Hafiz Yasar Okur, prvi čovjek u historiji koji je proučio ”Turski Kur’an”

Prijevod: Nedim Botić

Mustafa Kemal Ataturk, osnivač Republike Turske, je 1932. godine angažovao hafiza Yasara Okura da prouči Kur’an na turskom jeziku, kao dio projekta uklanjanja arapskog jezika iz ibadeta i njihove ‘turkizacije’.

Tako je hafiz Okur prije 82 godine neslavno izašao na naslovnoj strani turskih novina kao prva osoba u historiji koja je proučila tzv.  ‘Turkce Kuran’ – Turski Kur’an. Ovaj historijski (nesretni) događaj se odigrao 22-og januara 1932. godine u džamiji Yerebatan u Istanbulu, u prisustvu mnogih muslimana.

Džamija je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, tako da su mnogi uprkos kiši morali stajati napolju, u haremu. Hafiz Yasar je konačno stigao u džamiju oko 13:30 sati, u pratnji i pod zaštitom policije. U njegovom društvu su bili ugledni sudija Kilic Ali i poznati kemalističi političar, Resit Galip.

Započevši učenje s bismillom, hafiz Yasar Okur je proučio polovinu sure Ya-Sin na arapskom, da bi ostatak proučio na turskom. Kao što smo istakli, taj čin je bio dio projekta ‘turkizacije ibadeta’ kojeg je kao dio borbe protiv islama i islamskih vrijednosti 1932. pokrenuo Kemal Ataturk.

Nakon džamije Yerebatan, hafiz Okur je učio Kur’an na turskom jeziku na većem broju lokacija, kako bi se narod ‘odvikao’ od učenja Allahovog Govora u izvornom obliku, i okrenuo ka Ataturkovom prijevodu.

Prije svakog nastupa, u palati Domabahce u Istanbulu su vršene pripreme i probe učenja na turskom. Njima je prisustvovao veći broj uglednih hafiza Kur’ana, te mujezina uključujući glavnog mujezina džamije Sulejmanije.

Nakon što bi dobili prijevod značenja Kur’ana na turski jezik, okupljeni bi ga do ranih jutarnjih sati vježbali učiti i diskutovali o njegovom prijevodu. Rečeno im je da su oni odabrani i zaduženi da među narodom šire misiju ‘Turskog Kur’ana“, kojim bi trebalo zamijeniti original.

Subhanllah, pogledajmo kako su samo mudro iskoristili najučenije među muslimanima i čuvare Kur’ana, a sve u cilju borbe protiv Allahove vjere. Znali su da se narod povodi za ulemom, i ako njih pridobiju na svoju stranu, sve ostalo ide lakše.

Kako bi im pokušao opravdati ovaj nezapamćen čin, predstavnik kemalističke vlasti je rekao da je „Biblija prvo zapisana na aramejskom, ali je kasnije prevedena na sve svjetske jezike. Tako Englez čita Bibliju na engleskom, Njemac na njemačkom. Ukoliko svi budu razumjeli šta čitaju, ljudi će postati religiozniji.

Zvaničnik je potom rekao svojim saradnicima:“Prenesite svim novinama, od sutra će se sure u namazu učiti na turskom jeziku“. Donešena je zvanična zabrana učenja Kur’ana na arapskom, te zabrana njegovog podučavanja i učenja napamet u svim vjerskim ustanovama počev do mekteba do najviših obrazovnih stepena.

Elhamdulillah, ovaj Ataturkov pokušaj je neslavno prošao, a Uzvišeni je onemogućio spletke neprijatelja islama i olakšao Svojim robovima, koji su kriomice učili Njegovu Knjigu i podučavali nove generacije muslimana. Nisu se zaplašili zatvorskim kaznama, progonima i mučenjima već su svoje imetke i živote posvetili učenju i podučavanju Kur’ana.

Zamislimo se nad blagodatima u kojima uživamo u našoj državi, imamo slobodu vjere i prenošenja islamskog znanja, koje mnogi muslimani u prošlosti nisu imali. Kur’an često usamljen leži na našim policama, niko nas ne spriječava da ga učimo, a opet često bivamo nemarni, shvatajući tu blagodat ‘zdravo za gotovo’. Pokušajmo se staviti u položaj ljudi koji su sve žrtvovali radi očuvanja njegovog svjetla, i kojima je samo jedan ajet bio draži od svega što posjeduju; zapitajmo se koliko se mi žrtvujemo na putu dobra i islamskih vrijednosti?

minber.ba