Historija i tradicijaU Fokusu

I ti možeš biti vakif!

U islamu ima više oblika davanja, odnosno izdvajanja sredstava za društveno dobro koji su općeprihvaćeni (sadaka, vitre, zekat).

Međutim, vakufi su specifični oblik društvene odgovornosti koji spada u trajnu nafaku kako je objašnjeno u hadisima Poslanika, a.s.

Naši preci su smisao i svrhu vakufa dobro shvatili što se vidi po mnogobrojnim vakufima iz naše historije. Nažalost, veći dio tih vakufa je izgubljen kroz teška historijska tumbanja i promjene vlasti, ali su ostali dokumenti koji svjedoče o njihovom postojanju.

Vakufi su bili temelj urbanizacije Bosne u vrijeme Osmanlija o čemu svjedoči niz toponima koji u sebi imaju riječ vakuf.

Uvakufljenja kao dio islamskog životnog stila

U savremenom društvu uloga pojedinaca, odnosno grupa ili civilnog društva je sve značajnija. Iako su državne i međunarodne institucije sve brojnije i sa većim budžetima, praznog prostora u kontekstu društvene odgovornosti nikad nije bilo više.

Svijest o uvakufljenju se u današnjem vremenu manifestuje kroz djelovanje brojnih humanitarnih i edukativnih udruženja koja pronalaze put do osoba u potrebi. Na taj način pojedinci i grupe “uvakufljuju” svoja sredstva, novac, znanja, vještine, poznanstva i ono najvažnije danas, a to je vrijeme.

Potrebno se podsjetiti na ststus vakufa u islamu, njegovo naslijeđe u našoj tradiciji kako bi funkcionalnost mnogobrojnih projekata i aktivnosti civilnog sektora bila očuvana.

Vakuf je u suštini odgovor pojedinca ili grupe na prioritetnu potrebu društva u kojem žive. Na taj način se ispravlja nepravda, teži se ka društvu jednakih mogućnosti za sve. Sa druge strane to je vrlo “intezivna” utakmica u ahiretskom investiranju. Ko će prije prepoznati potrebu i onoga ko je u potrebi, ko će na bolji, brži i efikasniji način da realizuje ideju…

Zato budi proaktivni dio društva, budi u komunikaciji i koordinaciji sa, prije svega, imamom svog džemata. Nakon tog tu su razna udruženja i socijalne institucije, ali i pojedinci koji su u društvu prihvaćeni kao odgovorene osobe.

Na kraju potrebno je naglasiti da institucija vakufa ne gasi društvene požare, nego generiše vrijednosti koje mijenjaju odnose u društvu. To se najbolje vidi kroz koncept izgradnje džamija i obrazovnih ustanova koje prate prostori koji se izdaju pod kiriju ili poljoprivredne površine od čega se finansira održavanje džamija, medresa, hamama itd.

Prema tome, dajimo onima koji su u potrebi udicu, a ne ribu.

Piše: Voloder Sanadin

Akos.ba

Povezani članci

Back to top button