HIDŽAMA – lijek kojeg su meleki preporučili

Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, podsticao je muslimane da se liječe hidžamom: “Zaista je hidžama najidealniji (lijek) kojim se liječite.“ (Buhari); “Zaista je hidžama najbolje sa čime ste se liječili, ili (hidžama) je (jedan) od vaših najidealnijih lijekova.“ (Muslim). Inače, ljudsko tijelo neprestano proizvodi crvena krvna zrnca usljed čega dolazi do njihovog povečavanja i upravo hidžama radi na postizanju ravnoteže u krvi, odnosno izbacivanju nepoželjne krvi iz ljudskog tijela.

→ Koristi hidžame su slijedeće:

– poboljšanje protoka krvi kroz mozak,

– liječenje starih krvnih zrnaca,

– stimuliranje rada jetre,slezene i želuca,

– liječenje grčenja mišića vrata,leđa i stopala,

– liječenje migrene,

– putem aktiviranja cirkulacije krvi i poboljšavanja njenog kvaliteta i podizanja imunog sistema,poboljđšava se vid i liječe se bolesti očiju,

– liječenje opće slabosti,

– liječenje bolesti probavnog sistema,

– liječenje bola u nervima,

– reguliranje krvnog pritiska,

– oslobađanje tijela od loše krvi,

– aktiviranje imunog sistema,

– rješavanje od toksina,

– liječenje povišene mokračne kiseline,

– liječenje oštećenja pamćenja,

– preventiva moždanog udara.

Naučno je dokazano da je hidžama periodični proces pregleda krvi, što dovodi do aktiviranja ćelija i uklanjanja nakupljenih toksina (otrova) i jačanja imunog sistema.

→ Nekoliko hadisa o hidžami

Hidžama je vid poslaničkog liječenja odstranjivanjem nečiste krvi iz organizma na specifičan način. U Poslanikovom sunnetu navode se brojne predaje koje aludiraju na vrijednost i propise hidžame. Možemo ih svrstati u nekoliko narednih poglavlja:

Prvo: Allahovi meleki su oporučili Poslaniku hidžamu

Ibn Abbas prenosi da je Resulullah kazao: “Nisam prošao pored skupine meleka, u noći Isra, a da mi nisu oporučili: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame.’” Tirmizi, (2053), Ibn Madže, (3542), Hakim, 4/209. Hakim i Zehebi ovu predaju smatraju vjerodostojnom.

U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svome ummetu da čine hidžamu.” Tirmizi, (2052), Ibn Madže, (3544), Bezzar, 3/388 (El-kešf), sa ispravnim lancem prenosilaca. Ova predanja ukazuju na milost meleka prema ovome ummetu, želeći mu svako dobro, oporučujući mu hidžamu.

Drugo: Hidžama je najbolji lijek

Enes b. Malik prenosi od Poslanika, sallallahu ‘alejhi we sellem: “Najbolji lijek kojim se možete liječiti je hidžama.” Muslim (1577), Tirmizi, (1278), Ahmed, 3/174, Ibn Sad, 1/443.-444.

U drugom hadisu stoji: “Ono čime se liječite ako u njemu, uistinu, ima lijeka onda je u hidžami.” Buhari, (5697), Muslim, (2205).

Meðutim, neki učenjaci smatraju da se ove predaje odnose na stanovnike Hidžaza i drugih toplih krajeva. U hadisu koji prenosi Džabir Poslanikkaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.” Muslim, (2205), Ibn Hibban, 3/440, Ebu Jala, (2037), Hakim, 4/409, Bejheki, 3/387.

Treće: Hidžama u odreðenim vremenima ima posebne odlike i daje (posebno) efikasne rezultate

Ebu Hurejre kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: “Ko učini hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana (lunarnog mjeseca), bit će mu lijek od svake bolesti.” Ebu Davud, (3861), Tirmizi, (2053), Ibn Madže, (3551) slično tome, Hakim, 4/210 sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.

U drugoj predaji spominje se samo sedamnaesti dan. Hakim, 4/210. Hakim i Zehebi su ga ocijenili vjerodostojnim po Muslimovim kriterijima. Tako je Resulullah činio hidžamu ovim danima. Tirmizi, (2051) i u Eš-šemailu, (313), Hakim, 4/210 sa ispravnim lancem prenosilaca. U jednom hadisu Poslanik preporučuje činjenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. Ibn Madže, (3552, 3553) i Hakim, 4/409 sa dobrim lancem prenosilaca.

Četvrto: Hidžama nije poželjna u odreðenim vremenima

Resulullah, sallallahu ‘alejhi we sellem, je zabranio činjenje hidžame srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. Ibn Madže, (3552, 3553) i Hakim, 4/409 sa dobrim lancem prenosilaca. U drugoj predaji Resulullah, sallallahu ‘alejhi we sellem,kaže: “Ko učini hidžamu srijedom ili subotom, pa ga pogodi šuga, neka ne krivi nikoga osim sebe.” Bezzar, 3/388 (El-kešf). Vidjeti, takoðer Zadul-mead, 4/61.

Peto: Hidžamu čine žene kao i ljudi

Ummu Seleme, žena Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi we sellem, zatražila je od njega dozvolu da sebi učini hidžamu, pa joj je dozvolio. Muslim, (2206), Ebu Davud, (4105), Ibn Madže, (3545). Vidjeti komentar imama Kurtubija na ovu predaju u El-mufhimu, 5/596. U drugoj verziji se navodi da je to bila Aiša, r.a., Hakim, 4/209.-210. Hakim i Zehebi su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim.

Šesto: Hidžama se može činiti na različitim dijelovima tijela

Prenosi se da je Resulullah, sallallahu ‘alejhi we sellem, činio hidžamu na glavi (općenito), na sredini glave, sa obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i stopalu. Buhari (5700), Ebu Davud (3559, 3860, 3861), Ibn Madže, (3546, 3548, 3550), Tirmizi, (2051), Ibn Huzejme, (2658, 2659, 2660) sa vjerodostojnim lancima prenosilaca.

Tako je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, svakome ko bi se požalio na glavobolju kazao: “Učini hidžamu.” Ebu Davud, (3858) sa dobrim lancem prenosilaca. U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada nastupe jake žege olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak, pa ga to ubilo.” Hakim, 4/212. Hakim i Zehebi su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim

kurankaolijek.wordpress.com