Kolumne i intervjui

Ivan Ejub Kostić: Izrael provodi zločinački poduhvat nad Palestincima

 

Šokantni događaji su ukazali na represiju koju Palestinci trpe od strane Izraela, a jučerašnji dan je bio najsmrtonosniji još od prekograničnog rata 2014. godine koji je izazvao veliki broj reakcija širom svijeta.

Na ubijanja Palestinaca reagirao je veliki broj država. Turska i Južnoafrička Republika su povukle svoje ambasadore, a brojne članice EU-a osudile su upotrebu sile nad Palestincima. SAD je za razliku od njih osudio ponašanje Hamasa kojeg je optužio za izazivanje nemira.

O događajima u Palestini koji su potresli svijet za Faktor govori Ivan Ejub Kostić, izvršni direktor Balkanskog centra za Bliski istok.

Posljednje procjene su da je najmanje 59 Palestinaca stradalo u jučerašnjim protestima, a ranjeno ih je 2.700. Oko 50 kilometara dalje, američki gosti i izraelski domaćini slavili su otvaranje Ambasade SAD-a u Jerusalemu. Kako komentirate da u 21. stoljeću svjedočimo ovim grotesknim događajima koji su “šamar u lice” svima koji zagovaraju poštivanje ljudskih prava i diplomatsko rješenje odnosa Palestine i Izraela?

“Šamar u lice” koji ste spomenuli u svom pitanju neprekidno primamo posljednjih 70 godina, tačnije od 1948. godine i početka procesa postepenog genocida nad palestinskim narodom koji se sprovodi sve do dana današnjeg. Organizacije i zagovornici ljudskih prava očito su pokazali svoju nedosljednost i dvojne aršine kada je u pitanju muslimanski svijet. Konkretno ako govorimo o Palestini, Norman Finkelstein je u svojoj posljednjoj knjizi “Gaza: An Inquest into Its Martyrdom” posvetio čitavo poglavlje beščašću i saučesništvu ljudskopravaških i humanitarnih organizacija – poput Human Rights Watch, Amensty International, UNRWA – u zločinačkom poduhvatu koji Izraelci sprovode nad Palestincima u pojasu Gaza.

SAD se otvoreno stavio na stranu Izraela dok je EU zauzeo drugačiji stav i zemlje članice nisu prebacile svoje ambasade u Jerusalem. Također, za razliku od SAD-a koji je optuživao Hamas za jučerašnje nasilje, EU i članice su davale suzdržanije komentare. Kako objašnjavate razliku u pristupu palestinskom pitanju između zapadnih saveznika?

Prvo, trebalo bi istaći da EU nema jasno usklađenu vanjsku politiku. Tako da je teško reći da sve zemlje EU-a nisu blagonaklone prema izraleskoj politici etničkog čišćenja. Zbog toga, ne bih se usudio da kažem da postoji suštinski različit pristup palestinskom pitanju između SAD-a i EU-a. Jer, šta to EU konkretno radi da bi se pitanje Palestine riješilo? Apsolutno ništa. Što se tiče Hamasa i optužbi na njihov račun, mislim da je to svojevrsni cinizam i sa mašnicom upakovana izraelska propaganda koja je već viđena nebrojeno puta do sada. Međutim, ono što uvijek iznova izaziva nelagodu i odbojnost jeste pristajanje medija, akademskih krugova i drugih društvenih činilaca na taj obmanjujući diskurs kome je cilj da jednu legitimnu stranu u procesu pregovora diskredituje i da Izraelu omogući manevarski prostor da u nedogled blokira bilo kakvo smisleno rješenje.

Amerikanci su blokirali Vijeće sigurnosti u kojem je Kuvajt tražio istragu povodom ubistva 57 Palestinaca. Par dana ranije, SAD je istupio iz nuklearnog sporazuma sa Iranom. Tu je i odluka o prebacivanju ambasade u Jerusalem. Da li je zaista toliko porastao utjecaj izraelskog lobija, u odnosu na period Baracka Obame, da je značajno pomjerio vanjsku politiku SAD-a u pravcu koji odgovara Tel Avivu?

Nesrazmjerni utjecaj izraelskog lobija na američku vanjsku politiku je činjenica koja je odavno poznata. Ona je čak u detalje obrađena i u akademskoj literaturi, naprimjer u knjizi Johna Mearsheimera i Stephena Walta “The Israel Lobby and U.S. Foreign Policy”, kao i u radovima poznatih naučnika Normana Finkelsteina i Noama Chomskog. Radovi spomenutih intelektualaca nam jasno govore o tome da se ne radi o “porastu” utjecaja izraelskog lobija, već da je on stabilna konstanta. Jedina razlika u Trumpovoj politici jeste upliv privatnih i porodičnih interesa i afiniteta koji ovako postavljenu američku vanjsku politiku čine još očiglednijom i bahatijom.

Faktor

Povezani članci