Izrael krenuo u globalnu borbu protiv bojkota
Globalni pokret za bojkot izraela BDS (Boycott, Divestment, Sanctions) ušao je u jedanaestu godinu svoga postojanja.
Tokom svoga djelovanja ostvario je brojne uspjehe. Između ostalog ubijedio je brojne međunarodne kompanije da povuku svoje investicije iz Izraela. Ipak, pored uspjeha, kampanja se trenutno suočava sa žestokim napadima od strane Izraela i nekih američkih organizacija kao što je recimo „American Israel Public Affairs Committee“ (AIPAC) i drugih.
U posljednje vrijeme, u trendu je usvajanje državnih zakona koji bi spriječili aktiviste globalnog pokreta za bojkot da djeluju i promovišu svoju ideju. Ova pojava je nazastupljenija u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. Recimo, u SAD-u je na sceni svojevrsno takmičenje između saveznih država u tome ko će donijeti funkcionalniji zakon koji bi zaustavio trend bojkotovanja Izraela. Najnoviji primjer je savezna država Georgija koja je u martu ove godine donijela zakon koji ima za cilj da se bori protiv bojkota, na prvom mjestu protiv DBS pokreta.
Kampanja protiv izraelske okupacije palestinske teritorije (BDS) osnovana je 2005. godine u Palestini, a naišla je na odobravanje više od stotinu nevladinih organizacija u Palestini. Nakon godina aktivnog djelovanja, BDS je postala itekako uticajna u zapadnim zemljama, a podržali su je studenti, univerzitetski profesori i razne ogranizacije. Cilj kampanje je da mirnim putem, kroz bojkot izraelskih proizvoda i institucija, podrži zakonska prava Palestinskog naroda.
Dok je pristaše Izraela nazivaju terorističkom aktivnošću, borci za ljudska prava kampanju gledaju kao mirni i društveni pokret koji se bori za ostvarivanje prava Palestinaca. Prema tvrdnji članova „BDS“ pokreta, njihov krajnji ciljevi se ogledaju u tri tačke:
Prvo: Završetak izraelske okupacije palestinske zemlje;
Drugo: Jednakost svih građana bez obzira na vjeru i rasu;
Treće: Poštivanje potrebe da se palestinske izbjeglice vrate u svoje domove.
Dr. Kemal Hawash, profesor na Univerzitetu u Birminghamu, sjeveru Engleske, smatra kako je smješno da izraelske lobističke skupine u Americi traže od zastupnika da glasaju protiv onoga što radi pokret bojkota, a da im pri tom ne objašnjavaju šta on u stvari znači. On tvrdi bi objašnjenje značenja ove kampanje dovelo zastupnike u jednu moralnu dilemu, u najmanju ruku, jer je svaki zahtjev u okviru kampanje bojkota moralan i zakonski, u skladu sa konvencijama Ujedinjenih naroda i principima ljudskih prava i sloboda uopće.
„Upravo su protivnici bojkota oni koji podižu nemoralne i nezakonite parole. Njihove poruke pozivaju na podršku okupaciji i rasizmu, te na sprječavanje prognanih ljudi da se vrate svojim domovima, odakle su nepravedno protjerani. To je garant da donositelji ovakvih zakona i mjera protiv BDS kampanje zasigurno neće uspjeti u svojim namjerama“- kaže prof. Hawash.
Međutim, stručnjaci za palestinsko pitanje upozoravaju da je odluka Netanyahove vlade da formira posebno ministarstvo za borbu protiv BDS kamapanje, dovoljno govori o obziljnosti situacije.
Prof. Hawash smatra da je formiranje novog ministarstva i dodjele značajnog budžeta od strane izraelske vlade, dokaz velikog uspjeha kampanje bojkota.
„Jasno je da je Izrael jako oprezan i uzdrman zbog postignuća BDS kampanje, posebno ako znamo činjenicu da je ona natjerala veliki broj zapadnih kompanija da napuste poslovanje u Izraelu zbog gubitaka kojima su bile izložene“- podsjeća on.
Inače, Netanyahova vlada je izdvojila 100 miliona šekela (oko 26 miliona dolara) za borbu protiv pokreta bojkota. Izraelska vlada ima za cilj da kroz univerzitete i zakonodavna tijela pruži otpor fenomenu bojkota i to na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Prema izvještaju sa Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), strana ulaganja u Izraelsku ekonomiju su značajno opala. Tokom 2014. godine recimo, zabilježen je pad od čak 46% stranih ulaganja, u odnosu na 2013. godinu. Izvještaj tvrdi da je za ovakve rezultate krivac BDS kampanja, ali i izraelski napad na Pojas Gaze. Jedna od najvećih američkih organizacija za israživanja i razvoj „RAND“, u svojim istraživanjima predviđa pad izraelskog bruto domaćeg proizvoda od 1-2%, odnosno između 28 i 56 milijardi dolara u periodu od slijedeći deset godina.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je izraelski izvoz na palestinsko tržište u 2015. godini opao za 24%.
Izraelski proizvođači oružja su također osjetili negativan pad poslovanja. Podaci kazuju da je zbog pada izraelskog ugleda u svijetu, opao i izvoz naoružanja iz ove zemlje i to sa 7,5 milijardi dolara 2012. godine, na 5,5 milijardi dolara u 2014. godini.
Ako govorimo o stranim ulagačima, onda sigurno treba spomenuti francusku kompaniju Veolia koja se bavi izgradnjom infrastrukture. Naime, Veolia je 2015. godine, bila prinuđena povući se iz svih svojih projekata u Izraelu, nakon kampanje bojkota koja je bila pokrenuta protiv nje 2009. godine. Dodajmo ovome i posljednje slučajeve povlačenja velike svjetske telekomunikacijske kompanije iz Izraele, te irskog proizvođača građevinskog materijala.
Također, investicijski fond američke metodističke crkve, jedne od najvećih protestantskih crkava u Sjedinjenim Američkim Državama, odlučio je, početkom 2016. godine, povući sva ulaganja iz izraelskih banaka. Američka Crkva Kristova je učinila sličan korak 2015. godine.
Treba spomenuti i izraelsku međunarodnu kompaniju „Soda Stream“ koja je premjestila svoje proizvodne linije sa prostora okupirane Zapadne obale na teritoriju izraelske države zbog velikih gubitaka prouzrokovanih globalnim bojkotom Izraela.