Institut “Yunus Emre” u Mostaru rasadnik turske kulture i promicatelj turskog jezika

Turski jezik za mnoge građane Bosne i Hercegovine je jezik prosperiteta i uspjeha, stav je polaznika kursa turskog jezika u Mostaru s kojima je razgovarala ekipa Anadolu Agency. Vjeruju da će se upravo sa znanjem turskog jezika i ostvariti u životu.

Direktor Instituta “Yunus Emre” Yunus Dilber ističe da interes za učenje turskog jezika iz dana u dan raste.

„U ovom trenutku naše kurseve turskog jezika pohađa oko stotinu učenika iz Mostara, Stoca i Konjica. Ove kurseve mogu pohađati učenici osnovnih i srednjih škola, a imamo čak i studente koji studiraju turski jezik i književnost, a ujedno pohađaju naše kurseve. Među polaznicima nalaze se osobe od 12 do 60 godina starosti“, ističe Dilber.

Stoga su za plaćanje kako je naglasio oformili nekoliko kategorija kojima daju određene popuste. Tako 50 posto popusta imaju studenti koji studiraju turski jezik u Mostaru, studenti Univerziteta “Džemal Bijedić” imaju 25 posto popusta, 50 posto popusta imaju svi polaznici kurseva koje organizira Belediyesi Kayseri – Općina Kayseri iz Turske. Također 50 posto popusta imaju svi srednjošklci, a postoje i posebne kategorija gdje se onima kojima je to potrebno omogućava besplatno učenje jezika.

„Što se tiče sadašnjih kurseva, osima u našim učionicama koje rade zaista punim kapacitetom, otvorili smo i kurseve turskog jezika u Dječjem domu Mostar – Egipatsko selo, za štićenika toga doma, za djecu bez roditeljskog staranja. Oformili smo kurseve koji su naravno besplatni. Naši profesori turskog jezika i književnosti predaju na tim kursevima. Od ove godine dobili smo i pametne table koje su instalirane, ne samo u našoj zgradi, nego i u Egipatskom selu i na drugim mjestima gdje održavamo kurseve“, ističe Dilber.

Interesovanje za turski jezik, kako naglašava, pokazuje i sve veći broj srednjoškolaca u HNK. U školama koje rade po bosanskom programu, kako ističe, hiljade učenika uči turski jezik kao drugi izborni strani jezik. Za njih svake godine organiziraju natjecanja u nogometu, ali i iz poznavanja turskog jezika, te za one sa najboljim rezultatima osiguraju nagradna putovanja.

„Za sve učenike koji su zainteresirani, da bi bolje progovorili turski jezik i da to ne bi ostalo samo na teorijskim znanjima, organiziramo u našim prostorijama konverzacijske klubove“, pojasnio je Dilber.

Sa tim učenicima su uspjeli na turskom jeziku napraviti jednu predstavu koju su prikazali u Narodnom pozorištu prošle godine u lipnju, a s njom planiraju ove godine u svibnju ići na Međunarodni festival amaterskih pozorišta u općini Kayseri u Turskoj.

„Polaznici naših kurseva turskog jezika svake godine, oni najbolji po rezultatima, imaju mogućnost da odu na nešto što mi zovemo ‘škola učenja turskog jezika“. Tu im omogućavamo u periodu od 30 do 40 dana svakog ljeta s kraja jula do kraja augusta, da boraveći u Turskoj, na licu mjesta prebrode govorne barijere. Ono što su teoretski izučili, imaju priliku praktično primjenjivati tokom jednomjesečnog boravka u Turskoj“, pojasnio je Dilber.

Velike zasluge za promociju turskog jezika, kako naglašava Dilber, ima Institut “Yunus Emre” u Sarajevu, koji postoji već 6 godina i najstariji je centar u svijetu tog instituta sa sjedištem u Ankari. Oni su prije 5 godina otvorili Odsjek za turski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”  u Mostaru, a prošle godine u srpnju je izašla prva generacija diplomaca. Svi oni već imaju zapolenje i prenose stečeno znanje, neki u Institutu “Yunus Emre”, neki u turskim međunarodnim organizacija, a neki rade sa učenicima srednjih škola.

„Veliki broj učenika u osnovnim i srednjim školama u HNK-a želi i već pohađa turski kao drugi strani jezik i vrlo je bitno bilo obrazovati kadar koji će im taj jezik predavati. U BiH nije bilo dovoljno profesora koji će moći iznijeti sav taj posao”, kaže Dilber.

