Vi ste ovdje
Home > Magazin > Zanimljivosti > Kamenica – selo hodža

Kamenica – selo hodža

Zbog mnogobrojnih jama koje su krile kosti žrtava genocida u Srebrenici, zvorničko selo Kamenica poznato je i kao "dolina grobnica". U sjeni takve činjenice, u javnosti je malo poznato da se mještani mogu podičiti i jednim pozitivnim fenomenom: da su uvjerljivo prvi u Bosni i Hercegovini po broju svršenika medrese. Tako Kamenicu često nazivaju i selom hodža. 

Da ova kvalifikacija ima osnova, govori podatak da je više od stotinu Kameničana u novijoj historiji steklo zvanje i obavljalo dužnost imama.

Idriz ef. Memić, profesor u Behrambegovoj medresi u Tuzli, Kameničanin čije je četvero djece, također, završilo medresu, kaže da je u ovom kraju postojala duga tradicija obavljanja namaza u džematu.

– Vjera je duboko usađena u kameničkom mentalitetu, što je dovelo do toga da je skoro svaka porodica imala polaznika medrese – kaže ef. Memić.

Osim njega, mnogi kamenički imami danas su na službama u džematima diljem BiH i dijaspore, a obavljaju i značajne dužnosti u okviru Islamske zajednice BiH.

Primjera radi, Mirsad ef. Kalajdžić šef je Ureda za dijasporu Rijaseta IZBiH. Među više Kameničana na mjestima predsjednika i glavnih imama u medžlisima su i Mustafa ef. Muharemović i Nurija ef. Čikarić, koji službuju u Zvorniku, Islam ef. Hrnjić u Čeliću, Muhamed ef. Rizvić u Teočaku… Njegov imenjak i prezimenjak predvodi džemat u Luksemburgu, a Esad ef. Memić i Hasudin ef. Atanović obavljaju najviše dužnosti u IZ Bošnjaka u Austriji.

Prema raspoloživim podacima, do agresije na BiH i pet kameničkih djevojaka završilo je  Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a sadašnji broj mualima je mnogo veći.

Da će se neobična tradicija nastaviti, govori i to da trenutno dvadesetak učenika koji potječu iz ovog zvorničkog mjesta pohađa neku od medresa u BiH, a nekoliko mladih studira na islamskim fakultetima u zemlji i inozemstvu.

Priču o efendijama povezanim s Kamenicom proširuje podatak i na one koji su oženjeni djevojkama iz ovog mjesta. Među najpoznatijim imamima, kameničkim zetovima su i Amir ef. Karić; rukovodilac Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Mustafa ef. Gobeljić, glavni imam Medžlisa IZ Brčko, te hafiz Izet ef. Terzić.

Bekir Omerović, hroničar zbivanja na ovom području i koautor monografije "Kamenica i Glodi", u svom je istraživanju došao do broja od blizu 70 kameničkih efendija čije je biografije zabilježio. On ovu pojavu objašnjava velikom ulogom vjere u ukupnom životu lokalnog stanovništva i činjenicom da su imami bili izuzetno uvažavani u ovom kraju.

Kamenički imami dali su i veliki doprinos odbrani BiH. Njih sedmorica: Suljo ef. Memić i njegov sin Ahmed, Sakib ef. Bajrić, Sakib ef. Memić, Osman ef. Bašćelić, Munib ef. Memić i Reif ef. Fejzić postali su šehidi.

(avaz)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top