Iran kao nova tranzitna ruta za robu iz centralne Azije

Piše: Zaki Shaikh

– Autor je analitičar iz Velike Britanije i radio je s univerzitetima u tri zemlje centralne Azije

 Nedavna petodnevna turneja iranskog ministra vanjskih poslova Javada Zarifa u pet zemalja centralne Azije imala je za cilj podsjetiti na važnost njegove zemlje kao ključne za regiju kada je u pitanju tranzit i trgovinski izlaz.

Pokušavajući se boriti protiv ograničenja nametnutih dugogodišnjim sankcijama, Zarifova službena posjeta od 3. do 8. aprila dala je dovoljno naznaka da Teheran teži preuzimanju uloge povezivanja država koje nemaju izlaz na more s međunarodnim vodama. Očito je da iranski uticaj u centralnoj Aziji nije dovoljno značajan, tvrdi Igor Pankratenko iz Ruskog centra za stratešku procjenu i prognozu. Tokom proteklih godina ograničeno je, ne samo nekoliko postojećih iranskih projekata, već je i trgovina smanjena na minimum, što je dovelo do pada političkog uticaja zvaničnog Teherana u regiji.

Iranski komentator Hassan Beheshtipour ističe da je jedna od ključnih prepreka razvoju iranskih odnosa sa zemljama centralne Azije posljednjih godina, osim sankcija, bio i pristup vlade predsjednika Hassana Rouhanija, koji centralnu Aziju nije smatrao prioritetom svoje vanjske politike.

Rusija smatra da kineska Inicijativa “Pojas i put” treba proći kroz njenu teritoriju kako bi privukla infrastrukturne investicije i tražila znatan udio za tranzit robe koja se kreće iz Kine u Evropu i obrnuto. To je jedan od razloga za obnovu transsibirskog željezničkog i cestovnog projekta. Još jedno očekivanje Rusije je da bi kineska roba, koja će stići u Kazahstan, a ide u pravcu Evrope, trebala proći preko njene teritorije koristeći sjevernu, a ne južnu rutu.

Da bi kineska roba stigla u Evropu, u funkciji su dvije željezničke rute. Jedna je preko evroazijskog kopnenog mosta, koji preko Rusije prolazi kroz sjever Kaspijskog mora. Alternativni put prolazi južno od Kaspijskog mora, preko Irana, zbog čega se Moskva i Teheran takmiče u ponudi tranzita.

Uprkos ekonomskim poteškoćama, Zarif je podsjetio da su susjedi prioritet njegove zemlje i istražio izglede za ekonomsku saradnju, razvoj trgovinskih odnosa i mogućnosti za budući napredak novih razvojnih projekata. Predsjedavajući iranskog Medžlisa (parlamenta) Mohammad Baqer Qalibaf tvrdio je da će se, ukoliko najnoviji iranski sporazum s Kinom uspije, zid sankcija koji je SAD izgradio protiv Irana suočiti s velikom rupom. Štoviše, ovaj bi se zid mogao potpuno srušiti ako se Iran pridruži Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) kao stalna članica.

U Tashkentu je iranski ministar vanjskih poslova razgovarao o mogućnostima efikasne upotrebe iranskih luka i razvoju transportnog koridora na relaciji Uzbekistan-Turkmenistan-Iran i Oman. Pitanja transportnih i logističkih projekata bila su centralni dio razgovora iranskog ministra vanjskih poslova, budući da Iran kopnenim putem kroz Centralnu Aziju teži povezivanju s Kinom.

– Afgansko-iranski tranzit –

U Tashkentu se razgovaralo i o pitanju izgradnje željezničke pruge Kina-Kirgistan-Uzbekistan, koja je od suštinskog značaja za Iran. Teheran je pokazao interes za to, jer će ova pruga povezati koridor Uzbekistan-Afganistan-Iran. Dio ovog projekta povezuje afganistanske gradove Mazar-i-Sharif i Herat s iranskom lukom Chabahar.

U glavnom gradu Kirgistana, Bishkeku, Zarif je ponovio spremnost Irana na sveobuhvatnu saradnju u raznim oblastima, uključujući poljoprivredu, proizvodnju lijekova, izgradnju malih i srednjih hidroelektrana i nastavak letova između dviju zemalja.

Također je rekao svojim domaćinima u centralnoj Aziji da Iran s njima dijeli mnoge ciljeve u pogledu regionalne stabilnosti i nuklearnog razoružanja. Njegova posjeta također je težila usmjeravanju stava Irana o aspektima od zajedničkog interesa u vezi s regionalnom sigurnošću, posebno naporima za promicanje mirovnog procesa u Afganistanu.

“Na tim sastancima razgovarano je i o regionalnim pitanjima, posebno o afganistanskoj krizi, a istakli smo potrebu poštivanja volje afganistanskog naroda i njegovih dostignuća, potrebu osiguravanja kontinuirane demokratije i etničke i jezičke ravnoteže u političkoj budućnosti zemlje”, izjavio je Zarif tada u Astani.

Kako je kazao, s Kazahstanom se razgovaralo o mirnom korištenju Kaspijskog mora, a ta zemlja je takođe podržala uključivanje Irana u EAEU, odnosno u Ekonomsku uniju država istočne Evrope, zapadne i centralne Azije.

Iranski ministar vanjskih poslova potvrdio je da je tokom putovanja također istražena izgradnja zajedničkih željezničkih i tranzitnih ruta za povezivanje Irana i Kazahstana i drugih susjeda. Rekao je da Teheran cijeni prisustvo Kazahstana u iranskom pograničnom gradu Incheh Borunu, u provinciji Golestan, kao i u lukama Bandar Abbas i Chabahar. Rekao je da će njegova zemlja rado služiti kao put Kazahstanu do međunarodnih voda.

Tokom posjete, Zarif je izrazio spremnost Irana da promoviše saradnju u oblastima poput olakšavanja i širenja trgovine, proširenja transportnih ruta, u jačanju turizma i korištenju tehnoloških i ljudskih kapaciteta, posebno mladih. Tokom putovanja dogovoreno je i ostvarivanje postojećih kapaciteta za sveobuhvatno razvijanje odnosa.

*Mišljenja izražena u ovom članku pripadaju autoru i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).

Akos.ba