio da je prvi kurban za potrebe Medrese donio rahmetli hfz. Kamil ef.Silajdžić, 1961.godine, koji je bio profesor Medrese i glavni imam Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Time je svojim primjerom pokazao i preporučio muslimanima da uplaćuju kurban u Gazi Husrev-begovu medresu. Od tada se nastavlja tradicija klanja kurbana za potrebe Medrese, i iz godine u godinu broj kurbana konstantno se povećava. Čak i u vrijeme komunizma kurbani su uplaćivani u Medresu.

Prema šerijatskim propisima, klanje kurbana počinje nakon bajram-namaza i može se vršiti sve do ikindija-namaza četvrtog dana Bajrama.

U Kur’anu se za kurban kaže “…jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša” (El-Hadždž, 36-37).

 FENA