Halal-utrka za milijarde: BiH koristi prednosti sve veće globalne potražnje za halal-certifikatom
Kompanijama iz BiH halal-certifikat direktna je ulaznica na halal-tržište sa 1,8 milijardi potrošača
Zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva, odgovara zahtjevima turista, a kvalitet halal certificiranih proizvoda prepoznaje i nemuslimansko stanovništvo.
Bosna i Hercegovina najveće je halal-tržište Jugoistočne Evrope, a Agencija za certificiranje halal-kvalitete izdala je certifikat za sve vodeće brendove u BiH; Klas, Vispak, Ovako, Meggle, Milkos, Ledo. Certificirano je i nekoliko hotela, objekata koji pružaju ugostiteljske usluge, turistička agencija, farmaceutske kompanije…
„Trenutno ima više od četiri hiljade bosanskohercegovačkih halal-proizvoda na policama marketa širom BiH. Njih oko 80 posto označeno je znakom halal-kvalitete, dok određeni broj proizvoda zbog prirode samog proizvoda (rinfuzni proizvodi i poluproizvodi, odnosno sirovine za druge industrije) nije označen zaštitnim znakom halal-kvalitete“, rekao nam je Amir Sakić, direktor Agencije za certifikaciju halal-kvalitete u BiH, osnovane 2006. godine s primarnim ciljem da se domaćim konzumentima osigura mogućnost korištenja sigurnih i provjerenih halal-proizvoda.
Zadovoljstvo kupaca
Proizvođači se najčešće odlučuju za halal certificiranje svojih proizvoda i usluga zbog zadovoljstva kupaca. Sve je više i turista u BiH koji preferiraju ovu vrstu proizvoda i usluga pa je razumljiv poslovni trend da sve više proizvođača certificira svoje proizvode i usluge kod Agencije za certifikaciju halal-kvalitete.
„Halal-certificiranje omogućava kompanijama da učvrste svoju poziciju na domaćem tržištu, ali se pruža i mogućnost za izvoz na strana tržišta koja zahtijevaju halal-certifikat. Sama je BiH, iako mala po broju stanovnika, izuzetno značajno halal-tržište u regionu. Recimo, većina halal certificiranih kompanija iz Hrvatske odlučuje se za certificiranje zbog halal-potrošača u BiH“, kaže Sakić i dodaje da se, osim zemalja Bliskog istoka, bh. halal-proizvodi izvoze na tržišta regiona, Sjeverne Amerike, EU, Rusije, Azerbejdžana, Kazahstana i Australije.
To potvrđuju i podaci da Hrvatska od ukupno 2.500 halal certificiranih proizvoda njih najviše plasira u BiH i ostvari godišnji prihod od 9,3 milijardi kuna, od ukupne sume od 10,3 milijardi kuna, koliko zaradi od izvoza na sva halal-tržišta.
Kada je riječ o BiH, podaci o vrijednosti i količini izvezene i uvezene halal-robe dostupni su samo kod kompanija koje se time bave, kažu nam u Agenciji. Zbog nepostojanja ove vrste podataka na državnom nivou vrlo je teško utvrditi i položaj i tačan udio Bosne i Hercegovine u globalnom halal-tržištu, koje je okarakterizirano kao jedno od najbrže rastućih tržišta na svijetu. S rastom od 10 posto na godišnjem nivou, globalno tržište halal-proizvoda i usluga procjenjuje se na 2 triliona dolara u 2013. godini i očekuje se da će dostići 3.7 trilion dolara u 2019. godine, stoji u izvještaju „Global Islamic Economy 2014–2015“. Broj je potencijalnih potrošača halal-tržišta 1,8 milijardi muslimana, a pored Kine i Indije ocijenjeno je kao treće milijardersko tržište u svijetu. Pored stalnog rasta muslimanske populacije, razlog uspjeha halal-tržišta jeste ekonomski razvoj i raspoloživi prihod u muslimanskim državama. Muslimani kao potrošači sve se više informiraju o proizvodima koje koriste, samim tim žele znati prirodu i izvor, način proizvodnje, distribuciju te finansiranje nekog proizvoda i usluge.
„S halal-certifikatom stiče se bitan preduvjet da se sudjeluje u velikoj tržišnoj utakmici najbrže rastućeg tržišta. Ipak, to je samo jedan od preduvjeta, jer kvalitet, dizajn i cijena bitni su itekako i na ovom tržištu“, pojašnjava Vasvija Poljo, menadžer kvalitete u kompaniji Klas d.d. Sarajevo, koja posjeduju certifikat od 2007. godine.
Klas je, osim u BiH, prisutan na još tri halal-tržišta: na Bliskom istoku, u SAD-u i u Zapadnoj Evropi.
