Erdogan: Evropski političari nisu izvukli pouku iz Srebrenice
“Danas smo zajedno da se prisjetimo žrtava genocida u Srebrenici, jedne od najbolnijih i najsramotnijih stranica u historiji, i da podijelimo žalost naše bošnjačke braće”, rekao je Erdogan u videoporuci emitovanoj danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici dodavši:
“Iako zbog koronavirusa nisam fizički među vama, moja osjećanja i misli su uvijek u Bosni, uvijek s vama”.
Na početku obraćanja Erdogan je uputio riječi saučešća porodicama mučki ubijenih žrtava, poželjevši Božji rahmet šehidima Srebrenice.
Podsjetivši da je prošle godine u Sarajevu prisustvovao odavanju počasti i ispraćaju put Srebrenice žrtvava genocida, Erdogan je kazao da “smo svi tada svjedočili kako porodice uprkos ogromnoj boli uspravno i s ponosom ispraćaju svoje bližnje”.
“Iako je od genocida prošlo četvrt vijeka, bol nam je još uvijek svježa”, kazao je turski predsjednik i nastavio:
“S pronalaskom svake masovne grobnice srca nam se iznova cijepaju. Žene i dalje žive u nadi da će pronaći muževe, djeca se nadaju pronalasku očeva i majki. I nakon ovoliko minulog vremena, majke gledaju niz put u nadi da će ugledati djecu. 25 godina tragom plavih leptira tražimo naše voljene”.
Kazavši da “naš Gospodar kaže: ‘I ne recite za one koji su na Allahovu putu ubijeni, oni su mrtvi. Ne. Oni su živi, samo vi to ne znate'”.
“Mi vjerujemo da su naši šehidi uvijek među nama, vjerujemo da su živi”, rekao je Erdogan i podsjetio na riječi prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića koji je rekao da “zaboraviti niko ne smije, jer se zaboravljeni genocid ponavlja”.
Erdogan je poručio da žrtve genocida i Srebrenica neće biti zaboravljeni.
“Nećemo zaboraviti ni naše šehide niti ćemo zaboraviti genocid u Srebrenici”, rekao je Erdogan.
Poručivši da Turska svoju bosansku braću neće ostaviti samu u njihovom traganju za pravdom, Erdogan je kazao i kako će pratiti procese u vezi s ubistvima i masakrima “počinjenim nad našom braćom”.
– Islamofobični napadi na Zapadu znak da je oprez neophodan –
“Islamofobični napadi u zapadnim zemljama u posljednje vrijeme, znak su da u vezi s ovim pitanjem trebamo biti na oprezu”, rekao je Erdogan kazavši da i pored toliko drame, masakara i suza, evropski političari nisu izvukli pouku iz Srebrenice.
Erdogan je kazao i kako govori i izjave koji podstiču neprijateljstvo prema Islamu, podržavaju mržnju spram stranaca, predstavljaju izvor ozbiiljne zabrinutosti za budućnost.
“Da se slična bol nikad ne bi ponovila, pored međunarodnih organizacija, i mi imamo važnu odgovornost. Predstavljamo civilizaciju koja je stoljećima davala lijepe primjere tolerancije i mira. Ne možemo dozvoliti da nas razlike u stavovima i pogledima, etničke, kulturološke i meshepske razlike učine neprijateljima jedni drugih”, poručio je Erdogan i dodao:
“Uz vjerovanje da smo snažni ukoliko smo upravu, borbu za pravdu nastavljamo s punim samopopuzdanjem”.
Erdogan je obraćanje zaključio porukom da su Turska i turski narod uz Bosnu i Hercegovinu.
“Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti budućnost. Za budućnost Bosne i Hecegovine je ključna istina, a ne poricanje. Poštovanje, a ne mržnja. Otvoren dijalog, a ne svađanje. Nužni su oprost i poštovanje različitosti. Pomirenje nije akt prošlost. To je zalog suživota i prijateljstva koje izlazi iz zajedničkog bola. Umjesto da je doživljavamo svako za sebe uživimo se u volju drugog i zaliječimo je zajedno. To ne znači da treba da zaboravimo na sve što je bilo napravljeno. To znači da su empatija i opredjeljenja za suživotom, prijateljstvom i mirom jači od tmurne prošlosti. To znači da je život jači od smrti”, rekao je Pahor.
