Ispiti: Kako poboljšati svoje pamćenje, raspoloženje i koncentraciju prilikom ponavljanja gradiva?

Kako bolje spremati ispite? Ostavite marker i počnite da podučavate prijatelja. Psihologija nam mnogo govori o tome kako da poboljšamo naše pamćenje i da izbjegavamo distrakcije – evo nekoliko prednosti i mana!

Predispitni rokovi mogu da budu veliki izazov za studente. Sada više nego ikada mladi ljudi osjećaju pritisak, prenosi iSerbia.rs piše The Guardian.

– Kako onda mogu da ponavljaju efikasnije?

– Koje tehnike zaista djeluju, a koje ne?

– Šta studenti mogu da urade da poboljšaju svoje pamćenje, raspoloženje i koncentraciju?

Prije ponavljanja

1. Doručkujte

Procjenjuje se da oko 27% momaka i 39% djevojaka ponekad ili konstantno preskaču doručak. Nije nazvan najvažnijim obrokom dana bez razloga: naučnici su zaključili da preskakanje tog obroka značajno smanjuje pažnju učenika i studenata i njihovu sposobnost prisjećanja naučenih informacija. Običan tanjir žitarica podstaći će studentima koncentraciju i pamćenje toliko koliko im treba.

2. Ostavite mobilni

To bi trebalo da bude očigledno, no mnogima nije. Mobilni mogu da dekoncentrišu; povezani su s osjećajem „fomo” (fear of missing out – strah od propuštanja) i dokazi ukazuju da studenti koji troše više vremena na dopisivanje i korištenje društvenih mreža dobijaju niže ocjene. U drugom veoma zanimljivom istraživanju, naučnici su zaključili da samo pogled na mobilni može da bude dovoljan da se smanji sposobnost čovjeka da se koncentriše. Zaključak ne može da bude jasniji: daleko od očiju je stvarno i daleko od srca.

Tokom ponavljanja

1. Počnite ranije i rasporedite gradivo

Glumci ne napuštaju svoje probe do dana prije premijere. Sportisti ne treniraju samo dan prije utakmice. Za pamćenje informacija treba vremena. Raspoređivanje materijala za ponavljanje na oblasti (npr. po sat vremena tokom deset dana) djelotvornije je nego učenje u cjelini (npr. po deset sati jednog dana). Ovaj efekat poznat kao „spacing” („razmaci”) pomaže jer dozvoljava zaboravljanje stvari i ponovno učenje tokom tih razmaka. Ova tehnika bila je nazvana „najboljom u cijeloj historiji eksperimentalnog istraživanja o učenju i pamćenju”.

2. Testirajte se

Vodeći istraživači iz oblasti pamćenja smatraju provjeravanje svog znanja jednom od najefikasnijih metoda za poboljšavanje sposobnosti sjećanja informacija. Provjeravanje svog znanja takođe pomaže da pronađete nedostatke u njemu. Vježbe su dobar početak kao i propitivanje samog sebe na kraju vašeg ponavljanja.

3. Podučavajte nekoga

Nakon što ste provjerili svoje znanje, naučite nekoga drugog. Dokazano je da to pomaže pamćenju i sjećanju, poznato je kao „the Protégé Effect”. Podučavanje druge osobe zahtijeva od vas da naučite i organizujete svoje znanje na jasan i strukturiran način.

4. Dvaput razmislite prije nego što upotrebijete markere

Uprkos tome što su markeri najomiljenije studentsko oružje u borbi protiv ponavljanja, istraživanje pokazuje da ne funkcionišu najbolje. Ljudi bolje uče i sjećaju se informacija kad mogu da ih povežu s drugim informacijama. Markeri to ne rade, nego izoluju pojedine informacije. Dosta često, studenti označavaju čitave dijelove i pasuse u tekstu, što može da izgleda kao da su odradili teški posao, no to ima malu vrijednost.

5. Nemojte da slušate muziku

Studenti koji uče u tišini sjećaju se više od onih koji ponavljaju s muzikom u pozadini. Na ekstroverte i one s izuzetnom sposobnošću da kontrolišu svoju pažnju muzika ne utiče toliko negativno: ali ni ne pomaže. U najboljem slučaju takve studente ne ometa toliko koliko sve ostale.

6. Udahnite malo svježeg zraka i vježbajte

Ne možete da radite cijeli dan, svaki dan. Niti biste trebali. Kad je ponavljanje u pitanju, računa se kvalitet kao i količina. Izlazak napolje i svjež vazduh pomažu ljudima da se osjećaju okrepljeno i sposobnije da se poslije koncentrišu. Štaviše, malo vježbanja pomaže ljudima da se bolje snalaze u stresnim situacijama: uklanjaju nervozu i povećaju samopouzdanje.

7. Spavajte

Studenti su motivisani da mnogo rade i ponavljaju prije ispita. Međutim, dolazi vrijeme kad moraju da prestanu i idu na spavanje. Da shvate kada – to može da bude problematično. Postoji veza između našeg perfekcionizma i borbe protiv spavanja. Ako zaspite u roku od pet minuta nakon što naslonite glavu na jastuk, vjerovatno biste trebali da ranije idete u krevet. Drugi savjeti za spavanje uključuju redovno spavanje, da se ne bavite mobilnim u krevetu, a ako već morate, isključite pozadinsko svjetlo na njemu.

Budući da se istraživanje psihologije nastavlja, saznajemo sve više o tome kako si pomoći pri učenju. Ponavljanje može biti pravi izazov jer često zahtijeva od studenata da posmatraju svoje ponašanje tokom individualnog učenja kod kuće. Nadamo se da možemo da se bolje opremimo za nadolazeće izazove podučavajući kako da poboljšamo svoje pamćenje, raspoloženje i koncentraciju.

Akos.ba