Poreba za standardizacijom
Iako ne postoji svjetska krovna organizacija za halal-certificiranje, uvođenjem halal certifikacije kroz islamske zajednice, nevladine organizacije ili čak kroz državne organe u pojedinim državama, smatra se ključnim uspjehom ovog sektora. Shodno međunarodnim normama i najboljim svjetskim praksama i iskustvima, izgrađen je sistem halal-certificiranja koji je kompatibilan s drugim međunarodnim standardima koji uređuju sistem upravljanja kvalitetom (ISO i HACCP) i u skladu je s halal-standardom zemalja Islamske konferencije OIC/SMIIC I – Halal food, stoga je jednostavan za primjenu u uređenim industrijskim pogonima. Halal-standard čini set pravila i smjernica za proizvodnju i pripremu hrane ili davanja usluga u skladu s pravilima islama. „Da bi proizvod bio halal prvo mora zadovoljavati higijenske zahtjeve, da bude zdravstveno ispravan i koristan za konzumiranje“, kaže Sakić.
Pored Agencije na nivou BiH, novost je da je ove godine osnovano i Udruženje Halal industrije pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine koje okuplja više od 50 halal certificiranih kompanija iz BiH. „Cilj osnivanja jeste artikuliranje i zastupanje interesa članica u odnosu na otvorena pitanja koja se tiču uređenja halal-tržišta u BiH te otvaranja novih tržišta i realizaciju potencijalnih investicijskih projekata u BiH“, kaže Amir Sakić.
„Halal predstavlja skup vrijednosti koje su u velikoj mjeri univerzalne i kompatibilne sa sistemima vrijednosti koje leže u osnovi brojnih nacionalnih i međunarodnih propisa i standarda“, napominju iz kompanije Klas.
Halal nije poželjan samo muslimanima
Upravo zbog ovih vrijednosti, tržište halal-hrane ima potencijal da ga pored muslimana prihvati i ostalih 5,6 milijardi potrošača u svijetu.
Često se halal-oznaka interpretira isključivo kao garancija da određeni proizvod ne sadrži komponente svinjskog porijekla ili alkohola. „Osim te činjenice, halal znači da u proizvodu nema nikakvih sastojaka štetnih po ljudsko zdravlje. Stoga je halal garancija da proizvod ne sadrži hormone, genetski modificirane organizme, antibiotike i druge toksične sastojke. On garantira i vrhunske sanitarno-higijenske standarde proizvodnje te je definitivno garancija zdravstvene bezbjednosti hrane“, pojašnjavaju iz Klasa, kompanije koja postoji već 112 godina, a njene proizvode dnevno konzumira više od dvaju miliona potrošača.
Prema podacima Svjetskog halal foruma, razmjena halal-hrane i pića na godišnjem nivou vrijedna je 1.4 triliona dolara ili 17,7 posto od ukupne svjetske prehrambene industrije, a do 2019. godine dostići će i 21 posto te industrije, piše u izvještaju „Global Islamic Economy 2014–2015“. Halal-tržište je trenutno jedno od najprofitabilnijih i najutjecajnijih u prehrambenoj industriji, smatraju mnogi svjetski ekonomisti. Na osnovu nekoliko trendova, oni predviđaju da će prehrambena halal-industrija postati glavna tržišna sila u skoroj budućnosti, zbog toga što je islam religija koja se najbrže širi u svijetu, što povećava konzumiranje halal-hrane iz etičkih i sigurnosnih razloga kod nemuslimanskih potrošača. Naprimjer, u Londonu postoji šest miliona potrošača halal-proizvoda od kojih su samo dva miliona muslimani. Na kraju, među muslimanima postoji izražena svijest o potrebi i važnosti o korištenju samo halal-hrane koja se širi zahvaljujući globalnim sistemima informiranja. Za dobar primjer porasti potrošačke svijesti navodi se Rusija i rast potražnje za halal-proizvodima od 40% godišnje.
Primjer iz regije jeste zagrebačka osnovna škola „Matija Grupac“. Oni su postali prva osnovna škola u regiji koja je dobila halal-certifikat. U ovoj školi svi učenici, bili oni muslimani ili ne , mogu dobiti hranu pripremljenu prema halal-standardu. „Posebnost halala jeste činjenica da ne trpi genetski modificirane organizme, što onda znači da je strogo zabranjena i soja, jer ona danas isključivo dolazi u GMO obliku. Halal je dobar odabir ne samo zbog vjere nego i zbog kvalitete“, izjavila je direktorica ove škole Ljiljana Klinger novinaru magazina „Globus“.
