Kolumne i intervjui

Ispovijesti ovisnika o kocki: Sine, ne zaboravi kupiti listić…

„Bio sam svjedok s kolegom koji se non-stop kladio. Čovjek dobio platu od 600 KM, i odmah je došao u kasino. Odmah je na slotu uložio 100 KM, i pokušavao da udvostruči, ali je naravno izgubio igrajući. I opet je stavio 100 KM, u nadi da će povratiti izgubljenih 100 KM. U tom svemu je izgubio i tih 100 KM. Potom je nastavio dok nije ubacio svu platu u slot. Nakon što je sve potrošio, od mene je zatražio jednu cigaretu, jer nije imao više ništa u džepu“, priča A.K.

Piše: Nedim Botić

Sine, ne zaboravi  kupiti listić…“

„Kad sam vidio da nemam para, nemam odakle da ih dobijem, nemam posla, nemam kako da ih zaradim,  a imao sam u džepu marku ili dvije, zašto ne bih pokušao da okušam svoju sreću? Naravno, prvi put sam izgubio, kao i drugi i treći. Tek četvrtog ili petog puta sam nešto dobio…“  započinje svoju ispovijest A.K., opisujući prve odlaske u kladionicu.

Otkad postoji ljudski rod, postoji i želja za brzim bogaćenjem, samim time postoji i kocka, kao jedan od načina za brzo stjecanje bogatstva. Teška finansijska situacija u kojoj je naša zemlja od kraja rata, a koja je dodatno pogoršana svjetskom finansijskom krizom i recesijom iz 2008. godine, dovela je do toga da mnoge firme propadnu. Međutim, kladioničarski biznis je procvjetao. Sve je veći broj ljudi koji tamo odlaze kako bi ispunili svoj san o bogaćenju preko noći, a profiti kladionica su sve viši i viši.

„Žalosno je to što ljudi žive u ovakvoj oskudici. Zbog siromaštva kad se nađeš u bezizlaznoj situaciji  razmišljaš kako da lahko dođeš do novca. Ljudi kad nemaju spremni su na svakakve stvari“, ističe A.K.

Upravo zbog te „prirodne želje“ za naglim stjecanjem velike količine imetka, naš narod od svih poroka, kockanje smatra nekako najbezazlenijim. Para je para, zaradio je ti u rudniku, ili u toploj sobi. Poneki listić igara na sreću, tu-i-tamo, poneki tiket na kladionici šta fali, Upravo su takva opravdanja ljudi s kojoma smo razgovarali: „Ma odem u kladionicu čisto onako da ubijem dosadu…“, „Navijam za tim, pa se na njega i kladim…“, „Idem radi raje, druženje, vjeruj, nije samo radi klađenja…“ 

Ipak, kocka je vrlo opasna i uopće se ne razlikuje od drugih poroka. Počinje na isti način, a može imati jednako razoran efekat kao i alkoholizam i narkomanija. Prvo alhokolno piće se često popije iz radoznalosti i da bi se bilo u trendu, a isto važi i za prvi zapaljeni joint. Možda se neće direktno odraziti na organizam i problem ovisnika o kocki neće biti vidljiv na prvi pogled, ali kocka je, baš kao droga i alkohol, uzrok propasti mnogih porodica i pojedinaca. 

Sindrom brzog oduzimanja novca od naivnih

U aktualno prisutnom sistemu vrijednosti „imati novac, na brzinu zaraditi novac“ gotovo je na samom vrhu liste prioriteta savremenog potrošačkog, pa tako i našeg društva.  „Najveći problem je nezaposlenost. Najveći broj igrača se okušao u igrama jer nemaju dovoljno da žive normalnim životom. Nemaju normalan život, pa pokušavaju da sebi priušte bar malo jednokratnog užitka u novcu“, pojašnjava A.K.

U Sarajevu nema naselja u kojem nema barem jedna kladionica. Nekoliko kockarskih sistema istodobno koriste društveni kontekst da bi, obećavajući lahku zaradu, iz naroda putem igara na sreću izvukli novac.

