Harun Karčić: Učim svoju djecu da traže halal znak pri kupovini
“Granice su promjenjiva kategorija. Mi u Bosni i Hercegovini nismo shvatili da imati državu nije pravo, već privilegija i velika obaveza. Država se može lahko izgubiti: u Libiji su pokrajinski, plemenski i klanski identiteti bili mnogo jači i zato se država raspada, baš kao i u Iraku.”
Razgovarao: Adis Hasaković
Vaša emisija “Granice istoka” ovih dana obilježava godinu dana emitiranja na regionalnoj news televiziji Al Jazeera Balkans. Otkud ideja za pokretanje jedne ovakve emisije i da li ste zadovoljni onim što je do sada producirano?
Sredinom 2015. godine sam razgovarao sa svonim šefovima, Tarikom Đođićem i Edhemom Fočom, oko ideje da pokrenemo vanjsko političku emisiju koja bi se fokusirala na Bliski istok i detaljnije pojasnila stanovnicima Zapadnog Balkana šta se zapravo dešava tamo. Neki gledaoci mi i dalje prigovaraju kako mi ‘’imamo dovoljno vlastitih problema’’ i da ne bi trebali previše posvećivati pažnje dešavanjima u muslimanskim zemljama. Ali ne slažem se s tim iz prostog razloga što je današnji svijet povezaniji nego ikad.
Nešto što se dogodi u Siriji ne ostaje samo u Siriji nego se osjeća i u Grčkoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. To su stanovnici Balkana tek shvatili 2015. i 2016. godine kada je talas od million izbjeglica, pretežno Sirijaca ali i Afganistanaca, krenuo iz Turske preko Grčke, Srbije, Mađarske i Hrvatske na putu prema Njemačkoj i Austriji. Onda su se neki zapitali ‘’Šta se dešava u Siriji’’ i ‘’Zašto ti ljudi bježe iz Sirije’’? Dakle, mnogi su shvatili razmjere rata u Siriji, koji je počeo 2011. godine, tek kada su vidjeli million izgladnjelih, promrzlih izbjeglica kako prolaze kroz njihove države, bježeći od zločinačkog režima Bašara Al Assada.
Zatim, bilo je i volontera koji su otišli sa Balkana da se bore u Siriji u raznim oružanim grupama protiv Assadovog režima. Zašto? Zato što su vidjeli na televiziji i internetu šta se dešava u toj zemlji. Apsolutno isti scenarij vidimo sa srpskim dobrovoljcima koji su otputovali u Ukrajinu da se bore na strani ruskih snaga ili Hrvate koji su otišli da se bore na strani Ukrajinske vojske. Dakle, svijet je povezan, a svakodnevna dešavanja u Ukrajini, Rusiji, Siriji ili Turskoj direktno ili indirektno utječu na nas na Balkanu i stoga moramo znati šta se tamo dešava.
Mi koji živimo u Bosni i Hercegovini moramo znati da smo mala država i da geopolitička previranjamogu direktno utjecati na nas i na našu sigurnost. Ali to na žalost kasno shvatimo. Primjera radi, malo je ko obratio pažnju kada su Ruske paravojne formacije otišle da se bore na Krimu protiv Ukrajinske vojske, a među tim Rusima je bilo onih koji su ratovali 1990-ih na strani Vojske Republike Srpske. A to su u Sarajevu tek shvatili početkom 2018. godine kada se vidjela jasna veza između srpskih paravojnih formacija i ruskih bajkerskih grupa poput ‘’Noćnih vukova’’ i kada se počelo govoriti o Krimskom ili Abhazijskom scenariju u Bosni i Hercegovni.
Tako da su od starta postojali snažni argumenti za pokretanje vanjsko-političke emisije koja bi imala akcenat na Bliski istok. Imao sam puno razumijevanje i podršku naše uprave. GospodinĐođić i gospodin Fočo imaju puno povjerenje u mene i dali su mi, doslovno, odriješene ruke da sam uređujem i vodim svoju emisiju koja je trenutno među najgledanijim na Al Jazeeri Balkans. Glavni i odgovorni urednik Current Affairs odsjeka na Al Jazeeri Balkans je Fahrudin Bečić i on je meni velika podrška i mentor.
Više na halalmagazin.com