Prema podacima iz 2013. godine, države s najviše potrošača halal-hrane jesu Indonezia (190 milijardi dolara), Turska (168 milijardi dolara ), Pakistan (108 milijardi dolara) i Iran (97 milijardi dolara)
Garancija kvaliteta
Halal je primjenjiv na različite vrste proizvoda i usluga, a zahtjevi koje certifikat stavlja pred proizvođače jesu najstriktniji kada je u pitanju mesna industrija. To su nam potvrdili iz Mesne industrije „Ovako“, koja posjeduje 46 polutrajnih i trajnih halal-proizvoda od pilećeg mesa, a najavljuju još i 45 halal proizvoda iz kompleksa Brovis.
„S halal-proizvodnjom želimo osigurati kvalitet proizvoda za sve potrošače koji vode računa o zdravoj i kvalitetnoj hrani. Dugi je cilj to što s halal-certifikatom očekujemo sinergističko djelovanje s HACCP standardom, a to znači još bolje osiguranje kvalitete za naše proizvode“, kaže Anida Malagić, kontrolor kvalitete u MI „Ovako“, koja svoje halal-proizvode izvozi na tržišta Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonija, Australije i Bliskog istoka.
Halal-certifikat ima oko 90 posto proizvoda iz Klasovog proizvodnog asortimana. Halal oznaku nosi kompletan mlinsko-pekarski asortiman, tjestenine, kao i slastičarski proizvodi. „Prvi korak za proizvodnju halal-proizvoda jeste nabavka sirovine po specifikaciji koja precizira da ona mora biti proizvedena u skladu s halal i drugim standardima, kao npr. da pšenica mora imati certifikat da nije GMO, certifikat o sadržaju teških metala, pesticida, aflatoksina, mikotoksina, o radioaktivnosti… Nakon nabavke sirovine, one se skladište i puštaju u proces proizvodnje poštivajući zahtjeve svih standarda koje Klas posjeduje (HALAL, HACCP, ISO 9001, ISO 14001). Proizvod se dobija u strogo kontroliranim uvjetima koji uključuju higijenu pogona, mašina i radnika“, rekla je Vasvija Poljo.
Svake tri godine, Agencija za certificiranje halal-kvalitete organizira obuku za rukovodioce određenih sektora te nakon završene obuke i položenog ispita, polaznik dobija certifikat kojim se potvrđuje da je osposobljen za interni audio i nadzor primjene zahtjeva halal-standarda radi obezbjeđenja halal-kvalitete proizvoda u firmi.
„Obučena osoba svakodnevno stečeno znanje prenosi na radnike. Primjenom halal-standarda utvrdili smo haram, kritične kontrolne tačke i preventivne mjere za njihov nadzor. Halal certifikat doprinio je unapređenju proizvodnih procesa i podizanja svijesti uposlenika u primjeni i pridržavanju procedura o sanitarno-higijenskoj ispravnosti proizvoda“, naglašavaju iz kompanije „Ovako“.
Halal-certifikat primjenjuje se i na druge proizvode (kozmetika, lijekovi, obuća, odjeća, namještaj, sredstva za higijenu…) i usluge (logistika, turizam, bankarstvo, berzansko poslovanje…).
„BiH ima velike mogućnosti za razvoj drugih halal-proizvoda i usluga, a naročito u oblasti turizma i farmaceutske industrije“, kaže direktor Agencije Amir Sakić.
Halal friendly destinacija
Halal-turizam je još jedan rastući fenomen u svijetu. Gosti koji preferiraju halal-turizam troše 500 dolara više od zapadnih turista, na ljetovanja dolaze s mnogočlanim porodicama, iznajmljuju velike apartmane, odsjedaju u skupim hotelima i, ako im se svidi, zadržavaju se minimalno sedam dana. Da biste pridobili ovakve turiste potrebno je ispuniti određene uvjete: morate posjedovati luksuzne halal-hotele u kojima se hrana služi prema halal-standardima, bez alkohola, svinjetine i drugih zabranjenih stvari, koji nude posebna mjesto za obavljanja namaza, odvojene plaže i bazene (za muškarce i žene). Halal-turizam zauzima 13 posto tržišta u ukupnom turizmu i, prema posljednjim pokazateljima, uskoro će dostići i 20 posto.
