Edukacija nastavnika u OŠ “Fatima Gunić” – U prevenciji nasilja nad djecom i među djecom moraju učestvovati svi

Osnovna škola “Fatima Gunić” organizovala je danas edukaciju nastavnika o temi “Odgovornost nastavnika u slučaju vršnjačkog nasilja”
  Javna ustanova Osnovna škola “Fatima Gunić” organizovala je danas edukaciju nastavnika o temi “Odgovornost nastavnika u slučaju vršnjačkog nasilja”, javlja Anadolu Agency (AA).

Direktor škole Hajrudin Ćuprija u obraćanju medijima kazao je da je povod edukacije tragična smrt četrnaestogodišnjeg Mahira Rakovca, koja je potresla ne samo Sarajevo i BiH, nego i čitavu regiju.

“To je nenadoknadiv gubitak za cijelo društvo. Škola januar inače koristi za edukacije svojih nastavnika i pratimo aktuelnosti, dakle, ono što nam u tom trenutku najviše treba. Nažalost, povod današnje edukacije je tragična smrt našeg Mahira”, istakao je Ćuprija.

Prema njegovim riječima, najveća odgovornost kad je riječ o tragičnoj smrti dječaka Mahira usmjerena je prema školama. On smatra kako treba postaviti pitanje: “Koliko smo svi pojedinačno odgovorni?”

“Imamo situaciju da je danas škola postala sve, da je postala zdravstvena institucija, socijalna ustanova, policija i, prije svega, porodica”, kaže Ćurpija.

Govoreći o slučajevima sa kojima se susreće osoblje u ovoj školi, Ćuprija je upozorio na to da kad je riječ o razvodima brakova roditelja djece, kroz sve prolazi i škola.

“Kroz ovu fazu koju naše dijete treba da prihvati kada se njegovi roditelji razvode, prolazi razrednik i škola. Kada se desi neka situacija i izvan škole, opet je uključena škola, i mi smo ti koji pozivaju policiju. Sve je škola. Sada se postavlja pitanje, da li mi imamo kapacitete za sve te aktivnosti, da li imamo resurse i da li smo u potpunosti educirani”, naglašava Ćuprija.

Ustvrdio je kako škola u tim situacijama daje i ono što je izvan njenih mogućnosti. Poručuje da je “nastavnik postao sve”.

Također kaže kako su nastavnici u ovoj školi, postupajući prema hodogramu, do sada u nekoliko slučajeva na vrijeme prepoznali vršnjačko nasilje koje se nije desilo samo u školi.

“Ako primijetimo da se nasilje desilo i kod kuće, primijetimo tragove nasilja na djetetu, imali smo i takav slučaj, nismo se libili da to prijavimo. Proveli smo svu proceduru po hodogramima i zaštitili dijete”, ispričao je Ćuprija.

Upozorio je i zamolio društvo da ozbiljno pristupi ovom problemu i spriječi neku narednu tragičnu smrt te poručio da se svi aktivno uključe u rješavanje problema nasilja nad djecom i među djecom.

Ćuprija naglašava da u školama nemaju socijalne radnike ili ih imaju na samo jedan dan, nemaju psihologe, a svaki dan imaju sve više primjera maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja.

U ovoj osnovnoj školi, kako kaže njen direktor, neće stati sa edukacijama, ali ni sa individualnim razgovorima sa učenicima i roditeljima. Ističe i da imaju situacija gdje djeca prvi put neku lijepu riječ čuju od uposlenika škole.

“Moramo se svi uključiti, ne smijemo prebacivati odgovornost jedni na druge. Dajte da uradimo sve što možemo da se više nikada ne desi Mahir. Ovdje je sada najmanje bitno ko je kriv. Hajdemo sjesti i dogovoriti se šta nam je činiti dalje da nam se više ne desi Mahir”, poručio je Ćuprija.

Azra Tucaković, profesor Bosanskog jezika i književnosti, već 21 godinu radi u školi “Fatima Gunić”.

“Edukacije nam itekako pomažu. Međutim, ono što je osnovno jeste naš senzibilitet ili osjećaj da prepoznamo neku vrstu nasilja. Ako ste razrednik i ako puno vremena trošite u tom odjeljenju i ako se udubite u osobnost svakog djeteta, ako vodite računa da li je ono drukčije jedan dan u odnosu na drugi, onda se morate zapitati i zašto je to tako”, ističe Tucaković.

Tokom rada u školi kaže kako je imala iskustva i sa djecom koja su bila maltretirana i od strane roditelja.

“Često su to djeca roditelja alkoholičara. Ali sam znala prepoznati kada to dijete nije spavalo, kada nije jelo… Mi zaista nastojimo pomoći djeci”, poručila je Tucaković.

Belma Žiga, psihologinja u Fondaciji “Krila nade”, ističe da je osnovna škola njihov partner na projektu prevencije i interventnog rada kada je nasilje među i nad djecom u pitanju.

Prema njenim riječima, projekat se provodi u četiri sarajevske škole.

“Projekat ima dvije važne komponente, prva je preventivna, edukacije i radionice koje radimo sa nastavnicima. Najvažniji dio projekta je taj interventni dio”, kazala je Žiga.

Danijel Hopić, psiholog i saradnik Fondacije “Krila nade”, kaže da i dijete koje je učinilo nešto što nije socijalno prihvaćeno i dijete koje je iskusilo to ponašanje treba da bude korisnik nekih pozitivnih praksi sistema.

Prema njegovim riječima, povod za medijske napise treba da budu i mnogo manje stvari nego što su bile prethodnih sedmica, kada je Mahirova smrt u pitanju.

“Šta je danas nasilje? Pogledajmo našu djecu. Ona danas pokušavajući da nekome ‘naude’, pokušavaju da sebe promoviraju. Društvo uzima te priče, pravi od njih naslove i oni koji su to počinili time dolaze na veću socijalnu granu u jednom društvu. To trebamo spriječiti”, pojasnio je Hopić.

Vršnjačko nasilje, prema njegovim riječima, proizvodi neku drugu okolinu. Društvo, prema Hopiću, mora vratiti vrijednosti koje ne promoviraju nasilje kao moć nad drugima. I mediji i stručnjaci moraju, naglašava, zaboraviti riječ “nasilnici” jer na taj način etiketiraju određenu djecu.

“To su djeca, mlade osobe ispod 18 godina, koja su počinila nešto što ne treba da rade”, poručio je Hopić.

Viši asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Mustafa Šuvalija kazao je da je fokus današnje edukacije senzibilizacija na različite oblike nasilja.

“Jedno od pitanja koje se najviše postavljalo na diskusijama koje su uslijedile nakon samoubistva Mahira jeste šta različiti društveni sistemi, uključujući i škole, mogu uraditi. Da bi škola bilo šta mogla da uradi, uposlenici, nastavnici moraju biti u stanju da prepoznaju nasilje na adekvatan način. Mi reagujemo tek kada nasilje poprimi svoju esktremnu fizičku formu”, pojasnio je Šuvalija.

Akos.ba