Svi aplikanti za daljnje školovanje u Turskoj, bilo da se radi o univerzitetskim stipendijama ili stipendijama za nastavak pohađanja srednje škole na području Turske, ukoliko mogu predočiti certifikat koji izdaje Institut “Yunus Emre” pojačavaju svoju šansu da dobiju stipendije, koje jamče pet godina školovanja besplato u Turskoj.

„U turskoj književnosti oko 150 osoba  porijeklom iz BiH ostvarili su se kao umjetnici, naročito u književnosti u Turskoj, odnosno na turskom jeziku, još iz vremena osmanskog perioda. Vrlo je moguće da vidimo da ljudi koji sada uče na ovaj način turski jezik u nekoj budućnosti i stvaraju na tom jeziku“, zaključio je Dilber.

Stvaralašto i umjetnički rad poznatog mostarskog kaligrafa Muniba Obradovića odveli su u Tursku u nekoliko navrata, što je bilo dovoljno da postane polaznikom kursa turskog jezika.

„Već duže vremena od kako sam posjećivao Tursku, Istanbul najviše, zainteresirao sam se za tursku kulturu uopće jer jedan takav grad zaista plijeni ljepotom i kulturom. Ima se šta vidjeti i čuti, a jedno od glavnih obilježja kulture je jezik. To je jedna stvar, a druga je moje interesovanje za kaligrafiju. Bavim se kaligrafijom profesionalno više od 20 godina, a to je vezano za Istanbul, u prvom redu je to najveći svjetski centar kaligrafije“, kazao je Obradović.

Jasmina Šetka je već ranije pokušavala učiti turski jezik te zna dosta i o historiji.

„Volim ovaj jezik i to me je najviše ponukalo, ako Bog da, i da jednog dana posjetim našu prijateljsku i bratsku Republiku Tursku“, rekla je Šetka.

Ljubav prema Turskoj nije skrivala ni Sanela Brković, koja dvije godine uči turski jezik u “Yunus Emre” institutu.

„Odabrala sam turski jezik da bih upoznala što bolje tursku kulturu, jer volim Tursku i možda jednog dana posao nađem“, kazala je Brković.

Melika Jelovac, koja također već dvije godine uči turski jezik u “Yunus Emre” institutu u Mostaru, priznaje da turski jezik nije lagan, ali da ga sa velikom ga ljubavlju savladava i želi svoju naobrazbu nastaviti u Turskoj.

„Turski jezik jeste težak s obzirom da se dosta razlikuje od bosanskog jezika, ali je mnogo lijep jezik. Ove godine sam predala za stipendiju u Turskoj tako da, ako Bog da, planiram da odem u Tursku i studiram tamo“, priznala je Jelovac.

Sajra Čolaković studira u turski jezik i književnost na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, te dvije godine uči turski u institutu “Yunus Emre” u Mostaru i sanja o Turskoj.

„Ovaj jezik sam izabrala zato što želim da upoznam pobliže tursku kulturu i da naučim bolje jezik. Nadam se da ću raditi nešto vezano za turski jezik, kada završim ovaj fakultet“, kaže Čolaković.

Najbolje ih razumije njihov profesor Eldin Saburović kojem se san o tome da znanje turskog jezika prenosi novim generacijama ostvario prije tri godine, kad je počeo raditi kao predavač u Institutu “Yunus Emre” u Mostaru.

„U našem institutu ove godine imamo ukupno sedam grupa. Mogu reći, u jednu ruku, da je turski i lagan, a i težak jezik. Ono što želim reći je da je recimo početna grupa A 1-1, koja traje tri mjeseca, u stvari 72 sata, dobro napreduju i da polaznici nakon tri mjeseca mogu koristiti dosta riječi i sklapati rečenice“, ustvrdio je profesor Saburović. Napomenuo je da svi koji dolaze na kurseve turskog jezika imaju voju i želju da ga što brže i bolje nauče.

Tijekom učenja polaznici se susreću brojnim riječima koji se koriste i u bosansko, hrvatskom ili srpskom jeziku i poznati su kao turcizmi što im uveliko olakšava i pokazije da, zapravo, koliko god su pravila u jezicima različita, ima dosta sličnosti koja ih povezuje, kao i narode iz Turske i BiH.

Akos.ba