Iz Agencije kažu da je Bosna i Hercegovina rangirana u vrhu najpoželjnijih halal-turističkih destinacija. „Zato je potrebno da učinimo mnogo više kako bi turisti imali raznovrsniju i kvalitetniju ponudu. Porast broja turista odrazio se pozitivno i na inostrana ulaganja u turističke objekte i za očekivati je da će ovi trendovi biti nastavljeni jer su halal-turisti izuzetno dobro prihvaćeni u Bosni i Hercegovini“, kaže direktor Agencije i dodaje: „Ako je suditi po trenutnom broju stranaca koji posjećuju BiH, onda se bez sumnje može reći da smo najinteresantniji turistima iz Turske, veliki interes za posjete BiH izražen je i u Maleziji. Sve više turista dolazi i iz Kuvajta, UAE i drugih zaljevskih zemalja.“
Halal-turizam predstavlja djelatnost pružanja usluga tokom putovanja osobama koje žive u skladu s halal-normama. U Agenciji tvrde da su izdali nekoliko certifkata za usluge halal smještaja, a „City Boutique Hotel“ prvi je halal friendly rangirani hotel u BiH i regionu. Između ostalog, u ovom hotelu nema alkohola, zabranjeno je pušenje, a u toku mjeseca posta organiziraju se iftari i sehuri.
Hrvatska u svojoj halal turističkoj ponudi ima 12 hotela, jedan catering i jednu turističku agenciju, a u procesu su certificiranja još dva hotela u Opatiji. Mnoge zemlje odavno nude halal turističku ponudu. Najpopularnije su halal-destinacije uglavnom islamske zemlje poput Malezije, Turske i Egipta. U posljednjih nekoliko godina nemuslimanske zemlje, uključujući Australiji, Singapur i Francusku, pokazale su interes za halal-turizam.
Samir Avdić, vlasnik firme Bio-Remix Manufaktura iz Brčkog, prvi je certifcirani proizvođač halal-kozmetike u BiH. Slogan je njegove kompanije: Sve što u suštini ne možeš pojesti, ne stavljaj na svoju kožu. „Naše je tržište kozmetike neuređeno. Na policama imamo smeća koliko hoćeš. Nije ni čudo što obolijevamo od raka kože. Natpisi na proizvodima poput ECO i BIO ništa ne znače. Halal-certifikat je dokaz kvaliteta jer imaju visoke standarde provjere“, tvrdi Avdić i naglašava da su halal-certifikatom i sami proizvođači zaštićeni.
Nakon hrane i finansijskih usluga, halal-kozmetika se može smatrati kao najbrže rastući sektor ove industrije. Preparati za uljepšavanje lica, kose i tijela prave se isključivo od biljaka i biljnih ekstrakata, bez alkohola i sastojaka životinjskog porijekla, naročito svinjetine. Halal kozmetika podrazumijeva i da proizvodi nisu testirani na životinjama.
Podaci iz Instituta za nauku o ličnoj njezi iz Australije pokazuju da globalno tržište kozmetike vrijedi ukupno 334 milijarde dolara, dok 13 milijardi dolara otpada na halal-kozmetiku. 25 posto od kozmetike koja se prodaju na Bliskom istoku ima halal-certifikat.
Halalolsun, kabulolsun
Osnovni dijelovi islamske ekonomije jesu halal-industrija i islamsko bankarstvo. U islamskim je finansijama cilj da novac koji se posuđuje ne bude upotrijebljen za nešto što škodi čovjeku i da on proizvede neku vrijednost. Agencija za certificiranje halal-kvalitete i Bosna Bank International d.d. Sarajevo ove godine potpisali su memorandum koji definira saradnju institucija na razvoju unapređenja i promocije halala, islamskog bankarstva i drugih poslova od zajedničkog interesa.
„Ovaj memorandum o saradnji prvi je u svijetu koji je potpisan između ovakvih institucija“, naglasio je Sakić. Prva kompanija koja se okoristila halal-novcem iz BBI Banke za halal proizvodnju jeste Mesna industrija „Semko“ iz Visokog.
U medijima se ponekad pojave vijesti o zloupotrebi halal-certifikata, više u svijetu nego u BiH. „Kada se usvoji halal-standard od strane Agencije za certificiranje halal-kvalitete, to ne dopušta nikakve sumnje da je proizvod proizveden po halal-principima“, tvrde iz Klasa.
Agencija za certificiranje halal-kvalitete u suradnji s nadležnim laboratorijama u BiH uzima uzorke sirovina i gotovih proizvoda i provjerava da li se u njima nalaze sastojci koji nisu halal, tj. koji nisu dozvoljeni muslimanima za konzumiranje. Do sada je registriran određen broj slučajeva pogrešnog deklariranja halal-proizvoda. „Nezahvalno je svaki ovakav slučaj označiti zloupotrebom, ali ima i takvih primjera. Na globalnom nivou halal nije zaštićen kao zasebna kategorija, već se zloupotrebe rješavaju u okviru propisa o deklariranju proizvoda i zaštiti prava potrošača“, objašnjavaju iz Agencije.
(Enisa Kezo/STAV/Faktor.ba)