Kladionice – porok u ekstazi
0 vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. (Al-Maida, 90) . Ajet koji nepobitno pokazuje da je kockanje i igre na sreću zabranjeni jasnim Kur’anskim tekstom i da je upuštanje u takve radnje haram. Danas svako selo nema pekaru, svako selo nema niti prodavnicu ali mora imati kladionicu, mjesto gdje omladina provodi većinu vremena, no ne samo omladina nego i sredovječni ljudi kojima je kladionica izbor zabave. Bingo koji moj komšiluk osiromasi za 30 000 maraka svaki mjesec je podatak koji me je zgrozio. Koliko bi samo projekata mogli podržati sa takvim novcem u lokalnoj zajednici. Koliko bi nam okruženje bilo ljepše, manje zagađeno, infrastrukturno neuporedivo naprednije, no ne..Pare idu u Široki brijeg, Čitluk ili nekim drugim siledžijama koji nas pustoše.
Nedavno sam posjetio jednu zapadno- europsku zemlju. Hodajući ulicama jednog grada prvo sto mi je zapalo za oko je da čoškovi nisu obezbijeđeni kladionicama kao što je taj slučaj u bosanskohercegovačkim gradovima. Kasnije sam saznao da se moze kladiti na svakoj trafici ali da to europejci rade mnogo manje nego Bosanci, da li što su u obavezama ili što su jednostavno svjesni da lahka zarada nije moguća.
Kladiti se danas može na sve i svašta, svaki društveni događaj postaje potencijalna meta zarade. To su danas mali zadimljeni objekti, u kome se socijalizira mlad čovjek, gdje uz cigaretu a nerijetko i alkohol odabira kombinaciju za koju misli da će mu donijeti veliki novac, a ustvari ostane bez užine.
Primjeri drugih zemalja pokazali su da u tranzicijskom društvu raste broj onih koji igraju igre na sreću, očekujući da će van sopstvenih ulaganja steći dobit. Takvi ljudi imitiraju dječija očekivanja – dobiti odmah i mnogo, zadovoljiti žudnju za uspjehom i igrom.
Zavisnost od kockanja se stvara brzo i lahko, a od tog poroka trpi najviše porodica i njen budžet. Naravno, država i njene institucije koje imaju prefiks državni u ovome ne vide problem jer jednostavno profit u doba kapitalizma je primarni cilj, stanje grupacije ljudi koji toj istoj državi donose značajne sume novca trebalo bi posticati, nikako im pomoći. Postoje relevantna istraživanja koja govore o štetnosti kocke i zavisnosti koju samo producira. Naravno takva istraživanja se ne rade u BiH niti na balkanu gdje je ova ovisnost u ekstazi, nego nam stranci moraju reći da nam je većina populacije zaglibilo u blato. Ne kažem da se zapadnjaci manje kockaju- NE..njihove kockarnice provjeravaju godine konzumenata dok kod nas mogu ući osnovci i neometano razraditi svoj tiket jer im je kladionica nadohvat ruke, čak bliže nego fast food.
Dakle, angažiranost institucija, neuropsihologa, porodice, regulacija zakona, štampanje natpisa kao recimo na cigaretama, kocka je zlo ili neku sličnu strategiju koja bi mladog čovjeka socijaliziralo i odevelo na pravi put, put koji propagira istinske vrijednosti i uči ga da je u radu spas.
Za Akos.bA: Spahić Adnan
