Hikmet Barutçugil, turski majstor ebrua: Ebru krije nedokučivu tajnu Božijeg stvaranja

“Umjetnost je ono što povezuje ljude, ona je iznad svega. U umjetnosti se ne upliću problemi politike, vjere i jezika. Sve ono što ljude razdvaja u umjetnosti postane jedno i razlika nema. To je naročito primjetno kod islamske umjetnosti, gdje je jedina težnja traganje za božanskom ljubavi, što je jedan od razloga zbog kojih sam posjetio Sarajevo”, kaže prvorazredni turski majstor ebrua Hikmet Barutçugil

Razgovarao: Haris DERVIŠEVIĆ

Fotografije: Elvira BOJADŽIĆ

U sarajevskoj galeriji BZK “Preporod” 17. juna otvorena je zajednička izložba “Od Bosfora do Sarajeva” turskih umjetnika Hikmeta Barutçugila, koji se predstavio radovima ebrua, i Aydına Ildema, koji je sarajevskoj publici pokazao svoja ulja na platnu s motivima starih bosanskih gradova.

Hikmet Barutçugil, turski je ebruzen, odnosno prvorazredni majstor ebrua, te je za Stav dao kraći intervju. Profesor je Odsjeka za tradicionalnu tursku umjetnost Univerziteta “Mimar Sinan” u Istanbulu te Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta “Marmara” u Istanbulu. Jedan je od najpriznatijih turskih umjetnika ebrua koji ovu tehniku i umjetnost istražuje nekoliko decenija. Njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove umjetnosti najbolje svjedoči činjenica da jedan stil ebrua nosi naziv po njemu – “Barut‑ebru”. Učestvovao je na više od 178 izložbi, od čega 95 izvan Turske. Autor je sedam knjiga o umjetnosti ebrua. Njegova djela čine dio stalnih postavki svjetskih muzeja, poput Britanskog muzeja u Londonu.

Barutçugil nije prvi put u posjeti BiH. Do sada je imao izložbe i održao predavanja u Sarajevu, Mostaru, Konjicu i Fojnici. Pitali smo ga šta je to što ga vraća u Bosnu: “Umjetnost je ono što povezuje ljude, ona je iznad svega. U umjetnosti se ne upliću problemi politike, vjere i jezika. Sve ono što ljude razdvaja u umjetnosti postane jedno i razlika nema. To je naročito primjetno kod islamske umjetnosti, gdje je jedina težnja traganje za božanskom ljubavi, što je jedan od razloga zbog kojih sam danas u Sarajevu. S druge strane, poznanstvo s profesorom Ćazimom Hadžimejlićem drugi je razlog koji me stalno vuče na ove prostore. Upravo je on bio povod svih mojih ranijih dolazaka. Ne mogu da ne dodam da svaki put osjećam posebno zadovoljstvo prilikom otvaranja izložbi u Bosni.”

Kao dobar poznavalac historije islamske umjetnosti, Barutçugil je govorio i o odnosu islama i umjetnosti: “Kada se pravi komparacija islamske umjetnosti i umjetnosti Zapada, mora se naglasiti da se razlika ogleda u samim osnovama. Umjetnost Zapada svijet promatra tjelesnim očima. S druge strane, islamska umjetnost svijet promatra okom srca. Sve ono što je Bog stvorio čovjek treba promatrati okom srca i predstaviti to kroz umjetnost. Pomoću umjetnosti, mi razmišljamo o Božijim kreacijama i na taj mu se način nastojimo približiti.”

Umjetnost ebrua raširena je u Turskoj, dok je to u Bosni i Hercegovini sasvim suprotno. Kao vrsni majstor ebrua, Barutçugil je objasnio da “ebru dolazi od perzijske riječi ‘ab-ru’, što u prijevodu znači oblak, a prema nekima površina vode. Igre boja koje se dešavaju na površini vode mi ne možemo objasniti. Pogledamo li bolje, na površini vode oslikavaju se makrokosmos i mikrokosmos. Oblike koji se javljaju teško je definirati. U tim trenutcima na površini vode kao da se odigrava Božiji stvaralački akt. To je razlog zbog kojeg se potpisujem ‘Hikmet Huda’, što znači ‘onaj koji ne poznaje Božije tajne’”, otkrio je Barutçugil.

Kako je ebru usko vezan za vodu, njena tajnovitost sadržana je u ajetu Kur’ana Časnog gdje Uzvišeni Bog kaže: “Mi od vode sve živo stvaramo.” Barutçugil stoga kroz ebru nastoji odgonetnuti stvaranje čovjeka. “U trenucima dok slikam na vodi, otvara mi se nepoznat i nedokučiv svijet”, objasnio nam je.

“Želja za razumijevanjem suštine ebrua vodi nas do ibadeta, služenja Bogu. Stepen čovjekovog nadahnuća biva oslikan na površini vode. Primijetio sam da moji studenti prolaze kroz poseban preobražaj nakon upoznavanja s ebruom. Oni polaze na putovanje od vanjskog, tj. materijalnog svijeta prema unutrašnjem, tj. duhovnom. Malo ću karikirati i kazati da to nalikuje “resetiranju” računara. U doticaju s ebruom studenti doživljavaju “resetiranje” svog bića. U vremenu u kojem živimo važno je vratiti se bitnim stvarima. Slično drugim umjetnostima islama, cilj je ebrua zadovoljstvo Uzvišenog Boga”, naglasio je Barutçugil, koji tvrdi da, bez obzira na drevne korijene, ebru prati savremene umjetničke tokove, tako da nije neobično vidjeti kombinacije ebrua i fotografije ili drugog oblika umjetnosti. Upravo su i na izložbi u galeriji BZK “Preporod” posjetioci imati priliku vidjeti spoj ebrua i slikarstva.

(Faktor.ba/Magazin STAV)