Kolumne i intervjui

Hidžab, Zaključak VTSV-a, diskriminacija i moje PRAVO!

O diskriminaciji Piše: Aziza Marinković

Diskriminacija otprilike predstavlja nejednako postupanje i umanjivanje nekog prava nekom, po različitim osnovama. U cilju pojašnjenja termina svakako treba spomenuti jednog od najpoznatijih sociologa današnjice, profesora Zigmunta Baumana (Zygmunt Bauman), koji govori da je „sloboda pojedinca ograničena slobodom drugih“ i da to odmah „sazna dijete koje puže“. Elaborirajući njenu društvenu paradoksalnost, prof. Bauman potvrđuje da je „moja i tvoja sloboda, uslov moje slobode“.

Prije više od pedeset godina svijet je rekao “nikad više” strahotama Drugog svjetskog rata. Proglasio je da sva ljudska bića, gdje god se nalazila i ko god bila, imaju prava koja se moraju poštovati u svim okolnostima. Ta su prava iznesena u Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima, koju su Ujedinjeni narodi proglasili 1948 godine. Ako tvoja prava koja prema zakonu imaš krši neko drugi — bio on drugi pojedinac ili pripadnik policije ili snaga sigurnosti — imaš pravo gledati kako za to snosi sankcije.

Član 7

‘Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona’. Imaš pravo da se prema tebi, pred zakonom, odnose na isti način kao i prema bilo kome drugom. Imaš jednako pravo kao i bilo tko drugi biti zaštićen/zaštićena zakonima tvoje zemlje.

Član 8

‘Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova, zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su njemu/njoj zajamčena u ustavu ili zakonu’

Ljudska prava često se zovu ‘prirodna prava’ – prava koja pripadaju ljudima jednostavno zato što su ljudska bića. Ona se ne mogu kupiti, zaraditi ili naslijediti – ona su ‘neotuđiva’, niko nema prava druge lišiti prava iz bilo kojeg razloga. Standardi ljudskih prava određuju što vlade moraju napraviti za svoje građane i također ono što ne smiju učiniti svojim građanima. Kada kažemo da svaka osoba ima ljudska prava, time kažemo i da svaka osoba ima odgovornosti poštivati prava drugih. Ljudi imaju ljudska prava čak i kada ih zakoni njihove zemlje ne priznaju ili ne štite. U BiH ta prava krše, oni koji su zaduženi za vladavinu prava, to je svojim zaključkom uradilo Visokog sudsko i tužilačko vijeća BiH.

Opširnije na portalu buka.com:

Hidžab, Zaključak VTSV-a, diskriminacija i moje PRAVO!

Povezani članci

Back to top button