Naglasio je da je za mirnu evropsku, budućnost Bosne i Hercegovine potrebna hrabrost.
“Hrabrost je jedina koja može, usprkos strašnoj boli, koja prati sjećanje na žrtve genocida dovesti do oprosta, do pomirenja, do dijaloga i saradnje te malim i čvrstim koracima do ponovnog međusobnog povjerenja. Sretno Bosno i Hercegovino”, poručio je Pahor.
“Imao sam čast da 2003. godine učestvujem u otvorenju Memorijalnog centra u Potočarima i mezarja. Bila mi je čast da se vratim prije pet godina na 20. godišnjicu od ubijanja. Nikada neću zaboraviti taj dan. Bilo je zaista dirljivo za mene. Svaki put je prilika da nastavim davati svoj glas onima širom svijeta koji tuguju sa porodicama ubijenih, da podržim kontinuirane napore ostvarivanja pravde za one kojih više nema, da se pronađu njihovi ostaci, da se vrate kući i pronađu svoj konačni mir. Također, sam zahvalan na prilici da obilježim ovu godišnjicu, jer 11. juli je puno više nego mračno doba u istoriji BiH. Ta godišnjica je uznemirujući podsjetnik svima nama na užasnu cijenu kada zaboravimo svoju čovječnost“, kazao je Clinton.
Naglasio je da širom svijeta sukobi bazirani na etničkoj, rasnoj i vjerskoj pripadnosti nastavljaju da uzrokuju nepodnošljivu patnju i gubitke porodicama, uništavanje društava, ekonomija i srceparajuće brojeve izbjeglica.
“Previše ljudi na zemlji može se danas lično poistovjetiti sa majkama, ženama i djecom koji su izgubili svoje voljene u Srebrenici. Dvadeset pet godina kasnije čini se da nismo puno toga naučili na mnogo mjesta, čak iako ste ispoštovali teške političke kompromise Daytonskog sporazuma i najvažnije, sačuvali ste mir. Sada je važnije nego ikada da se sjetimo da u BiH i širom svijeta istinska demokratija zahtjeva stvarnu posvećenost inkluzivnom društvu, uključujući zajedničko odlučivanje, posvećenost vladavini prava, utvrđivanje teške istine o prošlosti, kako bi ste mogli graditi drugačiju budućnost“, poručio je Clinton i dodao:
“Nadam se da će u sljedećih 25 godina svi građani BiH i svi mi širom svijeta, koji vam žele dobro, sjećati se 11. jula, ali raditi još više nego što već jeste, da se održi i jača mir, da se prošire ekonomske prilike, da se izgradi inkluzivna budućnost za vašu djecu i unučad. Na taj način se adekvatno odaje pošta onima kojih s sjećamo danas i daje se primjer sljedećoj generaciji i cijelom svijetu da sukobi iz prošlosti ne moraju biti sjena na boljoj budućnosti. To je pravi dar koji možete dati u čast onih koji su platili najveću cijenu“.
On je kazao da danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 25 godina od srebreničkog genocida.
“Sjedinjene Američke Države su se obavezale da nikada neće zaboraviti ovu tragediju. Dijelimo tugu s porodicama koje svih ovih godina neumorno traže pravdu za svih osam hiljada izgubljenih nevinih života”, rekao je Pompeo.
Poručio je da SAD stoje uz svoje “sjajne prijatelje u BiH”.
“Cijela jedna generacija je stasala od to strašnog dana. Oni među nama koji se sjećaju dešavanja prije četvrt vijeka imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost u demokratiji. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode bez obzira na rasu i religiju i ujediniti nas na zajedničkim vrijednostima temeljenim na pravima pojedinaca. Učinimo da ta budućnost, uz koje će se brojne lekcije Srebrenici pamititi i nikada ne ponoviti, bude svjetlo. Danas SAD izražava svoju posvećenost tom cilju zajedno sa svojim partnerima u BiH i svijetu”, rekao je Pompeo.
