Koje tajne krije brdo Hum iznad Mostara

Piše: Gordana Šimović

Iako je mostarsko brdo Hum nezaobilazno u historijatu Mostara kroz sve generacije, te se često spominje sa svojim specifičnim položajem i vidikovcem koji pruža najljepši pogled na grad na Neretvi, za širu javnost su brojne tajne koje Hum čuva apsolutna nepoznanica, među kojima su i vojne utvrde iz doba Austro-Ugarske, piše Anadolu Agency (AA).

Brdo Hum je, kao nekadašnja crta razgraničenja u ratovima 1990-ih, uz Podveležje, bilo jedno od najopasnijih miniranih područja u okolici Mostara, posebice jer je jedno od mjesta odlazaka ljudi u prirodu. Uz pristupnu cestu prema vrhu mogu se vidjeti ostaci bunkera iz Drugog svjetskog rata. No, ekipa Anadolu Agency (AA), posjetila je i Austro-Ugarske utvrde s predsjednikom Udruge za istraživanje i zaštitu fortifikacija “Werk” iz Mostara, Manuelom Martinovićem, koji više od desetljaća i pol radi na istraživanju ovog područja.

Ekipa Anadolu Agency (AA) je posjetila dvije kaverne pri vrhu brda Hum, koje su građene za vrijeme Prvog svjetskog rata i doista su zapanjujuće. Stoga je Martinović, govoreći o svojim istraživačkim iskustva, iznio zanimljive podatke o povijesno-kulturnom naslijeđu koje po njegovom sudu ne treba biti nepoznanica široj javnosti.

“Dolaskom Austro-Ugarske monarhije na ove prostore, počinje se graditi pojas utvrda oko Mostara koji je u završnici imao opseg od 22 kilometra, a koji čini niz utvrda s mnoštvom položaja, skloništa, rovova i otpornih točaka, sve uvezano bodljikavom žicom i tijekom noći pokriveno reflektorima. Na samom brdu Hum, na vrhu tj. na sredini gornjeg platoa, postojala je utvrdu Wachhaus 14 u obliku potkovice dok su na četiri strane na rubovima platoa postojale četiri topovske baterije označene kao: Baterrie 14a (zapad), Baterrie 14b (sjever), Baterrie 14c (istok), Baterrie 14d (jug). Između tih baterija postojali su brojni rezervni položaji i mnogo tzv. otpornih točaka (Stutzpunkt)”, kazao je Martinović za Anadolu Agency (AA), prilikom obilaska austrougarskih utvrda na Humu.

Iznoseći podatke svog istraživačkog rada također je istaknuo da su bile tri razvojne faze pojasne utvrde Mostar (Festung Mostar).

“Prva počinje 1886. i traje do 1888. Tada su rađeni veći objekti od kamena. Druga faza je tijekom Balkanskih ratova 1912.-1913. godine, kada se rade manji objekti od betona i treća faza, Prvi svjetski rat 1914.-1918., kada se pojačava pojasna utvrda s nizom manjih objekata od betona i čelika i sve povezuje bodljikavom žicom”, kazao je Martinović.

Ono što je ekipi Anadolu Agency (AA) bilo iznimno zanimljivo za posjetiti jesu dvije kaverne, odnosno vještačke pećine ukopane u stijeni u vidu podzemnog skloništa.

“Obje su građene u Prvom svjetskom ratu, a zbog djelovanja neprijateljskog zrakoplovstva. Naime, već su u to doba talijanski zrakoplovi i zračni brodovi (baloni-dirižabli-cepelini) bombardirali Pulu pa je broj takvih skloništa tamo doista velik. Na drugoj strani bojišnice, na jugu, pojavljuju se britanski bombarderi i gađaju ciljeve u Boki kotorskoj, što je bilo već blizu Hercegovine i signal za gradnju takvih podzemnih struktura, a na svu sreću takvih ratnih djelovanja u Prvom svjetskom ratu na području Mostara nije bilo”, ističe Martinović.

Prva koju smo obišli nalazi se na sjevernom rubu brda Hum. Iskopana u stijeni, ulaz pojačan velikim kamenim blokovima, debelim naslagama betona i željeznim gredama (koje su nažalost izvađene) kao armaturom. Dolje se vidi predivna dolina i grad Mostar. Iznad ove kaverne je velika čatrnja s kolektorom.

Druga kaverna se nalazi s južne strane i ispod jakog položaja označenog kao 14e.

“To je splet raznih rovova iskopanih u živoj stijeni, betonskih prolaza, osmatračnica i vrlo jakih betonskih otpornih točaka na kojima su bile metalne ploče za tešku strojnicu težine 2.5 tone. Ni nama nije bilo jasno kako su ih uspjeli prenijetina na tako teškom terenu i ugraditi na gotovo vertikalnoj stijeni”, kaže Martinović. Nažalost i one su, kako ističe, uklonjene u nepoznatome periodu od nepoznatih osoba.

“Znakovito za ovaj položaj je postojanje velike prostorije za smještaj ljudstva na čijem dnu se nalazila čatrnja koja i danas drži vodu. Također je zanimljivo postojanje položaja za reflektore koji su pokrivali cijelo područje južne i jugoistične padine brda Hum, a postojali su i otvori za ispaljivanje svijetlećih raketa i osvjetljavanja branjenog područja”, nadovi Maretinović.

Ova kaverna, kako pojašnjava, je pak proširena prirodna pećina, jer se na svodu vide prirodni stalaktiti (prirodni ukrasi), a vojska je tada samo iskoristila pogodnost koju joj je priroda pružila.

Temperatura je konstantna s minimunom vlažnosti. Stoga je bio ugrađen i dimnjak, dok je ulaz zaklonjen zidom s osmatračkim otvorom.

Uzbuđenje prilikom ulaska u ovakve objekte je neopisivo, a pogleda s vertikalnih stijena koje podsjećaju na bojišnicu na Alpama, ostavlja bez daha, što je vjerno ovjekovječio fotofraf Anadolu Agency (AA).

No, kako Martinović ističe, već dulji period radi se devastacija austrougarskih fortifikacija oko Mostara, te upozorava sve nadležne institucije da otuđuju kamen i željezo, za što još uvijek nitko ne odgovara.

Stoga, kako naglašava, utvrda na Humu Wachhaus 14 više ne postoji kao ni Baterrie 14b, Baterrie 14c, a ostale dvije baterije su djelomice sačuvane.

Martinović stoga pozivaju nadležne da učine sve kako bi zaštitili ovo fortifikacijsko kulturno-povijesno naslijeđe koje je već staro između 100 i 130 godina, a koje je u EU već prepoznatljiva i tražena turistička i adrenalinska destinacija.

Treba napomenuti da se na podnožju Huma uz prometnicu u Mahali nalaze tri kaverne, ali koje su rađene tijekom Drugog svjetskog rata i za zaštitu civilnog stanovništva od bombardiranja i ne treba ih miješati s ova dva objekta na vrhu platoa brda Hum.

Napominjemo da je brdo Hum još uvijek kontaminirano minama i postoje minski opasna i minski sumnjiva područja. Također, teren je težak i neprohodan, obrastao bodjikavom šikarom, velikom koncetracijom zmija ljeti i u kombinaciji s vrućinama može biti opasno putovanje, te se ne preporučuje silazak s makadamskih puteva bez prethodne konzultacije s MUP-om, Civilnom zaštitom, GSS-om i bez stručnog vodiča.

Akos.ba