Hutba reisu-l-uleme Huseina-ef. Kavazovića iz Čaršijske džamije u Sarajevu

Hvala Allahu!

Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i pobjedu tražimo.

Oprost od Njega molimo i Njemu se obraćamo da nas sačuva od zla u nama i oko nas!

Svjedočimo da nema drugog boga osim Allaha, Koji je Jedan i Jedini i  Koji nema sudruga!

Svjedočimo da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, kojeg je On poslao s istinom kao donosioca radosne vijesti!

Molimo Allaha da budemo od onih koji su pokorni Njemu i Njegovom Poslaniku.

Na početku smo nove hidžretske  godine, 1443. po redu. Ona se računa od vremena kada je Muhammed, a.s., ustanovio zajednicu ljudi (ummet), oslonjenu na vjeru, dostojanstvo i bratstvo među ljudima; muškarcima i ženama podjednako. U toj zajednici su ljudi različitih vjera i svjetonazora jedni drugima garantirali život, imetak i čast. Zavjetovali su se jedni drugima da  niko od njih, bez obzira na boju kože, vjeru i rod, neće biti ostavljen i napušten, niti prepušten nasilju i zulumu, nepravdi i poniženju.

Hidžra je promijenila svijest tadašnjeg čovjeka; ona je pokazala novi put i ulila novu snagu i nadu da čovjek može biti bolji, da ljudi mogu biti braća i prijatelji, a ne dušmani i zvijeri. Svojim pristupom, Poslanik, a.s., i ashabi su mijenjali svijet oko sebe, jer su bili bolji, uvjerljiviji i istrajniji. Vrijednosti iza kojih su stajali bile su bliske ljudskoj prirodi: govorili su da su ljudi isti u svom dostojanstvu pred Bogom i jednaki pod Njegovim šerijatom; da su braća i sestre i da je pravda osnova njihovog zajedničkog snošljivog života. Nema prednosti Arap nad strancem, niti bijelac nad crncem, osim u bogobojaznosti, govorio je Muhammed, a.s., tokom svog života.

Ideal koji su oni postavili i način na koji su ga realizirali i danas zaokuplja pažnju ljudi u svijetu. I mi ovdje u Bosni, bilo da smo muslimani, jevreji ili kršćani, moramo se okrenuti idejama i idealima koji nas ujedinjuju u bratstvu i slozi, a ostaviti ono što nas razdvaja.

Bosna je imala svoje povelje, kako one kojima su bosanski kraljevi davali povlastice trgovcima i garantirali im za život, vjeru i imovinu, tako i čuvenu Ahdnamu Mehmeda II Fatiha, kojom je garantirao slobodu organiziranja vjerskih obreda, crkvene službe i imovine bosanskim katolicima. Možda to nisu bile povelje po današnjim mjerilima, ali su za svoje vrijeme osiguravale minimum prava i snošljivog života. Dok ne napišemo sami svoju povelju, svoj ustav, bilo bi dobro držati se onoga što imamo i proučavati ono što su nam naši preci ostavili kao iskustvo vremena koja su prohujala, a čije odjeke i danas slušamo.

Muslimani nikako ne bi smjeli zaboraviti na poruke Hidžre i na sadržaj Medinske povelje, koja im treba i mora biti inspiracija za novu bosansku povelju mira, sigurnosti i sloge među našim narodima. Možda ćemo jednoga dana i mi, bosanski ljudi, napisati svoju novu povelju, poput one iz Varcar Vakufa.

Braćo i sestre!

Snove ostvaruju oni koji se trude, bore, rade i uče. Na početku smo nove školske i mektepske godine. Ovih dana vršimo pripreme da svoju djecu pošaljemo u medrese i mektebe, u škole i na fakultete. Za nas muslimane podjednako je važno znanje o vjeri i moralnom životu, kao i znanje o svakoj vrsti i načinu sticanja materijalnih dobara. Muhammed, a.s., jednom prilikom je rekao da je traženje znanja dužnost (farz) svakog muslimana i muslimanke, i da je ruka koja daje bolja od one koja prosi. Našoj djeci treba u srca da usadimo ljubav za znanjem i radom, mektebom i medresom, školom i fakultetom. To podjednako treba da čine i roditelji, i učitelji, i mualimi, i profesori. Jedna od dova kojom je odlikovan Muhammed, a.s., nad ostalim Allahovim poslanicima, a kojom ga je Allah dž.š., poučio, bila je:

 و قل رب زدني علما

I reci: „Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi.“ (TaHa, 114.)