“Zaista sam želio da odam počast u Potočarima, kao i da se susretnem s majkama Srebrenice, kao i drugim članovima porodica, i preživjelim. Zato mi je važno da vam danas uputim ovu poruku. Dugi niz godina mi je na srcu ono što su vaša zemlja i region prošli i sa velikim interesom pratim korake koje ste napravili na dugom i teškom putu pomirenja. Veoma se divim teškom, ali neophodnom radu na bavljenju zaostavštine prošlosti BiH i zaista duboko su me dirnuli izuzetni i hrabri napori onih koji neumorno rade na potrazi za pravdom, ponovnoj izgradnji povjerenja i vraćanju svojih zajednica“, rekao je Charles i nastavio:
“Užasni događaji iz jula 1995. godine su okvalifikovani kao genocid od strane međunarodnih sudova. Strašna su mrlja na našoj kolektivnoj stvarnosti. Međunarodna zajednica je iznevjerila one koji su ubijeni, one koji su nekako uspjeli preživjeti i one koji su pretrpjeli strašan gubitak najmilijih. Sjećanjem na bolnu prošlost i učenjem lekcija iz nje zajedno možemo odlučiti da se to nikada više ne smije ponoviti“.
Dodao je da je zato rad poput britanske organizacije “Remembering Srebrenica“ jako važan i da zato 25 godina nakon strašnih zločina svi trebaju biti odlučni u solidarnosti sa onima koji su tako mnogo izgubili.
“Znam da veliki broj tih porodica još uvijek traga za svojim najmilijim, kao i da bolni napori da se nađu i identifikuju svi koji su ubijeni u Srebrenici traju i danas. Ne mogu ni zamisliti bol onih koji još uvijek traže odgovore i smiraj koji će možda ti odgovori da donesu, Imao sam veliko zadovoljstvo da upoznam neke od porodica nestalih iz BiH, i cijelog tog regiona, i u nekoliko navrata. Zadnji put je to bilo u Londonu 2018. godine tokom samita o Zapadnom Balkanu. Tada sam imao čast da ih dočekam u svom domu. Bio sam posebno dirnut njihovom postojanom odlučnošću u potrazi za pravdom, ali i nevjerovatnim saosjećanjem koje imaju jedni za druge. Kao što sam i njima rekao tom prilikom njihovo dostojanstvo i njihova humanost su pouka za sve nas, ali i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski i apstraktni pojam. To je pitanje praktičnog napornog djelovanja, bolnih izbora i teških, ali neophodnih kompromisa“, naglasio je Charles.
Istakao je da dok se sjećamo žrtava u Srebrenici, onih koji su umrli, ali i preživjeli, treba odati počast tako što ćemo se ponovo obavezati na teški, neophodni proces pomirenja.
“U tome inspiraciju i ohrabrenje trebamo crpiti iz saosjećanja i dostojanstva onih koji i danas pate, ali i optimizma svih onih u BiH koji teže da se izgradi pravičnija i svjetlija budućnost“, zaključio je princ Charles.
Serge Brammertzom, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici kazao je da je genocid u Srebrenici bio jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Danas se okupljamo u znak sjećanja na hiljade očeva, braće i sinova ubijenih prije dvadeset pet godina. Iako danas možemo biti zajedno samo duhom, mi takođe nismo sami. Širom svijeta mnogi će zastati danas da odaju počast sjećanju na Srebrenicu. Genocid u Srebrenici bio je jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji. Još jedan genocid u srcu Evrope, samo dvije generacije poslije holokausta. Visoki rukovodioci su, pred očima svijeta, koristeći propagandu potpirivali etničku mržnju i dehumanizovali svoje susjede. Ljudi s vrha moći koristili su tu moć da terorišu i uništavaju, samo zbog toga što su žrtve bile muslimani“, kazao je Brammertz.
Brammertz je još jednom napomenuo da su ugašeni su životi više od 7.000 muškaraca i dječaka. 35.000 žena, djece i starijih osoba je terorisano i protjerano iz svojih domova.
