Ukoliko film ‘Noah’ pokrene ijedno od teških pitanja naše današnjice, onda je koristi daleko više od štete.
 

Piše: Mirnes Kovač

Film “Noah” američkog reditelja Darrena Aronofskya trebao bi se pojaviti u američkim kinima krajem ovog mjeseca, tačnije 28. marta. Premijerno je prikazan u glavnom gradu Meksika 10. marta, a u ostatku svijeta počet će se prikazivati 4. aprila. Takoreći, još nije ni izašao, a već je podigao kontroverze. Reditelj Aronofsky je izazivao kontroverze svojim ranijim filmskim ostvarenjima, a njegovom najnovijem filmu o Noi, zadnjem od pretpotopnih biblijskih patrijarha, usprotivili su se vjerski konzervativci sa svih strana.

Konzervativne kršćanske zajednice u Americi negodovale su zbog ovog filma u kojem pored Russella Crowea glumi probrana holivudska ekipa: Sir Anthony Hopkins, Jennifer Connelly, Douglas Booth, Logan Lerman i Ray Winstone. Neki kršćanski portali su naveli kako je film “preplavljen kontroverzama” aludirajući na glavnu temu filma, apokaliptični veliki potop čovječanstva. Glavna primjedba testnih gledalaca bila je da film uveliko odstupa od važnog temelja: Biblije.

‘Umjetnička licenca’

Umjesto “biblijskog proroka” koji svijet poziva na pokajanje od grijeha, film sa budžetom od 125 miliona dolara, prema konzervativnim kršćanskim i židovskim testnim gledaocima, prikazuje čovjeka koji se bori sa svojim neprijateljima dok se priprema za nadolazeću apokalipsu. Kompanija “Paramount Pictures” se zbog toga ogradila (disclaimer) u reklamnom materijalu, navodeći kako je dobivena “umjetnička licenca”. Ima tu, dakako, još zamjerki, a jedna od njih je i što je Noa prikazan kao klasični ovovremeni zagovornik zaštite čovjekove sredine. Neki konzervativni kršćanski blogeri i web-portali žestoko su napali i produkcijsku kuću i redatelja, ističući kako se s onim za što se tvrdi da je “biblijsko” ne može igrati, odnosno, da se tim zapada u igru “vjerskog ruleta”. Njima su se pridružili i muslimani. Cenzori u Kataru, Bahreinu i Emiratima su kazali kako je film suprotan učenjima islama.

Oglasio se i egipatski Al-Azhar, ponavljajući već ranije uhodanu tezu da se protivi prikazivanju Božijih poslanika. Najavljuje se da će zabrana, po svoj prilici, uslijediti i u Egiptu, Jordanu i Kuvajtu. Prema islamu, Noah, odnosno Nuh je jedan od 25 Božijih poslanika koji se poimenice spominju u Kur’anu. Cijelo jedno poglavlje nosi njegov naziv, a kur’anska priča umnogome sliči biblijskoj. Izgleda da je Hollywood, kao malo ko danas, uspio ujediniti i židove i kršćane i muslimane. Izdata je čak i fetva! “Prikazivanje ovog filma čini flagrantno narušavanje pravila šerijata… i provocira osjećaje vjernih,” stoji u saopćenju Al-Azhara. Azharovci ističu kako islam zabranjuje predstavljanje likova svetih ličnosti. Dakle, nema slika!? Ali, film niti su producirali muslimani niti je striktno islamska tematika – moglo bi se opravdano pitati. Čemu onda fetva? No, vratimo se slikama, odnosno, njihovom zbiru i pokretu koje prati ton.

Reditelj Aronofsky je izazivao kontroverze svojim ranijim filmskim ostvarenjima, a njegovom najnovijem filmu o Noi, zadnjem od pretpotopnih biblijskih patrijarha, usprotivili su se vjerski konzervativci sa svih strana.

Za razliku od konzervativnih kršćana i židova koji se u konkretnom slučaju bune zbog odudaranja u sadržaju, konzervativni muslimani su izgleda još zakočeni zbog odudaranja u formi. Jer, slika, onakva kakva je bila percipirana u prvim stoljećima islama, ipak, nije isto što i pokretna slika, da ne kažemo, gluma kao performans.

Opširnije na portalu AJB:

Koga će ponijeti Noina lađa?

balkans.aljazeera.com