Allah, dž.š., objavio je riječi:

عملكم و رسوله و المؤمنون و قل اعملوا فسيري الله

I reci: “Vi radite, pa će vaš rad vidjeti Allah i Njegov Poslanik i vjernici.“

Na mnogo mjesta Kur’an nam svraća pozornost na Božije znakove (ajatullah). Ovaj svijet na kojem živimo je Božije djelo, u kojem je vidljivo očitovanje Njegove moći. Do spoznaje Boga se može doći samo preko Njegovih stvorenja. Zato nam je Vjerovjesnik, a.s., savjetovao: Razmislite o Božijem stvaranju (odnosno, proučavajte i istražujte kako je svijet nastao), a ne razmišljajte o Božijem biću (jer vam se to na ovom svijetu neće otkriti).

Kao muslimani, prihvatimo da se Allahova svojstva i Njegovi znakovi očituju putem procesa, pojava i zbivanja u svijetu. Obavezni smo istraživati tajne Božijeg stvaranja, razumijevati ih i ono što smo naučili primjenjivati u skladu s Božijom voljom, za dobro svih ljudi.

Nije bio daleko od istine naš rahmetli Husein-ef. Đozo, koji je kazao da je nauka u neku ruku nastavak Objave, na tragu hadisa Allahovog Poslanika: Učenjaci su nasljednici Božijih vjerovjesnika. On je ukazivao da je došlo vrijeme u kome glavnu riječ ima razum, odnosno nauka, kojoj je vjera svjetiljka na putu, kao vodič da nas naši prohtjevi ne odvedu na stranputicu. Naša cijenjena i čestita ulema naučila nas je da, kada uočimo razliku između naučnih činjenica i doslovnog slova objave, prednost damo naučnim činjenicama.

Zato, žalosti me kada čujem glasove i među muslimanima koji potcjenjuju stečeno ljudsko znanje, ne znajući da na taj način dovode u sumnju i samu Objavu.

Zar nam nije objavljeno u Kur’anu: Uči u ime tvoga Gospodara Koji stvara.

Zato, braćo i sestre, koristim se i ovom prilikom da vas još jednom pozovem na vakcinaciju koja može pomoći da se suzbije velika i opaka zaraza COVID-19. Znajte da onaj koji sumnja u znanje koje je Allah dao ljudima, sumnja i u Njegovu Objavu. Ostavite se sumnjičenja bez dokaza, jer je to grijeh.

Braćo i sestre!

Vjerujem da s vama dijelim veliku radost što ovom našem džuma-namazu u Havadže Duraka ili Čaršijskoj džamiji u Sarajevu prisustvuje predsjednik Republike Turske, naš brat i prijatelj, Recep Tayyib Erdogan.

Božijom voljom, naša dva naroda su spojena čvrstom duhovnom vezom – dini islamom. Četiri stoljeća zajedničke povijesti ostavila su tragove u dušama i u srcima naših ljudi. Zajedno smo proživljavali uspone i padove, radosti, žalosti i tuge. I danas, Bošnjaci prema Republici Turskoj gaje duboke i snažne osjećaje ljubavi i bratstva. Istanbul je za naše ljude uvijek bio mjesto gdje su se osjećali kao kod svoje kuće.

Koristim priliku da Vam se, Vaša ekselencijo, u ime muslimana u Bosni i Hercegovini, zahvalim na brizi i pomoći koju Turska država pruža u obnovi džamija iz osmanskog perioda, a koje su porušene od strane agresora na Bosnu i Hercegovinu. Teško bismo sami mogli obnoviti džamije poput Ferhadije, Arnaudije i Aladže u Banjoj Luci i Foči, ali i džamije u Čajniču, Varcar Vakufu, Travniku, Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Maglaju i drugim mjestima. Veliku pomoć nam pruža Direkcija vakufa Republike Turske.

Gospodine Predsjedniče, zahvaljujemo Vam se na stalnoj brizi i snažnoj volji i činjenju da pomognete Bosni i Hercegovini. Hvala Vam što tu brigu pokazujete prema svim stanovnicima naše zemlje. Uz Vašu i pomoć prijatelja iz svijeta, te uz dobru volju naših naroda, koja mora nadvladati loše politike, Bosna i Hercegovina će biti dobra i prosperitetna evropska zemlja, u kojoj će ljudi živjeti u miru i slozi. Molimo dragog Boga da Republika Turska uvijek bude snažna, bedem i stub mira i stabilnosti na Balkanu, i da pod Vašim vođstvom doživi još veći prosperitet i napredak. Neka vas dragi Bog poživi i dobro nam došli!

Braćo i sestre!

Zamolimo skupa našeg Gospodara da nas učvrsti u dini islamu i da budemo od onih koji slušaju Božiju riječ i koji je slijede:

O ljudi, Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje, da pouku primite, On vas savjetuje.

Gospodaru naš, uputi nas na Pravi put!

Amin!

Reisu-l-ulema Husein ef Kavazović

Čaršijska džamija, 27.08.2021.

Akos.ba