Je li sve baš toliko crno: Koliko su rasle cijene i plaće od početka pandemije do danas

Od početka pandemije 2020. godine, preko rata u Ukrajini 2022. godine, prati nas stalni rast cijena osnovnih životnih namirnica. Uvriježeno je mišljenje da je kupovna moć znatno oslabila i da rast plaća nije dovoljno pratio rast cijena.

Služeći se podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i upoređujući cijene proizvoda iz juna 2019. godine s cijenama iz juna 2023. godine, dolazi se do stvarnog rasta cijena proizvoda obuhvaćenih redovnim statističkim praćenjem, čime se izbjegavaju špekulacije i proizvoljne tvrdnje.

ŠEĆER I VODA – DVIJE KRAJNOSTI

Za posljednje četiri godine najviše je poskupio šećer (109,1 posto), slijede krompir (71,4 posto), ulje (63,2 posto), jabuke (57,1 posto), hljeb (54,5 posto), margarin (53,5 posto), mlijeko u tetrapaku (50 posto) i kuhinjska so (također 50 posto).

Znatno su poskupjeli riža (46,7 posto), junetina bez kosti (45,9 posto), pšenično brašno (45,5 posto), svježa piletina (42,6 posto), crni luk (42,1 posto), svinjetina sa kostima (39 posto), tvrdokorni sir (36,9 posto), mljevena kahva (35,3 posto), grah (34,1 posto), kokošija jaja (33,3 posto), puter (32 posto).

Nešto manji rast cijena imali su svježa pastrmka (24,7 posto), med (23,2 posto), banane (21,7 posto), cigarete (20 posto), pivo (16,7 posto) i mliječna čokolada (također 16,7 posto).

Na cjenovnoj listi Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine jedino nije poskupjela voda, a nema nijednog proizvoda koji je u odnosu na prije četiri godine pojeftinio.

PLAĆE RASLE VIŠE NEGO ŠTO NAM SE ČINI

U istom periodu rasle su i plaće: s prosječnih 910 KM na 1.267, odnosno 39,2 posto.

Međutim, plaće nisu jednako rasle u svim sektorima. Najveći rast zabilježen je u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (71,9 posto), te u sektorima Umjetnost zabava i rekreacija (53,9 posto) i Građevinarstvo (53,5 posto).

Iznadprosječan rast plaća bio je u Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (46,9 posto), u Prerađivačkoj industriji (46 posto), u sektoru Vađenje ruda i kamena (44,8 posto), u sektoru Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (44,7 posto).

Oni koji su radili u sektoru Informacija i komunikacije imali su rast plaća od 42,1 posto, Poljoprivrede, šumarstva i ribolova 39,7 posto, te Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 39,3 posto.

Ispodprosječan rast plaća bio je u sektorima Prijevoz i skladištenje (38,4 posto), Poslovanje nekretninama (36,1 posto), Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (35,9 posto),

Obrazovanje (35,4 posto) Ostale uslužne djelatnosti (33,7 posto), Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša (31 posto), Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje (30,2 posto) i Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,9 posto).

Najniži rast plaća bio je u sektoru Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja gdje su plaće u prosjeku porasle za samo 10,8 posto.

Da bi se dobio dojam o stvarnom utjecaju inflacije na svakodnevni život potrebno je uzeti u obzir i druge parametre, tako da rast cijena i plaća u ovom tekstu predstavlja samo okvirni uvid u promjenu kupovne moći građana Bosne i Hercegovine i pokazuje da stvari nisu toliko crne kako nam se naizgled čini. Odnosno nisu svima jednako crne.(stav.ba)