Moja putovanja

Kajtaz kuća u Mostaru

Nezaobilazno mjesto koje obavezno posjećuju svi koji se nađu u Mostaru su nadaleko čuvene turske kuće. U gradu na Neretvi postoje tri – Muslibegovića kuća, potom Kajtaz kuća te Bišćevića kuća (Bišćevića ćošak).

Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti bar jednu jednu od tri kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta i kuće uticajnih porodica. Svaka od kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Dvorišta su ukrašena dekorativnim elementima na tlu, fontanama, egzotičnim biljkama, cvijećem i stablima voća.

Kajtazova kuća pripada gradskoj stambenoj arhitekturi turskog doba i najljepši je stambeni kompleks s kućom za muškarce i kućom za žene.

Visoki zidovi štite od jakog sunca i sprječavaju poglede izvana. Izgrađena je od kamena i drveta, odaje su prostrte vrijednim sagovima, a sačuvane su i mnogobrojne knjige na arapskom jeziku.

Kuća je locirana u najstarijem stambenom dijelu starog Mostara, u vlasništvu porodice Kajtaz, čuvenih kadija – šerijatskih sudija.

Kuća se sastoji od prednjeg dijela s niskim zidom koji se zove selamluk – muški poslovni i prijemni prostor. Drugi dio s visokim zidom naziva se haremluk ili stambeni intimni dio.

Iza kuće postojala su vrata kroz koja se ulazilo u drugo dvorište sa stajama za jahaće konje, lovačke pse i zaprežne konje. U selamluku su se nalazile sobe za goste i sobe za sluge. Velika soba na katu je divanluk – ured. Graditelj ovog zdanja je bio ranije turski vojskovođa, a u vrijeme gradnje bio je mostarki kadija. Bilo je to polovinom 16. stoljeća, ali preciznih podataka nema jer Osmanlije nisu vodili zemljišne knjige za Mostar.

Selamluk i harelmuk su spajala manja vrata na spratu, iza kojih su se žene krile od nepoznatih muškaraca.

Haremluk se sastoji od četiri sobe za stanovanje; dvije u prizemlju i dvije na spratu. U to doba spavalo se na madracima koji bi se po danu spremali u plakare, pa se tako spavaća soba pretvarala u dnevnu.

U dvorištu stoji kamena posuda koja je nekada služila za ispiranje rublja i za pravljenje sapuna.

Na gornjem spratu haremluka nalazi se velika soba, gdje su na policama smještene knjige na arapskom jeziku. Nekada je to bila najveća biblioteka u privatnom posjedu u bivšoj Jugoslaviji. U kolekciji se nalazio i Kur’an na kojem je stajala 999. godina po Hidžri,što znači da je star više od 400 godina.

Izvor:furaj.ba

Povezani članci

Back to top button