Kako su spašeni mostarski vakufi? VIDEO
Bagajska tekija, hotel Evropa, studentski hotel u brojni dućani i poslovni prostori u Mostaru, samo su neki od vakufa Islamske zajednice, koji su u novije vrijeme obnovljeni, ali čija je historija bila neizvjesna.
Upravo je historija mostarskih vakufa od 1931. do 2013. godine bila tema magistarskog rada muftije mostarskog Salema ef. Dedovića, koju je, u prisustvu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, brojnih zvanica I posjetilaca odbranio na FIN-u, prenosi TV1.
Početkom osmanskih osvajanja BiH bilježe se i pojave prvih vakufa. Od dolaska Austrougarskih vlasti, ali i u stoljećima poslije, ova značajna imovina za život Bošnjaka u Mostaru pretrpjela je težak period. Oduzimanje vakufskog zemljišta i nacionalizacija vakufa u različitim političkim sistemima nanijela je nenadoknadivu štetu Islamskoj zajednici i muslimanima u cjelini.
“ Mostarski vakufi su nemilosrdno uništavani, zatrpavani, to višestoljetno naslijeđe vakufske imovine, koje je važno za funkcionisanje vjerskog, kulturnog, privrednog života IZ bilo je na meni rušilačkih ataka,” istakao je, u svom magistarskom radu, muftija mostarski Salem ef. Dedović.
Vakufi su, za vrijeme Jugoslavije, u cjelosti oduzeti Islamskoj zajednici, naglasio je Dedović. Tada je Islamska zajednica ostala bez pogonske snage za realizaciju svojih aktivnosti u Mostaru. Popis vakufa IZ 1992. godine uradio je Esad Kojić, dok je Dedović istakao i period ponovne vakufske izgradnje u periodu od 2003. do 2013. godine, koju je proveo Ramiz Jelovac, predsjednik Medžlisa IZ Mostar. Dedović je naglasio historijsku ulogu bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića, koji je svojom odlukom o vratio brojne nekretnine u vlasništvo IZ, koja može poslužiti kao uzor drugim gradovima BiH.
“Kada je Predsjedništvo Skupštine Opštine Mostar na čelu sa predsjednikom Safetom Oručevićem donijelo važne odluke o povratu vakufske imovine na upravljanje i korištenje Islamskoj zajednici u Mostaru, iako je ta imovina bila uništena, devastirana ratom, urbicidom kojem je Mostar bio izložen” poručio je Dedović.
Profesori FIN-a naglasili su kako je za ovakvu odluku bilo potrebno mnogo hrabrosti.
“Postoje ljudi koji pamte. I da vam iskreno kažem, ja nisam trebao nikakvu hrabrost za ovu odluku. Pravo da vam kažem, ona je bila dio mog posla. Pred mene su došli moji uvaženi saborci, predstavnici Islamske zajednice, muftije i rekli: “Mi ovo trebamo, Bošnjak mora ostati na svojoj zemlji. Ako ovo nestane, sve će nestati. ” Taj Mostar je u nekoliko stotina metara sav, između brda i Neretve je bio taj komadić zemlje koji je trebalo čuvati. I ja sam donio tu odluku. Meni je bila veća hrabrost otići na pregovore Mladiću, vratiti se, blokiran Mostar, boriti se, tražiti hranu, municiju, odbranu. I tako da vam kažem, hvala vam na ovi divnim riječima, neka se pamte. Sada, od danas gledano i trebala je neka vrsta hrabrosti, ali u tom vremenu svi smo donosili i radili stvari od srca i tako su se dogodile stvari,” obratio se prisutnima, ovim riječima, bivši gradonačelnik Mostara, Safet Oručević.
To je svijetli primjer u odnosu Mostara prema vraćanju vakufske imovine njenom ranijem vlasniku. Odluka o vraćanju vakufa bila je polazna tačka, nakon čega se krenulo u obnovu i vraćanje funkcionalnosti vakufa. Najpoznatiji od 43 vakufa svakako je kompleks tekije u Blagaju, a novoizgrađeni studentski hotel, smatra Dedović trajan je doprinos Islamske zajednice poboljšanju studentskog standarda i ulaganju u obrazovanje u ovom gradu, zaključio je Dedović.
Akos.ba
