U Fokusu

Kako da pobijedite lošu naviku odlaganja obaveza

 Odugovlačenje pri obavljanju važnih zadataka ili prokrastinacija, sudeći prema onome što vidimo u praksi, široko je rasprostranjen problem kod zaposlenih ljudi. Osoba ima sklonost da esencijalne poslove odlaže iz sata u sat, odnosno iz dana u dan, pri čemu nervoza i anksioznost neprestano rastu. Prate ih osjećaj neuspješnosti, razočarenja samim sobom, uz obaveznu krivnju i samooptuživanje. Pojedinci koji imaju tendenciju da neprestano odlažu svoje obaveze, ponekad to čine jer ih ne privlače poslovi koje moraju obaviti, a katkad je prisutna i zebnja da li će i koliko biti uspješni u onome što rade. Istraživanja su pokazala da postoji veza između perfekcionizma i prokrastinacije, gdje je evidentno da upravo perfekcionisti veoma često odlažu obavljanje važnih zadataka.

Zvuči neobično, ali razlog je jednostavan – krajnji rezultat posla jednoga perfekcioniste mora biti savršen, sve drugo ne dolazi u obzir. A šta ako ne bude savršeno?! Tada je bolje ni ne počinjati posao.

Ukoliko ovako razmišljate,veoma je moguće da ste većinu vremena napeti i pod stresom, uz nemogućnost opuštanja i relaksacije.

Kako se riješiti (štetne) navike odugovlačenja pri radu?

Imamo za vas nekoliko provjerenih metoda:

  1. Napravite, za početak, jednu „pametnu“ to – do listu. To znači da ćete na papir staviti nekoliko najvažnijih zadataka koji vas očekuju, ali samo one koje izbjegavate da uradite! Lista ne bi trebala da bude duga, jer vas i sam pogled na gomilu obaveza može obesharbriti. Pomislite samo da će uvijek biti više stvari koje trebate da uradite, nego što ste u mogućnosti. Zato, birajte šta i koliko možete da završite sada.
  2. Najkompliciraniji zadatak uradite – prvi! Poznato je da nivo energije i volje za radom nije isti ujutro i u poslijepodnevnim satima. Ukoliko najteže obavite u startu, dobit ćete dodatnu motivaciju da postepeno završite i ostale poslove koje već neko vrijeme odlažete.
  3. Od sebe ne očekujte savršenstvo. Neke poslove koje preuzimamo obavljamo izvanredno, dok druge baš i ne. Prihvatite sebe kao čovjeka sa nedostacima, jer svi ljudi to jesu. U radu je važno da date najbolje od sebe, i da naposlijetku budete zadovoljni i uloženim trudom, kao i samim rezultatima.
  4. Ne započinjite više zadataka odjednom! Ukoliko imate naviku da to činite, veoma je vjerovatno da obično odustajete na pola puta jer ne znate „šta bi prije“. Obavljajte jedan po jedan posao, koliko god da stignete u jednom danu. Onome što radite posvetite punu pažnju, kao da vas ništa drugo ne čeka. Sistematski i planiran rad jednog po jednog zadatka najbolji je put za produktivnost. Nije važan samo kvantitet, već i kvalitet obavljenog posla.
  5. Uklonite uobičajene distraktore – bespotrebno posjećivanje interneta ili provjeravanje pošte, slanje sms poruka i sl, uzet će vam veliku dozu energije i vremenom oslabiti volju za rad.
  6. Fokusirajte se na konačni cilj.  S vremena na vrijeme zatvorite oči i zamislite trenutak u kojem ćete nakon rada biti nagrađeni osjećajem olakšanja, a potom slobodnim vremenom, novcem ili šta je već vaš finalni cilj. To će vam pomoći da se držite svoga puta.
  7. Nikada ne zaboravite nagraditi sebe! S vremena na vrijeme napravite pauzu i počastite se onim što volite, prošetajte i sl. Dokazano je da posao najbolje napreduje ukoliko je kombinovan sa povremenim pozitivnim potkrepljivačima.

Za Akos.ba piše: Jasna Subašić, urednica portala Psiholog.ba

Povezani članci

Back to top button