“Zajednica koja je bila duboko vezana za te prostore jednostavno je eliminisana. Moja prva posjeta Srebrenici 2010. ostavila je dubok trag na meni. Proveo sam mnogo sati sa žrtvama i preživjelima. Ispričali su mi svoje priče i pokazali mi posljednje fotografije svojih najdražih. Razgovarali smo o diskriminaciji i strahu sa kojima se povratnici i danas suočavaju. Govorili su mi i o svojim strahovima za budućnost, za svoju unučad i praunučad. Za vrijeme koje smo proveli zajedno, Majke Srebrenice su me naučile jednu važnu lekciju. Za najveći dio svijeta, Srebrenica je nešto što se dogodilo prije dvadeset pet godina. Ali za žrtve i preživjele, život je stao prije dvadeset pet godina. A genocid je i dalje u središtu njihove stvarnosti. To je istinska mjera bola koji nanosi genocid. Uništiti jednu grupu znači stvoriti prazninu koja više nikada ne može biti popunjena“, poruka je Brammertza.
Kako je naveo, čast mu je što je kao glavni tužilac MKSJ-a, i sada Mehanizma, mogao da blisko sarađuje sa žrtvama Srebrenice i žrtvama iz cijele bivše Jugoslavije u borbi za pravdu.
“U sudnici sam viđao preživjele genocida kako se suočavaju s onima koji su ih pokušali ubiti. Vidio sam majke kako ponovo preživljavaju svoje najmračnije trenutke kako bi svijet mogao da sazna za njihovu bol. I vidio sam kako se čak i najmoćniji ljudi mogu uniziti glasovima svojih žrtava. Kroz svjedočenja žrtava i preživjelih, MKSJ je zaključio van razumne sumnje da je u Srebrenici počinjen genocid. Međunarodne sudije su potvrdile da je taj genocid bio planiran na najvišim nivoima političkog i vojnog rukovodstva, sa ciljem da se eliminiše muslimansko bošnjačko stanovništvo Srebrenice. Veći broj tih visokih rukovodilaca sada je osuđen za svoje zločine“, naveo je Brammertz.
Kako kaže, nikada neće zaboraviti kada su bili uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
“To je predstavljalo značajno dostignuće za međunarodnu pravdu. Šta više, moj je osjećaj da smo time, na svoj skroman način, bolje ispunili očekivanja koja su žrtve imale od nas. Dragi prijatelji, ova komemoracija ne bi trebala da se odnosi samo na prošlost. Kako bismo istinski odali počast sjećanju na one koje smo izgubili prije 25 godina i odali priznanje žrtvama i preživjelima koji su danas među nama, naša je odgovornost da se borimo za pravdu i istinu. Prije pet godina, govorio sam u Ujedinjenim nacijama o 20. godišnjici genocida. Moja poruka je dijelom bila poziv na suočavanje s negiranjem genocida. Kako sam tada rekao, ‘Da bismo poštovali prošlost, Srebrenicu moramo nazvati njenim pravim imenom – genocid. Da bismo izgradili budućnost, moramo jednoglasno osuditi svako negiranje’. Nažalost, negiranje genocida i glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca su još rašireniji danas nego prije pet godina“, dodao je.
Brammertz je upozorio da političke vođe u Republici Srpskoj i Srbiji nastavljaju da negiraju genocid.
“Školski udžbenici u Bosni i drugdje u regionu ne govore istinu o genocidu. Političke vođe, naročito u Republici Srpskoj i Srbiji, nastavljaju da negiraju genocid. Oni ekstremniji nazivaju ga prevarom ili mitom, dok oni koji pokušavaju održati određeni privid sofisticiranosti vode polemiku o pravnim konceptima kao kvazistručnjaci. Tome se mora stati na kraj. Međunarodna zajednica se već predugo nada da će ovaj problem jednostavno nestati. Neće. Daljim tolerisanjem negiranja genocida, u bilo kom obliku, iznevjeravamo žrtve Srebrenice još jednom, kao što smo to učinili prije dvadeset pet godina. Svi mi moramo provoditi politiku nulte tolerancije kada je riječ o negiranju genocida, baš kao što to činimo s rasizmom i drugim oblicima diskriminacije. A vapaji žrtava za zakonima kojima se suzbija negiranje genocida zaslužuju mnogo više razmatranja i podrške. Stoga, u zaključku, obilježimo ovu 25. godišnjicu genocida u Srebrenici ne samo riječima, nego djelom. To bi bila uistinu primjerena počast žrtvama i preživjelima, i sjećanje na Srebrenicu. Hvala vam što ste mi dopustili da vam se danas pridružim“, zaključio je Brammertz.
Akos.ba