To su: 1. Lutrija BiH, podržavana od države, koja ima novca da snažnim, marketinškim TV-porukama uspješno uvjerava građane kako je isplativo igrati (dobro je što dijelom tako zarađenog novca država ipak finansira neke korisne aktivnosti pa tako i programe prevencije ovisnosti o drogama);

2. legalne kockarnice (BiH ih ima nekoliko puta više od recimo Holandije);  

3. sportske kladionice (ima ih na stotine, kontrola ulaza i igranja za malodobne vrlo slaba);  

4. brojne igraonice s automatima za igre na sreću (jedno vrijeme automati su bili u gotovo svakoj gostionici i nije bilo nikakve kontrole kojom bi se malodobnim osobama onemogućio ulaz i igra);  

5. igre na sreću koje pokreću mediji (od printanih do TV), te prigodne igre na sreću trgovačkih lanaca;

 6. ilegalne igraonice (od kartanja do ruleta) što ih organiziraju skupine kriminalaca. 

 

U svakoj mahali po jedna kladionica

Prema neslužbenim podacima, Bosna i Hercegovina je prva u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika. Prema informacijama Ministarstva financija RS, u tom je entitetu registrirana 381 kladionica, od čega je čak 76 u Banjoj Luci.U F BiH registriranih kladionica je čak 1140. Uz te kladionice djeluje i veći broj neprijavljenih zbog neplaćanja poreza.U BiH su se prve kladionice počele otvarati 1999. godine. Sadašnji broj registriranih kladionica u BiH statistički znači da na svakih oko 2500 stanovnika dolazi jedna kladionica. U usporedbi s V. Britanijom, gdje tradicija klađenja postoji stoljećima, Bosanci i Hercegovci imaju znatno više kladionica. U Britaniji jedna je kladionica na svakih 7000 građana.

Ne trebaju nam statistički podaci da vidimo koliko je kocka zastupljena u našem društvu. Kao što su prije nekoliko stoljeća jedan pored drugog stajale zanatske radnje i dućani, danas jedna do druge stoje kladionice: Premier, do njega Williams, Bet Live, Remi, Derby, BH Play i mnoge druge. Skoro svako selo u BiH ima barem jednu kladionicu, a procjenjuje se da pola miliona stanovnika Bosne i Hercegovine svakodnevno igra igre na sreću, što je otprilike jedan od osam stanovnika.

Kocka i mladi

Kockanje, s obzirom na to da je društveno prihvatljivo, postaje i popularni oblik rekreacije za adolescente. Masovni mediji i reklamiranje potiču zanimanje mladih za kockanje, ali pridonose i općem raspoloženju da je kockanje prihvatljiv oblik zabave.

Prema podacima istraživanja Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Vita iz Novog Sadau BiH 27 odsto djece učestvuje redovno u igrama  na sreću, a roditelja 10 odsto. Istraživanje bolnice Vita dalje pokazuje da od srednjoškolaca koji igraju igre na sreću, BiH ih 22,5 odsto posjećuje kladioncu barem jednom sedmično. I pored zakonske regulative, čak 72,7 odsto srednjoškolaca u BiH navodi kladionice kao najdominantniji oblik igara koji upražnjavaju. Potom slijedi loto/bingo sa 32 odsto u BiH, te poker i rulet s od 0,7 do 7 odsto.

„Ljudi se uglavnom klade na fudbal. Najviše posla ima utorkom i srijedom kada se igra Liga prvaka, te vikendima, kada se igraju nacionalna prvenstva. Slušao sam svojim ušima kada otac podsjeća dijete da mu na povratku kući kupi listić u kladionici“, ističe A.K. i potvrđuje da su omladinci najčešći „korisnici usluga“ kladionica.

Stručnjaci ističu da su igre na sreću po posljedicama najsličnije zloupotrebi droga, a s obzirom na nepovoljan epidemiološki trend i nevjerojatnu nebrigu države da se određenim mjerama zaštiti omladina, o ovim porocima i negativnim navikama treba znatno više javno govoriti i pronaći i provesti načine borbe protiv ovog zla, a ne samo opisivati situaciju, što inače radimo kada se susretnemo s nekim društvenim zlom. 

prepord.com

Povezani članci

Back to top button