Kada za otvaranje firme bude dovoljan jedan šalter i jedan dan: Pokretanje biznisa ne smije biti rat sa birokratijom

Kada bi u praksi zaživjela ova ideja, onda bi to bio vrlo konkretan iskorak koji bi osobama s poslovnim idejama, posebno mladima, omogućio mnogo lakši ulazak u formalnu ekonomiju

 
Piše: Ajdin PERČO

U analizi “Lakoća poslovanja u 2016. godini u BiH“, koju je objavio Federalni zavod za programiranje razvoja, navodi se da je za registraciju firme potrebno 67 dana i 911 maraka. I dok sam iznos novca nije pretjerano visok za one koji imaju barem minimalne uslove za pokretanje biznisa, sama činjenica da je potrebno hodati od šaltera do šaltera preko dva mjeseca da bi se registrovala firma ne ulijeva optimizam investitorima.

U praksi to znači da potencijalni privrednik mora stajati u redovima, popunjavati silne formulare, trpjeti povremenu drskost administracije, načiniti i onda ispraviti par proceduralnih grešaka samo da bi otvorio firmu. U međuvremenu, njegova poslovna ideja ili zainteresirani strani poslovni partner moraju čekati samo da bi čitav poduhvat uveli u legalne tokove i omogućili državi da naplati porez.

I kad je već sama registracija firme zahtjev države koji omogućava evidentiranje poslovanja i ubiranje poreza, logično bi bilo da se inicijativa poput one-stop shop servisa pojavila i ranije? Ali, bolje ikad nego nikad.

Inicijativa vrijedna pažnje

Stoga je inicijativa Federalne vlade da uvede one stop-shop servise vrijedna pažnje. Na jednom mjestu u svakoj općini bi se napravio prostor koji bi objedinio silne šaltere, od porezne uprave, općine, nadležnih ministarstava, agencija i raznih drugih. Ideja je da investitor tu predaje sve papire, i da čitav proces registracije firme završi u roku od 15 do 20 dana.

Ali sama implementacija ideje opet zahtijeva izmjenu zakona na federalnom i kantonalnom nivou, što će potrajati. Tome će prethoditi analize ove inicijative nakon čega se kreće u sprovedbu.

Kada bi u praksi zaživjela ova ideja, onda bi to bio vrlo konkretan iskorak koji bi osobama s poslovnim idejama, posebno mladima, omogućio mnogo lakši ulazak u formalnu ekonomiju i daljnji razvoj poslovanja. Nezaposlenost mladih je velika, a oni koji bi i da razviju vlastiti biznis, često bivaju obeshrabreni procedurama koje ne razumiju.

S druge strane, u bh. bankama “leži“ oko 10 milijardi maraka depozita građana. Mantra koja se često ponavlja je da je ovo neiskorišten potencijal BiH, ali se zaboravlja i to da vlasnici ovog novca nemaju prijeku potrebu da svoj novac investiraju. Oni će to uraditi ukoliko imaju poslovnu ideju koju je moguće sprovesti, i koja ne zahtijeva bespotrebnu borbu s “vjetrenjačama“. Zašto bi se neko i upustio u poslovni poduhvat ako mu je lakše da ubire prihode od kamata, i uživa u zarađenom novcu. Vađenje novca iz sehare će se desiti samo onda ako je moguće zaraditi dodatni novac.

Istovremeno, lakša registracija firme će pozitivno djelovati i na strane investitore koji više za usluge registracije firme neće morati unajmljivati “domaće konsultante“, već će to moći i sami obaviti.

Elektronsko poslovanje

Sljedeći korak u reformama u FBiH svakako treba da bude mogućnost da se veliki dio posla oko otvaranja firme obavi preko interneta. Ali činjenica da se čak ni aktivnosti sa poreskim službama ne mogu odvijati elektronskim putem znači da je za ovu inicijativu potrebno dosta vremena.

BiH se u regiji ima na koga ugledati. Makedonija je država u kojoj, prema tvrdnjama međunarodnih istraživanja, moguće je firmu otvoriti za manje od dva sata, a sam proces registracije firme se može obaviti i elektronskim putem, što je ustvari druga faza uvedenog “jednošalterskog sistema“. Istog sistema za čije se uvođenje FBiH tek počinje pripremati.

Hrvatska, iako među najlošije plasiranim u EU u pogledu uvjeta poslovanja, godinama je ispred BiH. U ovoj zemlji se, prema teoriji, firma može osnovati u roku od 24 sata. Međutim, u praksi je malo drugačije pa se prosječan period otvaranja firme oduži na period od 8 do 30 dana. I kao jedna od najlošijih u EU, Hrvatska je duplo bolja od BiH. Imajući u vidu ovakve odnose, iluzorno je očekivati da BiH može parirati zemljama regije u privlačenju investicija jer je i prvi korak u tom procesu kompliciran.

Ali ohrabruje činjenica da je inicijativa o uvođenju one-stop shop šaltera za bržu registraciju firmi konačno započela. Ukoliko bude sprovedena brzo i efikasno, možda se neki od građana i odluče izvući novac iz sehare i uložiti u firmu. A možda će i neko od mladih ljudi konačno biti ohrabren da registruje biznis i pokuša sam sebi stvoriti posao, umjesto da im životni san bude odlazak iz ove države.

(Faktor.ba)